U svijetu u kojem se stari međunarodni poredak urušava, a obrisi novoga još nisu jasni, kakvo je mjesto Hrvatske u globalnim preslagivanjima?
27.10.2026.
21:17
Autor: Pe.F./HRT/Hina
U svijetu u kojem se stari međunarodni poredak urušava, a obrisi novoga još nisu jasni, kakvo je mjesto Hrvatske u globalnim preslagivanjima?
U emisiji Romana Bolkovića "1 na 1" ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman govorio je, među ostalim, o ključnim izazovima u hrvatskom susjedstvu - od izbora u Srbiji i europske perspektive Crne Gore do položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Studenti u Srbiji uspjeli su srušiti režima bivšega predsjednika Aleksandra Vučića.
- Srbija je najbolji primjer vibrantnog društva. Ovih mjeseci pa i godina je gotovo cijela Srbija bila na ulici, odnosno studenti koji su priželjkivali promjene. One su se i dogodile. Studenti su bili oni koji su doveli do promjena - promijenili su i vlast, ali i oporbu. Prije svega, to je rezultat volje građana, oni su željeli promjene, to se vidjelo i po rekordnom odazivu birača, rekao je.
Nositelj Studentske liste Ilija Srdanović rekao je da je bivša vlast zanemarila dobrosusjedske odnose, ali i odnose s međunarodnom zajednicom što žele popraviti.
- Aleksandar Vučić ranije je insinuirao da se Hrvatska miješa u njihove izbore, a ovdje su građani Srbije pokazali svojim plebiscitarnim odazivom i potvrdom da se Hrvatska nije miješala u njihove izbore. Zašto bi se uopće miješala?, istaknuo je ministar.
Govoreći o razlikama među državama i pogledima na svijet, Grlić Radman istaknuo je važnost međunarodnih susreta i upoznavanja različitih kultura.
- Putovanja i susreti vam omogućuju da sagledate svijet sa svih aspekata i da se lišite jeftinih refleksija u smislu određenih percepcija. Ljudi su svugdje isti. Inkliniraju prema harmoniji života, prema pozitivnim vrijednostima, ali svaka zemlja ima svoju tradiciju, povijest, kulturološku dimenziju, opisao je.
- Nisu sve zemlje iste, nisu sve demokratske, nisu sve prošle razvojni put kao što je Zapadna Europa koja bi trebala biti paradigma kada govorimo o demokraciji, dodao je Grlić Radman.
Svjetski poredak u 21. stoljeću je, kaže narušen - okruženi smo ratovi, nesigurnostima i geopolitičkim napetostima.
Kada je riječ o izraelsko-palestinskom sukobu, je li moguće uskladiti potporu sigurnosti Izraela, prava Palestinskog naroda i poštovanja međunarodnih prava?
- Bliskoistočna kriza nije od jučer, a ovo što se dogodilo u zadnjih nekoliko godina, 7. listopada 2023. godine, to je bio trenutak koji je bio nezamisliv u povijesti izraelskog naroda, kada je teroristička organizacija Hamas ubila 1.200 ljudi. To je bio jedan masakr i jedna velika tragedija za Izrael, naveo je.
Međutim, osveta kao način rješavanja i iskorjenjivanje Hamasa nije pridonijelo boljem pravcu rješenja, govori. Hrvatska je uvijek pozivala na poštivanje međunarodnog prava, a prije svega, ističe, poštivanje međunarodnog humanitarnog prava.
- Govorili smo da Izrael ima pravo na sigurnost, na obranu, a da Palestina ima pravo na mir. Hrvatska pozicija je uvijek bila dvodržavno rješenje jer želimo vidjeti i Izrael i Palestinu da žive u miru, jedni pored drugih.
Na pitanje priznanja Palestine, ministar opisuje kako žele priznati ono rješenje koje je rezultat mirovnog procesa.
Crna Gora je najbliža ulasku u Europsku uniju, Hrvatska ima volju pomoći joj na tom putu, a s druge strane zaštititi svoje nacionalne interese.
- Nacionalni interesi su stabilnost Zapadnog Balkana, a o tome Hrvatska, kada razgovaram sa svojim saveznicima i partnerima, sigurno ima autentično svjedočanstvo. Raspad bivše Jugoslavije dogodio se tako da su ga najviše osjetile Hrvatska i Bosna i Hercegovina, rekao je ministar.
- Tu nije bilo tzv. građanskog rata, jer da je bilo, onda bi svaka bivša republika imala ratna djelovanja. Međutim, takvih djelovanja nije bilo u Srbiji ni u Crnoj Gori. Crna Gora nije osjetila rat, ali mi smo ga osjetili, jer je agresija dolazila iz Srbije i iz Crne Gore, istaknuo je Grlić Radman.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora