Grlić Radman odlikovao Rangela, pozvali na reformu u BiH

Šefovi diplomacija Hrvatske i Portugala Gordan Grlić Radman i Paulo Rangel pozvali su u petak u Zagrebu na ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, a nekadašnji izvjestitelj Europskog parlamenta za susjednu zemlju također je pozvao političare da se odmaknu u svojim govorima od prošlosti. 

- Mislimo da su neke zemlje gotovo pa spremne i treba ih ohrabrivati na putu prema EU-u, ali nažalost, to još nije slučaj s Bosnom i Hercegovinom, rekao je u petak Rangel, koji je prije dužnosti šefa portugalske diplomacije bio stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH. 

Obojica ministara pozvala su na ustavnu reformu u zemlji koja se zbog unutarnjih previranja sporim tempom približava Uniji.

- Složili smo se da je nužna ustavna reforma, a ja sam istaknuo kako je upravo promjena izbornog zakona nužna kako bi se osigurala jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, rekao je hrvatski ministar, dodavši da je to način da se dokine diskriminatoran pristup prema Hrvatima kao jednome od konstitutivnih naroda u susjednoj zemlji. 

Rangel je naglasio važnost Daytona, ali poručuje da je prošlo 30 godina od rata i da je "potrebno učiniti korak naprijed prema novom ustavu i novim reformama". 

Rangel smatra da Europska unija ne smije biti pasivna u odnosu prema BiH i da predstavnici Europske komisije, Vijeća i Parlamenta trebaju povećati svoj angažman u toj zemlji na način da konstitutivnim narodima budu potpora u provođenju reformi. 

Grlić Radman je naglasio da se Bosna i Hercegovina "mora reformirati prije ulaska u Europsku uniju". 

- Ali ovaj izraz od Daytona do Bruxellesa se ne bi trebao koristiti za napuštanje temeljnog karaktera multinacionalne države s tri jednakopravna i konstitutivna naroda, naglasio je Grlić Radman.  

Rangel: Ako želite izgraditi nešto pozitivno, u određenoj fazi morate oprostiti i zaboraviti

Polazeći od portugalske perspektive, Rangel smatra da je za napredak zemlje i tranziciju u bolje društvo treba znati i oprostiti, naglasivši da je to poruka za sve.

- Ako želite izgraditi nešto pozitivno, u određenoj fazi morate oprostiti i zaboraviti, rekao je Rangel, dodavši da pomaka neće biti ako se cijelo vrijeme razgovara o prošlosti.

- Povijest je za sveučilišta i akademska istraživanja, ali ne i cijelo vrijeme za političke govore, rekao je Rangel u Zagrebu, nekoliko sati prije nego što će Vijeće sigurnosti UN-a održati novu raspravu o stanju u BiH.

Vijeće sigurnosti UN još od potpisivanja Daytonskog sporazuma svakih šest mjeseci razmatra stanje u BiH, a temelj su izvještaji koje šalje visoki predstavnik međunarodne zajednice. U najnovijem takvom dokumentu, čiji su sadržaj prenijeli lokalni mediji u BiH, Christian Schmidt se fokusirao na krizu koja je nastala zbog postupaka Milorada Dodika, odnosno donošenja neustavnih zakona zbog čega je osuđen na godinu dana zatvora i ostao bez mandata predsjednika RS.

O Hrvatima u Srbiji

U prvom posjetu portugalskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj, dvojica ministara složila su se da je potrebno promovirati regionalnu stabilnost i promociju dobrosusjedskih odnosa.

Grlić Radman je rekao da Hrvatska to čini, ali i da želi vidjeti "političku volju i drugih strana, političku volju u samoj Srbiji". Dodao je da je s Rangelom razgovarao o postupanju lokalnih vlasti u Srbiji prema hrvatskoj manjini.

Ministar je dan ranije rekao da će Hrvatska uložiti prosvjed Srbiji jer se problematizira upotreba hrvatskog jezika u radu vrtića u Tavankutu koji je izgrađen sredstvima hrvatske vlade.

