Grlić Radman: Investicijska klima će ojačati tijekom predsjedanja
26.12.2019.
19:44
Autor: J.L./P.F./HRT
Hrvatski rejting će za šest mjeseci biti takav da će investicijska klima ojačati, na svim burzama dpobit će velike dionice, porast će turizam, u tih 6 mjeseci hoteli će biti puni, rekao je govoreći o benefitima predsjedanja Vijećem EU-a.
Ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman rekao je u Dnevniku HTV-a da su u programu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije prioriteti, konfiguracija svih vijeća. To je, rekao je, 10 vijeća.
- Vijeće EU-a je institucija koja usuglašava zakonodavne prijedloge i koordinira politike. Dva su vijeća u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova - vijeće za opće poslove i vijeće za vanjske poslove. Tu su i vijeće za okoliš, energetiku, telekomunikaciju, promet, unutarnju i pravosudnu politiku, za poljoprivredu i ribarstvo. Tu nisu samo europski interesi, nego i hrvatski, objasnio je Grlić Radman.
Rezultate Hrejtinga prema kojima gotovo 2/3 građana ne zna kojom će europskom institucijom Hrvatska predsjedati ne smatra zabrinjavajućima. U principu tu vidi nadogradnju, a 1. srpnja 2020., uvjeren je, bit će veliki postotak onih koji će znati.
HRejting: Kakva su očekivanja od predsjedanja Vijećem Europske unije
Komentirajući odgovore iz HRejtinga prema kojima su ispitani kao koristi od predsjedanja izdvojili ekonomsku korist te brendiranje i prepoznatljivost Hrvatske, rekao je da su pitanja bila dobra, ali „selektivno-generičke naravi”.
- Hrvatski rejting će za šest mjeseci biti takav da će investicijska klima ojačati, da će dobiti na svim burzama velike dionice, porast će turizam, u tih šest mjeseci hoteli će biti puni, uvjeren je.
Komentirao je i mišljenja iz istraživanja po kojima predsjedanje nećemo iskoristiti zbog neorganiziranosti i nestručnosti te da se radi o administrativnoj, a ne stvarnoj političkoj ulozi. Kazao je da oni koji su tako odgovorili nemaju uvid u to što se i kako radi.
- Kompetentni smo, imamo potencijal i kapacitete. Zapravo smo već preuzeli predsjedanje, ne znam zašto bi netko sumnjao u nas. Finski ministar dao je ostavku, pa smo već predsjedali nekim vijećima.
Najavio je da već 1. siječnja, na poziv austrijskog ministra vanjskih poslova odlazi na novogodišnji koncert u Beču te naglasio da se o Hrvatskoj zna jako puno u svijetu, ne samo u EU-u.
Ponovio je i da je 9. siječnja prvi veliki skup u Zagrebu, na koji dolazi cijela Europska komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, 62 novinara dolazi par dana prije, premijer Andrej Plenković 14. siječnja u Strasbourgu predstavlja program hrvatskog predsjedanja Europskom parlamentu, 15. siječnja u Bruxellesu se predstavlja hrvatska kulturna baština kroz barokne izvedbe naših umjetnika.
U vezi brexita rekao je da će to biti vrlo izazovno.
- Morat ćemo pripremiti sporazum o budućim odnosima EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali to ne možete za 11 mjeseci ako je zemlja bila 46 godina u EU-u. Britanski premijer Boris Johnson vjerojatno inzistira na tome da se to dogodi do kraja godine, do kada se Ujedinjeno Kraljevstvo ora ponašati sukladno pravilima EU-a. To je posao koji nas čeka, na tome ćemo sustavno raditi, kao i na usuglašavanju višegodišnjeg financijskog okvira koji je vrlo različito percipiran, rekao je.
Hrvatska će, rekao je u vezi proširenja Unije na zemlje jugoistoka Europe, biti konstruktivna, jer je u interesu imati stabilnost i mir u susjednim zemljama.
- Bit ćemo fer, ali striktni. Vladavina prava, reforme, demokracija, tu ćemo pomoći. Želimo da zemlje kandidatkinje napreduju, jako ćemo se zalagati da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju onaj status kojim je bio zagarantiran, i prije zagrebačkog summita, kazao je.
Kakav ćemo stav zauzeti, primjerice, prema Srbiji zbog mnogih neriješenih pitanja koje imamo, prije svega tu mislim na pitanje nestalih zadnje je pitanje na koje je ministar odgovarao.
