Grlić Radman: Snažan fokus na regionalnu sigurnost i politiku proširenja

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u emisiji "1 NA 1 s Romanom Bolkovićem" govorio je o vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske u 2026. godini, pri čemu je kao ključni cilj istaknuo članstvo u OECD-u, dodatno jačanje transatlantske i europske sigurnosti te povećanje globalne vidljivosti Hrvatske.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je na početku emisije glavne vanjskopolitčke ciljeve Hrvatske u 2026. godini.

- Uvijek u svom poslu morate dobro planirati, a onda to i ostvariti. Na tome što ste ostvarili morate poentirati tako da osjetite da su dobri rezultati. Ušli smo u 2026. s jasnim ciljem i snažnom međunarodnom pozicijom, rekao je.

- Prvi prioritet je članstvo u OECD-u. To je kruna svega. Ono bi trebalo uslijediti u lipnju ove godine. Vodeća smo zemlja u ispunjenju kriterija, kazao je.

Kao drugi prioritet istaknuo je dodatno osnaživanje transatlanstke i europske sigurnosti.

- Hrvatska je snažno angažirana u pomoći Ukrajini u borbi za slobodu, kao što se Hrvatska prije više od 30 godina borila za slobodu, kazao je.

- Treći prioritet je globalna vidljivost. Ona već postoji zadnjih godina. Hrvatska uživa reputaciju, zanimanje i interes svijeta te je prepoznata kao ključna zemlja u ovom interesanstnom i zanimljivom geopolitičkom prostoru. Ne govorim samo o Europi gdje smo već činjenica, nego od Bliskog istoka, Azije pa i dalje. Tu gledamo ostvariti dugoročno partnerstvo sa zemljama s kojima dijelimo iste vrijednosti, dodao je.

Politika proširenja i regionalna sigurnost

Naglasio je kako se Hrvatska snažno fokusira i na regionalnu sigurnost.

- Prioritet može biti i naša sigurnosno-politička situacija u neposrednom susjedstvu, kao i politika proširenja EU-a. Prvenstveno na zemlje Zapadnog Balkana, tu su BiH, Crna Gora i Albanija, rekao je.

S obzirom na to da su glavni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske ostvareni, ustvrdio je Grlić Radman, logično je da se otvara prostor za druga područja od hrvatskog interesa.

Šef hrvatske diplomacije osvrnuo se i na jačanje obrambenih kapaciteta, namjenske industrije i povećanje izdvajanja za obranu.

- Nedavno je u posjetu Hrvatskoj bio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte koji je bio oduševljen našom spremnošću i ulaganjima, a i svime onim čemu je posvjedočio na sastanku s predstavnicima klastera obrambene industrije, podsjetio je.

Istaknuo je kako klaster objedinjuje oko 100 hrvatskih tvrtki poput DOK-ING-a, HS Produkta, ORQA-e i Šestan Buscha.

"Teško je zamisliti da bi NATO prestao postojati"

Ministar je istaknuo kako članstvo u OECD-u ima i izravne koristi za standard građana te kvalitetu javnih politika.

- To znači biti dio organizacije koja vam jamči vidljivost, standarde, pametne politike i prakse, a i zakone koji će unaprijediti životni standar, pridonijeti boljim reformama te jačati pozitivnu sliku o Hrvatskoj, rekao je.

- Tu je i pravna stečevina OECD-a koja je jako važna. Jača se standard, učinkovitost, borba protiv korupcije i svega onog što šteti društvu, nastavio je.

- Ovo je konačna završnica svih naših ključnih vanjskopolitčkih interesa, ciljeva i onoga što je od samih početaka predsjednik Franjo Tuđman, koji je bio snažno europski orijentiran, radio - kao i dosadašnje Vlade, a pogotovo ova na čelu s Andrejom Plenkovićem, dodao je.

Grlić Radman je ustvrdio kako je RH od 2016. povećala obrambeni proračun za 200 posto te da ta brojka predstavlja snažno usmjerenje za doprinost kolektivnoj sigurnosti.

Govoreći o budućnosti transatlantskih odnosa u kontekstu napetih odnosa SAD-a i EU-a, Grlić Radman je odgovorio kako je "teško zamisliti da bi NATO prestao postojati".

- NATO je prije svega sigurnosna opna zapadnoeuropskog društva, ali i čvrsta spona između Europe i SAD-a. To su dva stupa sigurnosti, ustvrdio je.

- Sada smo suočeni s novim izazovima koji predstavljaju test za učinkovitost međunarodne zajednice koja mora odgovorno i razborito pronalaziti rješenja kako bi se poredak koji počiva na međunarodnom pravu i pravilima održao. Zato je važno da svaki politički lider preuzima svoju obvezu, dodao je.

"U BiH narušeni mehanizam podjele vlasti i ravnoteža"

U nastavku razgovora ministar se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu te odogvorio na pitanje jesu li strani partneri svjesniji položaja Hrvata u BiH.

- Teško je govoriti generički "međunarodna zajednica". Tu se prvenstveno misli na EU i neke druge organizacije ili američke predstavnike. Oni koji su sudjelovali u kreiranju Daytonskog sporazuma zamislili su mulitetničku zemlju u kojoj će postojati mehanizam podjele vlasti i ravnoteža, kazao je.

Taj mehanizam, istaknuo je Grlić Radman - narušen je - jer Hrvati kao konstitutivni narod ne mogu birati svog predstavnika.

- To se treba ispraviti jer će BiH biti stabilna i prosperitetna tek kada se svim narodima prizna jednakopravnost, kao što to nalaže Daytonski sporazum i Ustav BiH.