Logor u Morinju: Suočavanje s prošlošću u fokusu susreta dvaju ministara

Na godišnjicu otvaranja zloglasnog logora, u Morinj su danas stigli ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, te europska povjerenica za proširenje Marta Kos.

Na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju najviše se govorilo o suočavanju s prošlošću. U zloglasni logor dovođeni su civili i branitelji s dubrovačkog područja, a dvoje zatočenih je umrlo u logoru.

Hrvatski ministar europskih i vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da Hrvatska ne traži oprost s obzirom na to da su se predstavnici Crne Gore još 2006. ispričali za sudjelovanje u napadu na Dubrovnik, ali da se svejedno važno suočiti s onim što se ovdje dogodilo.

Hrvatska je glavni zagovornik pristupa Crne Gore Europskoj uniji, ali između dvije zemlje još uvijek ostaju neka otvorena pitanja.

Jedno od njih je upravo odšteta logorašima te naziv kotorskog bazena koji nosi ime Zorana Gopčevića, legendarnog vaterpolista, ali i jedan od zapovjednika straže u logoru u Morinju.

U Morinju je ministar poručio kako svim žrtvama dugujemo trajni pijetet, ali i odlučnost da njegujemo kulturu sjećanja utemeljenu na istini o onome što se dogodilo, jasnoj osudi zločina i poštovanju svih žrtava.

Naglasio je važnost spomen-ploče u Morinju i njezina teksta, koji jasno svjedoče o stradanjima zatočenika, istaknuvši da su priznanje činjenica i suočavanje s prošlošću nužni za istinsku pomirbu.

Danas je također održan ministarski sastanak Berlinskog procesa na kojem su se ponovno utvrdila nastojanja Crne Gore da postane nova članica EU-a 2028. godine, ako do tada zatvori sva pregovaračka poglavlja za pristup.

Unutar političkog vrha Crne Gore postoje različiti stavovi prema pristupi Uniji, tako da dok neki pokušavaju zadovoljiti europske ambicije zemlje neki, poput predsjednika crnogorskog parlamenta Andrija Mandića, koji nosi titulu četničkog vojvode, su sudjelovali na pogrebu ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu.

Grlić Radman je upozorio da glorifikacija ratnih zločinaca nije u skladu s europskim vrijednostima, aludirajući na nedavni slučaj izražavanja sućuti obitelji Ratka Mladića koju je uputio Mandić.

- Glorifikacija ratnih zločinaca nespojiva je s europskim vrijednostima. Ratko Mladić je započeo svoj krvavi put u Hrvatskoj, sjetite se Škabrnje, Knina, napada na Šibenik. To nije pomirenje, to je nešto što ne pridonosi stabilnosti regije, poručio je Grlić Radman.

Takve stvari predstavljaju teret za Crnu Goru prilikom pristupa EU-u te je povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos rekla koliko će težak biti proces pomirenja i prihvaćanja određenih stvari iz prošlosti.

- Kada se susjedi okupe da se zajedno prisjete bolnih događaja iz prošlosti oni otvaraju put ka zajedničkoj budućnosti, a Europska unija omogućava zemljama da sukobi iz prošlosti više ne određuju njihovu budućnost, poručila je Kos.

Grlić Radman je također rekao da je nesporno da Hrvatska podržava Crnu Goru u europskim integracijama, ali da ima osjećaj da se pojedina poglavlja zatvaraju prebrzo.

- Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što... postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori, nego ga treba dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima, rekao je Grlić Radman, dodajući kako ima osjećaj da se ta poglavlja nekako prebrzo zatvaraju.

Grlić Radman: Hrvatska od Crne Gore traži imovinu vrijednu 2,7 milijardi dolara

Grlić Radman je poručio da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.

Ministar je istaknuo važnost regionalne suradnje, gospodarske integracije, energetske sigurnosti i provedbe reformi na putu država Zapadnog Balkana prema Europskoj uniji. Naglasio je da su dobrosusjedski odnosi, pomirba, vladavina prava te poštovanje pravomoćnih presuda važan dio vjerodostojnog europskog puta regije.

Hrvatski šef diplomacije rekao je novinarima da Hrvatska posjeduje interaktivne mape i dokumente koji pokazuju što je bilo u Hrvatskoj 31. svibnja 1990., a što godinu dana kasnije.

- Tada smo imali oko 207 plovila u Hrvatskoj i 30-ak u Crnoj Gori, a godinu kasnije situacija je obrnuta 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Dodao je da Hrvatska raspolaže podacima o nestaloj imovini, uključujući vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.

- Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara, kazao je Grlić Radman.

Ibrahimović: Želimo graditi društvo na istini i pravdi

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rekao je da je Crna Gora još jednom poslala poruku da ne podržava politike 90-ih, politike destrukcije, rata i nesreća.

- A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije, rekao je Ibrahimović.

Dodao je da isto tako Crna Gora očekuje da i druge države bivše Jugoslavije imaju isti odnos kada su u pitanju građani Crne Gore koji su doživjeli slične sudbine.

- Dakle, Crna Gora jasno poručuje da je spremna suočiti se s prošlošću kako bismo gradili bolje, kvalitetnije i prosperitetnije društvo, rekao je crnogorski šef diplomacije.

Dobrotska čipka i turistički vodiči

Na pitanje hoće li i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori utjecati na to da Hrvatska blokira europski put Crne Gore, Grlić Radman odgovorio je da nema blokiranja, već samo potrebe da se ispune suštinska pitanja vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.

- Ja vam mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopće ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo, kazao je Grlić Radman.

On je pojasnio da su žene koje su radile tu čipku bile Hrvatice, a kasnije i druge, Srpkinje i Crnogorke, ali da, kada se predstavljao i promovirao značaj ove kulturne baštine nije spomenuto to hrvatsko porijeklo.

- Kome to smeta? Pa to samo, čini mi se, pridonosi još boljem psihološkom osjećaju i Hrvata ovdje, i oni se osjećaju, naravno, da su svoji na svome. Imate vodiče u tim turističkim zajednicama gdje ne govore ništa, recimo, o crkvama koje su katoličke, ili se ne govori o nekim drugim spomenicima koji su hrvatska baština. To nije dobro, kazao je on.

Grlić Radman naglasio je da poglavlje 23 tretira pitanje restitucije i da će tu, kako je naglasio, inzistirati na povratku oduzete imovine Hrvatima u Crnoj Gori, kao što je ranije posebnim zakonima vraćena Albancima i Srbima u toj zemlji.

- Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka, zaključio je hrvatski ministar.