DOK-ING spreman preuzeti TŽV Gredelj? Vlada obećala pomoći

Nakon 130 godina mogla bi se ugasiti proizvodnja u zagrebačkoj tvornici željezničkih vagona Gredelj. Radnici su se zabrinuli nakon što se takva informacija pojavila na oglasnoj ploči u krugu tvornice. No Uprava tvrdi da je riječ o prilagodbi poslovanja, a ne gašenju Gredelja.

Tvornica Gredelj smanjuje proizvodnju. Odlučili su tako slovački vlasnici, kako kažu, zbog trenutačne situacije na tržištu. Zaposlenici tvrde - na oglasnoj ploči piše proizvodnja se trajno gasi.

- Nisam iznenađen tom odlukom jer ja sam bio na radnom mjestu koje je direktno vezano u proizvodnju. Mi smo svakim danom sve manje i manje proizvodili. Mi smo mogli to završiti sve prije tri do četiri mjeseca, a oni su to odvojili na manje djeliće i da se dulje radi, rekao je zaposlenik Tvornice Gredelj Siniša Belavić.

URSH poziva Vladu da pomogne u pronalasku investitora za TŽV Gredelj

Udruga radničkih sindikata (URSH) nakon najave vlasnika TŽV Gredelj da će ugasiti proizvodnju u toj tvrtki pozvala je u petak Vladu, ministarstva i Hrvatsku gospodarsku komoru da pomognu u pronalaženju novog partnera i investitora, kako bi se sačuvala proizvodnja i radna mjesta. 

- Odluka o gašenju proizvodnje stoji na oglasnoj ploči i nije opozvana kako su prenijeli neki mediji, ustvrdio je predsjednik URSH Tomislav Rajković na konferenciji za novinare ispred TŽV Gredelj. Gredelj je preživio tri rata i devetogodišnji stečajni postupak u kojem je i tada radio, dodao je, a sadašnja uprava slovačkog vlasnika Tatravagonka tvrdi da nema posla u puno boljim okolnostima.

- Posebno zabrinjava činjenica da je od preuzimanja Gredelja do danas dio poslova koji su trebali biti odrađeni u Zagrebu prebacivan na sestrinske tvrtke vlasnika, dok su ulaganja u proizvodne procese i strojeve ostala značajno ispod razine najavljivanih, upozorio je.

Nije došlo ni do najavljenog povećanja broja zaposlenih, dodao je. Sve to otvara sumnju da sadašnji vlasnik možda i nije imao stvarnu namjeru dugoročnog razvoja Gredelja, već kupiti povoljno tvrtku u stečaju i kasnije je unovčiti kroz prodaju imovine, ocijenio je Rajković.

- Samo vrijednost zemljišta daleko premašuje iznos za koji je slovački vlasnik kupio Gredelj, odnosno 45 milijuna eura, napomenuo je, a kamo li vrijednost proizvodnih hala i strojeva.

- Pravo je vlasnika odlučiti o poslovanju tvrtke, no pravo je i obveza sindikata kao predstavnika radnika boriti se za očuvanje Gredelja i radnih mjesta, budući da raspolaže stručnim, savjesnim i kvalificiranim radnicima sposobnima odraditi svaki posao u svojoj struci. Stoga problem očito leži u upravi i managementu koji očito nisu sposobni odgovoriti izazovima suvremenog industrijskog poslovanja, budući već dulje vrije odbijaju ugovarati nove poslove ili staviti postojeće kapacitete u punu funkciju, ocijenio je Rajković.

Iz URSH su pozvali i sadašnjeg vlasnika, slovačku tvrtku Tatravagonka, da opozove odluku o zatvaranju TŽV Gredelj i prekine jučer započeti postupak zbrinjavanja radnika, a predsjednik URSH Rajković tvrdi da se na popisu nalaze gotovo svi radnici.

Dok god se to ne stavi izvan snage ne vjerujemo u obustavu postupka gašenja proizvodnje u TŽV Gredelj, rekao je i podsjetio da je i premijer Andrej Plenković s ministrima Olegom Butkovićem i Tomislavom Ćorićem prije nekoliko godina za posjeta Gredelju istaknuo kako je njegova proizvodnja vrlo važna za hrvatsko gospodarstvo. 

Vlada tvrdi da će pomoći tvrtki

U Vladi poručuju poduzet će određene mjere kako bi sačuvali Grdelj.