Vlada je uložila 860.000 eura u novi vrtić Anđeli čuvari za 60 djece u selu Tavankutu, u kojemu su Hrvati većinsko stanovništvo. Svečanost otvorenja vrtića u ožujku je organiziralo Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji, ali vrtić mjesecima nakon toga još ne otvara svoja vrata djeci. U međuvremenu lokalne su vlasti odlučile da se njegov rad odvija i na srpskom jeziku, tvrdeći da nema kvalificiranog kadra koji vlada hrvatskim jezikom, što predstavnici Hrvata odbacuju kao netočno.

Rangel odlikovan Redom kneza Branimira s ogrlicom

Grlić Radman odlikovao je Rangela Redom kneza Branimira s ogrlicom za njegov doprinos ulasku Hrvatske u šengenski prostor.

Rangel, nekadašnji izvjestitelj Europskog parlamenta za nadzor hrvatskog pristupanja šengenskom prostoru, zalagao se da Hrvatska što prije postane punopravna članica, govoreći da je najmlađa članica EU-a "prošla najstrožu evaluaciju u povijesti Schengena".

Prvi portugalski ministar vanjskih poslova u službenom posjetu Hrvatskoj rekao je da je počašćen odlikovanjem, a na početku se obratio na hrvatskom jeziku, poručivši da je "Hrvatska prošla težak put, ali danas je primjer uspjeha u Europi i globalno".

Grlić Radman je rekao da su odnosi Hrvatske i Portugala "tradicionalno vrlo dobri, bez otvorenih pitanja", a ministri su se složili da bi jačanju gospodarske suradnje doprinijelo vraćanje izravnih letova na relaciji Zagreb-Lisabon kao prije pandemije COVID-19.

Rangel je pozdravio i uvedene izravne letove na relaciji Split-Porto u turističkoj sezoni.

Potpora članstvu Hrvatske u OECD-u

Hrvatski ministar je rekao također da su razgovarali o članstvu Hrvatske u OECD-u i da mu je kolega izrazio potporu za, kako Grlić Radman ističe, posljednji vanjskopolitički cilj koji je preostao Hrvatskoj.

- Hrvatska je predvodnica zemalja kandidatkinja za članstvo. Hrvatska je ostvarila do sada sve kriterije i zadatke koji su stajali pred njom i mi se nadamo da će postati punopravna članica u idućoj godini, dodao je Grlić Radman.

Program suradnje

Ministri su na zajedničkoj konferenciji za medije potpisali Program suradnje između dviju vlada u područjima jezika, obrazovanja i znanosti, kulture, sporta, mladih i audiovizualnih djelatnosti za razdoblje od 2025. do 2028. godine.

Suradnja Zagreba i Lisabona bit će intenzivirana iduće dvije godine i kroz format EU MED 9 kojim će Hrvatska predsjedati 2026., a Portugal godinu poslije.

U Ukrajini treba postići pravedan mir

Ministri su razgovarali o ulaganju u europsku obranu, migracijskim izazovima i novom dugoročnom proračunu EU-a. Pozvali su na postizanje "pravednog mira" u Ukrajini i poštovanje primirja između Izraela i Hamasa. 

- U razgovorima smo se složili u potrebi daljnje potpore Ukrajini u očuvanju njezina teritorijalnog integriteta te nužnosti dosljedne provedbe sankcija protiv Rusije. U području sigurnosne politike, složili smo se kako su potrebna veća ulaganja u europsku obranu, što otvara veće mogućnosti suradnje između naših obrambenih industrija, rekao je Grlić Radman.

- Želimo trajan mir. Ohrabruje potez SAD-a o sankcijama naftnim kompanijama. Europske zemlje ulažu velike financijske i vojne napore te nam je potreban okvir suradnje s Ujedinjenim Kraljevstvom, Norveškom i drugima radi potpore predsjedniku Zelenskom i suverenitetu Ukrajine. No situacija zasad ne ulijeva optimizam da će mir biti postignut, istaknuo je Rangel.