Marko Gulan
Foto: HTV / HRT
Kibernetički napad koji bi izbacio iz funkcije elektroenergetski sustav mogao bi u nekoliko sati poremetiti rad prometa, logistike i zdravstva, upozorio je stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan u HRT-ovu Studiju 4. Govorio je i o prijevarama uoči Crnog petka, ovisnosti Europe o stranim tehnološkim dobavljačima te o tome zašto je Estonija dio svojih državnih podataka pohranila izvan zemlje.
Bankarstvo, zrakoplovstvo, telekomunikacije i sustavi nacionalne sigurnosti među sektorima su izloženima hibridnim napadima. Marko Gulan je kazao da se prije desetak ili petnaest godina o hibridnom djelovanju govorilo ponajprije u kontekstu dezinformacija i pokušaja destabilizacije društva.
- Možemo reći da je prekretnica bio rat u Ukrajini, kada se počelo napadati kritičnu infrastrukturu, rekao je Gulan.
Ocijenio je da hibridno djelovanje koristi objema stranama u sukobu, nešto više istočnom bloku. Pritom su na meti i oni koji glavnim akterima pružaju financijsku i logističku potporu.
Kibernetička sigurnost, istaknuo je, obuhvaća niz područja, od zaštite identiteta do zaštite infrastrukture. Uoči Crnog petka izdvojio je primjer prijevara u kojima se kupce pokušava navesti da uplate novac na pogrešan račun.
- Danas živimo u digitalnom blagostanju, sve što nam treba lako je dostupno i malo smo se uljuljali i razmazili. Kada pitam svog sina znaš li kako nam je bilo bez Netflixa i interneta, on me pita kako ste vi živjeli, ispričao je Gulan.
Ovisnost o tehnologiji, dodao je, postaje posebno vidljiva kad zakažu sustavi na koje se svakodnevno oslanjamo.
- Što ako se dogodi da se za sat vremena, bez kinetičkog djelovanja, bez raketa, izvan funkcije stavi elektroenergetski sustav u Hrvatskoj? Imamo jako puno infrastrukture koja neće raditi, rezervno napajanje imat ćemo nekoliko sati, upozorio je Gulan.
Ocijenio je da bi onesposobljavanje cijelog sustava moglo izazvati i društvene nemire. Među sektorima koji bi osjetili posljedice izdvojio je promet, logistiku i zdravstvo.
- Europa danas ovisi o digitalnim resursima koji su pod zakonskim ovlastima trećih zemalja. Spominju se Microsoft, IBM... Podaci koje mi obrađujemo koristeći njihove alate nisu potpuno u našem vlasništvu. Postali smo digitalno ovisni o trećim stranama, ocijenio je Gulan.
"Morate jako dobro pregledati svoje dobavljače"
Upozorio je i na sigurnost opreme koja dolazi iz istočnih zemalja. Kao primjer naveo je proizvođača televizora koji je, prema njegovim riječima, korisnike upozorio da pripaze što rade pred ekranom zbog senzora ugrađenih u uređaj.
Govoreći o zakonskim obvezama, Gulan je rekao da zahtjevi za zaštitu kritične infrastrukture na razini Europske unije postoje od 2018., ali da su se slabo provodili. Hrvatska je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti donijela 2024., a Gulan je kao primjer zemlje koja još nije prenijela direktivu NIS 2 u nacionalno zakonodavstvo naveo Francusku.
- U Hrvatskoj se 799 tvrtki mora prilagoditi zakonu, a mislim da su to tvrtke koje drže 90 posto gospodarstva potrebnog za funkcioniranje države, kazao je Gulan.
Estonija je među prvim državama koje su dio svojih digitalnih podataka pohranile izvan zemlje. Gulan je taj potez povezao s potrebom da državne službe mogu nastaviti raditi ako sustavi u zemlji budu ugroženi.
- Mislim da je to više mjera predostrožnosti ako dođe do kompromitacije njihova mjesta u Estoniji. To je dio kontinuiteta poslovanja, istaknuo je Gulan.
U razgovoru o pohrani podataka u Hrvatskoj Gulan je naveo da Hrvatska ima državni oblak u koji postupno seli ključne podatke. Otvorio je i pitanje odgovornosti ustanova i vanjskih dobavljača koji obrađuju njihove podatke.
- Ako imamo bolnicu, je li sva odgovornost na njoj ili na dobavljaču rješenja koje koriste, upitao je Gulan.
Dodao je da odgovornost za obradu podataka imaju i ustanove koje se koriste vanjskim rješenjima i njihovi dobavljači.
- Morate jako dobro pregledati svoje dobavljače da vidite kako oni upravljaju vašim podacima, poručio je Gulan.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!