- Budući da ima, koliko čujem, zainteresiranih, nemamo još točne informacije, s tim ćemo se upoznati u narednim danima, ali sigurno da ćemo voditi računa i o zaposlenima i umirujemo javnost, kazao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

- To je jedna od ključnih kompanija industrijskog sektora i ja se nadam da tamo neće doći do gašenja proizvodnje, da će ove najave koje su sada ići možda u smjeru da to preuzme netko drugi, ustvrdio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Jedan od zainteresiranih je i DOK-ING.

- Prije par godina sam s Amerikancima htio otkupiti Gredelj. Možda to što sam planirao nastavimo raditi u nekakvoj novoj kombinaciji, istaknuo je Vjekoslav Majetić, poduzetnik i inovator, DOK-ING.

Preuzimanju se i nadaju radnici i traže pomoć svih dionika da se proizvodnja s tradicijom od 130 godina sačuva.

Grmoja: Prodaja Gredelja pitanje nacionalne sigurnosti i industrijskog suvereniteta

Čelnik Mosta Nikola Grmoja upozorio je da bi se prodajom Gredelja Hrvatska našla pred gubitkom nacionalne kontrole nad strateškom infrastrukturom, a posebno ga zabrinjava što bi radnici mogli ostati bez radnih mjesta, a država bez ključne proizvodne baze u sektoru željezničkog prometa i sigurnosti.

- U trenutku ozbiljno promijenjenih sigurnosnih, geopolitičkih i gospodarskih okolnosti u Europi, Hrvatska se suočava s rizikom gubitka jedne od ključnih industrijskih i infrastrukturnih tvrtki Gredelja, upozorio je u petak na konferenciji za novinare u Hrvatskome saboru saborski zastupnik i predsjednik Mosta.

Gredelj je, istaknuo je, hrvatska industrijska tvrtka s više od 130 godina tradicije, specijalizirana za proizvodnju i remont civilnih i vojnih vagona, rekonstrukciju lokomotiva, proizvodnju brzih vlakova te druge složene industrijske sustave. Riječ je o poduzeću koje raspolaže strateški izuzetno vrijednom lokacijom, izravno povezanom s europskom željezničkom mrežom, suvremenim proizvodnim kapacitetima i znatnim razvojnim potencijalom, rekao je.

Unatoč tome, upozorava Grmoja, Gredelj se danas nalazi pred prodajom, Hrvatska time pred gubitkom nacionalne kontrole nad strateškom infrastrukturom, a posebno zabrinjava činjenica da bi radnici, čiji se proizvodi izvoze diljem Europe, mogli ostati bez radnih mjesta, dok bi država ostala bez ključne proizvodne i servisne baze u sektoru željezničkog prometa i sigurnosti.

- Dosadašnje upravljanje Gredeljom od strane slovačke tvrtke Tatravagonka pokazalo je ozbiljne manjkavosti. Odbijani su poslovi servisiranja putničkih vagona za HŽ, suradnja s međunarodnim proizvođačem Stadler, kao i projekti za Grad Zagreb, Končar te DOK-ING, uključujući i projekte povezane s proizvodnjom opreme od strateškog značaja. Time je sustavno ograničavan razvoj tvrtke i njezina uloga u nacionalnom gospodarstvu i sigurnosti, mišljenja je čelnik Mosta.

U aktualnom europskom kontekstu, obilježenom ratom u Ukrajini i rastućom potrebom za otpornim opskrbnim lancima, smatra, posebno je problematično da Hrvatska nema osiguranu vlastitu proizvodnju i održavanje kritične željezničke infrastrukture, sustava koji je ključan za logistiku, mobilnost i sigurnost.

- Prema procjenama, kapitalizacija Gredelja iznosila bi oko 120 milijuna eura. Dok Vlada Andreja Plenkovića i njezin koalicijski partner Domovinski pokret tvrde da za Gredelj nema novca, činjenica je da su upravo oni Srpskom narodnom vijeću u ovom mandatu osigurali gotovo 100 milijuna eura javnog novca. To jasno pokazuje da novca ima, i da je ovdje pitanje isključivo političkih prioriteta ove Vlade, istaknuo je.

Poručio je da Vlada RH mora hitno pokrenuti aktivnu diplomatsku i institucionalnu inicijativu prema Slovačkoj, uzimajući u obzir postojeću energetsku i gospodarsku suradnju, kako bi se zaštitio nacionalni interes i osigurala dugoročna stabilnost Gredelja kao dijela kritične infrastrukture.

Pitanje Gredelja nije samo pitanje jedne tvrtke, već test sposobnosti države da prepozna, zaštiti i razvija vlastite strateške kapacitete u vremenu rastućih sigurnosnih i gospodarskih izazova, zaključio je Grmoja.