Izmjene GUP-a u Zagrebu: "Uklonjene brojne iznimke i privatni interesi"

Izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana (GUP) grada Zagreba koje su ovog vikenda stupile na snagu, uvodi se red u prostoru koji je bio izgubljen, a fokus je na javne potrebe i javni interes, kaže u razgovoru za Hinu ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić.

GUP Zagreba je najvažniji prostorno-planski dokument za uže urbano područje grada, donesen je 2007., od tada je mijenjan četiri puta. 

Zadnje sveobuhvatne izmjene donesene su 2016., a aktualne su usvojene na Gradskoj skupštini 11. rujna te su 20. rujna stupile na snagu. 

Tri glavna cilja

Imaju tri glavna cilja - javne potrebe i javni interes, Zagreb zeleniji grad te revalorizacija i unapređivanje prostornih kvaliteta kako bi se ostvario uravnoteženi urbani razvoj.  

Božić je istaknuo da su izmjene i dopune GUP-a "vatrogasne mjere da se uvede red u prostoru" koji je bio izgubljen, a fokusirane su na javne potrebe i javni interes.

- Imali smo 20 godina planiranja gdje su javne potrebe bile zanemarene, više su se gledali privatni interesi i GUP je bio pun pojedinačnih iznimaka za pojedinačne čestice i lokacije. Sada smo takve iznimke u pravilu brisali, istaknuo je Božić.

Kaže da su u proces i prije formalnog početka uključili građane, stručnu javnost te vijeća gradskih četvrti. 

Većina prijedloga vijeća gradskih četvrti bila je planiranje javnih i društvenih sadržaja i javnih zelenih površina. 

Od njihovih dobivenih 522 prijedloga za izmjene, njih 57 posto je prihvaćeno ili djelomično prihvaćeno.

Komentirajući što je Ministarstvo prostornoga uređenja tri puta konačni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a vraćalo na doradu, Božić kaže da su u Ministarstvu "tražili izmjene kojima se u pitanje dovode temeljna stručna rješenja, a što proizlazi iz dubioznih odredbi zakona te su u slučaju neusklađenosti unutar samog zakona selektivno birali članke zakona na kojima inzistiraju, koji nisu u skladu s načelima prostornog uređenja te sada i sami najavljuju da će ih izmijeniti".

Za neke kritike da jako smanjuju mogućnost gradnje i da će poskupjeti stanovi, Božić kaže da odredbe za područja gdje su omogućeni veliki koeficijenti, a to su neizgrađeni prostori i oni koji idu u urbanu transformaciju, nisu mijenjali niti su uvodili posebna ograničenja katnosti i broja jedinica jer se grad mora razvijati. 

Takva područja zauzimaju 42 posto površine namijenjene za stambenu i mješovitu namjenu.

Rekao je da su u naseljima obiteljskih kuća uveli limit da te kuće ne mogu imati više od tri ili četiri stana, kako bi se izbjeglo neplansko progušćivanje i neodrživa gradnja.

Površine javne i društvene namjene povećane su za 16 hektara

Planirane su površine za gradnju novih škola i vrtića i korigirane postojeće zone kako bi se omogućila proširenja osnovnih škola za njihov prelazak na jednosmjensku nastavu. 

Ukupno su površine javne i društvene namjene povećane za više od 16 hektara.

Proširene su ili planirane nove površine za druge javne namjene - kulturu, socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, nove vjerske građevine, a radi njihove lakše realizacije brisano je ograničenje veličine površina javnih namjena u stambenim i predjelima mješovite namjene.

U svim gradskim četvrtima planirane su nove površine za javne parkove i njihova je ukupna površina povećana za 36 hektara, što je jednako površini 21 Parka stara Trešnjevka.

Omogućena je fazna izvedba prometnica i fleksibilnija rekonstrukcija postojećih te lakša realizacija pješačkih i biciklističkih staza.

Površine šuma usklađene su s podacima Hrvatskih šuma, a prema zahtjevima Hrvatskih voda posebno su izdvojene vodene površine potoka. 

Više se ne planira zatvaranje potoka

Više se ne planira zatvaranje potoka, određena im je nova namjena te su uz njih planirani zeleni pojasevi.

Božić je napomenuo da pripremaju natječajni program za istočni Jarunski most koji je dosad bio planiran kao cestovni a bit će pješačko-biciklistički koji će povezati zeleni koridor duž potoka Črnomerec s Jarunom, južnom obalom Save, Arenom i Laništem.

U znatnom broju urbanih pravila korigirane su odredbe o najmanjem postotku neizgrađenog terena na građevnoj čestici kako bi se povećao postotak prirodnog upojnog terena, čime se smanjuje izgrađenost i povećava otpornost na klimatske promjene.

Pri planiranju stambene odnosno mješovite namjene urbanističkim planom uređenja potrebno je osigurati najmanje 16 četvornih metara zelenih površina po stanovniku ili 30 posto površine, a propisane su i mjere za ozelenjivanje građevnih čestica.

Planirana naselja druge polovice 20. stoljeća se posebno štite, u njima neće biti dozvoljena nova gradnja osim javne i društvene namjene i građevina infrastrukture.

Dosadašnja mješovita-pretežito poslovna namjena ugrožavala je stanovanje kao osnovnu namjenu gradskoga središta te je stoga u centru grada uvedena nova namjena koja fleksibilnije određuje sadržaje i omogućuje reafirmaciju stanovanja.

Uvode se mjere kojima se sprječava gradnja stanova sa substandardnim prostornim rješenjima, te je propisana obvezna primjena minimalnih prostornih standarda iz Programa društveno poticane stanogradnje. 

Uveden pojam priuštivog stanovanja

Uveden je i pojam priuštivog stanovanja koji će se realizirati posebnim nacionalnim i gradskim programima.

Izmijenjene su definicije visine građevina, uvjeti za gradnju istaka i balkona iznad javnih površina te za gradnju na regulacijskoj liniji. 

Izmijenjeni su i uvjeti minimalne međusobne udaljenosti građevina.

Omogućuje se primjena novih urbanističkih standarda planiranja, posebno primjena rješenja temeljenih na prirodi, te je proširen popis zaštićenih dijelova parkovne arhitekture a propisane su i strože mjere za njihovu zaštitu.

Prepoznati su novi prostori za koje se predviđa urbana preobrazba te su propisane obveze izrade novih urbanističkih planova uređenja. 

Lista gradskih projekata smanjena je na devet lokacija koje su primarno u vlasništvu Grada ili RH.

Božić je najavio da sada kreću u izradu novog Prostornog plana Grada Zagreba, a zatim slijedi i izrada novoga GUP-a. 

- To su ozbiljni poslovi jer novi planovi morat će osmisliti prostorni razvoj Zagreba do sredine 21. stoljeća, kaže Božić.