Rekao je da se Srbija se nalazi pred velikim izazovima, ali da je Hrvatska pomoći kao zemlja kojoj su u interesu stabilnost i dobri odnosi.
- Imamo određenih otvorenih pitanja koje nastojimo riješiti i bilateralno, ali su i dio pravne stečevine EU-a, kazao je.
- Vijeće EU-a je institucija koja usuglašava zakonodavne prijedloge i koordinira politike. Dva su vijeća u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova - vijeće za opće poslove i vijeće za vanjske poslove. Tu su i vijeće za okoliš, energetiku, telekomunikaciju, promet, unutarnju i pravosudnu politiku, za poljoprivredu i ribarstvo. Tu nisu samo europski interesi, nego i hrvatski, objasnio je Grlić Radman.
Rezultate Hrejtinga prema kojima gotovo 2/3 građana ne zna kojom će europskom institucijom Hrvatska predsjedati ne smatra zabrinjavajućima. U principu tu vidi nadogradnju, a 1. srpnja 2020., uvjeren je, bit će veliki postotak onih koji će znati.
HRejting: Kakva su očekivanja od predsjedanja Vijećem Europske unije
Komentirajući odgovore iz HRejtinga prema kojima su ispitani kao koristi od predsjedanja izdvojili ekonomsku korist te brendiranje i prepoznatljivost Hrvatske, rekao je da su pitanja bila dobra, ali „selektivno-generičke naravi”.
- Hrvatski rejting će za šest mjeseci biti takav da će investicijska klima ojačati, da će dobiti na svim burzama velike dionice, porast će turizam, u tih šest mjeseci hoteli će biti puni, uvjeren je.
Komentirao je i mišljenja iz istraživanja po kojima predsjedanje nećemo iskoristiti zbog neorganiziranosti i nestručnosti te da se radi o administrativnoj, a ne stvarnoj političkoj ulozi. Kazao je da oni koji su tako odgovorili nemaju uvid u to što se i kako radi.
- Kompetentni smo, imamo potencijal i kapacitete. Zapravo smo već preuzeli predsjedanje, ne znam zašto bi netko sumnjao u nas. Finski ministar dao je ostavku, pa smo već predsjedali nekim vijećima.
Najavio je da već 1. siječnja, na poziv austrijskog ministra vanjskih poslova odlazi na novogodišnji koncert u Beču te naglasio da se o Hrvatskoj zna jako puno u svijetu, ne samo u EU-u.
Ponovio je i da je 9. siječnja prvi veliki skup u Zagrebu, na koji dolazi cijela Europska komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, 62 novinara dolazi par dana prije, premijer Andrej Plenković 14. siječnja u Strasbourgu predstavlja program hrvatskog predsjedanja Europskom parlamentu, 15. siječnja u Bruxellesu se predstavlja hrvatska kulturna baština kroz barokne izvedbe naših umjetnika.
U vezi brexita rekao je da će to biti vrlo izazovno.
- Morat ćemo pripremiti sporazum o budućim odnosima EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali to ne možete za 11 mjeseci ako je zemlja bila 46 godina u EU-u. Britanski premijer Boris Johnson vjerojatno inzistira na tome da se to dogodi do kraja godine, do kada se Ujedinjeno Kraljevstvo ora ponašati sukladno pravilima EU-a. To je posao koji nas čeka, na tome ćemo sustavno raditi, kao i na usuglašavanju višegodišnjeg financijskog okvira koji je vrlo različito percipiran, rekao je.
Hrvatska će, rekao je u vezi proširenja Unije na zemlje jugoistoka Europe, biti konstruktivna, jer je u interesu imati stabilnost i mir u susjednim zemljama.
- Bit ćemo fer, ali striktni. Vladavina prava, reforme, demokracija, tu ćemo pomoći. Želimo da zemlje kandidatkinje napreduju, jako ćemo se zalagati da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju onaj status kojim je bio zagarantiran, i prije zagrebačkog summita, kazao je.
Kakav ćemo stav zauzeti, primjerice, prema Srbiji zbog mnogih neriješenih pitanja koje imamo, prije svega tu mislim na pitanje nestalih zadnje je pitanje na koje je ministar odgovarao.
Rekao je da se Srbija se nalazi pred velikim izazovima, ali da je Hrvatska pomoći kao zemlja kojoj su u interesu stabilnost i dobri odnosi.
- Imamo određenih otvorenih pitanja koje nastojimo riješiti i bilateralno, ali su i dio pravne stečevine EU-a, kazao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora