Güttler: Europa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku nastavit će se tijekom cijelog tjedna, a temperature će u pojedinim dijelovima zemlje dosezati i 35 stupnjeva Celzijevih. Upozorio je na to glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler gostujući u Dnevniku HRT-a.

- U idućim danima, praktički tijekom cijelog tjedna, očekujemo temperature koje će se u dijelovima Hrvatske kretati oko 35 stupnjeva. Za sutra smo izdali upozorenja za dvije vrste opasnih vremenskih pojava. Putem sustava Meteoalarm izdana su žuta upozorenja za osječku, zagrebačku i riječku regiju zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, dok su za dubrovačku, splitsku i riječku regiju izdana upozorenja zbog visokih temperatura. Rijeka je tako pod dvostrukim upozorenjem – zbog mogućeg nevremena i vrućine, rekao je Güttler.

Najveći rizik i dalje na Jadranu

Govoreći o područjima koja će biti najizloženija toplinskom valu, Güttler je istaknuo da je najveći oprez potreban na obali.

- Visoke temperature nastavit će se i na kontinentu, no zasad nisu ispunjeni kriteriji za izdavanje toplinskih upozorenja. Zbog toga su upravo obalna područja ona na koja treba posebno obratiti pozornost tijekom narednih dana, naglasio je.

Ljeto toplije od prosjeka, ali uz moguće oluje

Prema sezonskim prognozama, pred Hrvatskom je još jedno natprosječno toplo ljeto, no Güttler upozorava da vremenske prilike treba pratiti iz dana u dan.

- Prognoze pokazuju da će ovo ljeto ponovno biti toplije od prosjeka. Međutim, potrebno je pratiti razvoj vremenskih obrazaca iz tjedna u tjedan. Već sada vidimo primjer u kojem snažan toplinski val lokalno mogu prekinuti pljuskovi i oluje. Ljeto nam najčešće donosi upravo dvije vrste pojava – dugotrajne toplinske valove i kratkotrajne, ali snažne vremenske nepogode koje mogu privremeno sniziti temperaturu i donijeti veću količinu oborina, objasnio je.

Deset najtoplijih godina zaredom

Güttler je podsjetio kako su posljednjih deset godina ujedno i deset najtoplijih godina otkad postoje mjerenja.

- Posljednja godina s globalno najvišim temperaturama bila je 2023. To je rezultat dugotrajnog zagrijavanja uzrokovanog klimatskim promjenama, ali i prirodnog fenomena El Niño. Sada ponovno ulazimo u razdoblje u kojem imamo nastavak globalnog zagrijavanja i novi El Niño nakon dvije godine. Zbog toga će 2026. i 2027. konkurirati za to neslavno prvo mjesto među najtoplijim godinama, rekao je.

Dodao je kako se prosječna temperatura planeta zbog klimatskih promjena povećava za oko trećinu stupnja svakih deset godina. Godine koje danas smatramo hladnijima zapravo su toplije od mnogih toplih godina s početka devedesetih ili dvijetisućitih, upozorio je.

El Niño neće izravno pogoditi Europu

Govoreći o utjecaju El Niña, Güttler je naglasio da taj fenomen nema presudan utjecaj na europsku klimu.

- El Niño je prirodna pojava koja najviše utječe na Australiju, gdje povećava rizik od suša i požara, te na zapadne obale Amerike, gdje donosi obilnije oborine. U Europi se mogu osjetiti tek sekundarni učinci, primjerice nešto kišovitije jeseni, ali to nije glavni čimbenik koji određuje klimu na našem kontinentu, pojasnio je.

Španjolska i Francuska među najugroženijima

Na pitanje koje će europske zemlje biti najizloženije aktualnom toplinskom valu, Güttler je izdvojio jugozapad Europe.

Španjolska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo među najpogođenijim su područjima. Hrvatska se nalazi na rubnom dijelu ovog toplinskog vala. Francuska prolazi kroz drugi snažan toplinski val ove godine i ondje se tijekom sljedećih dana očekuju temperature više od 40 stupnjeva Celzijevih, zaključio je.

Klimatske promjene traže i prilagodbu, ne samo smanjenje emisija

Govoreći o mogućnostima ublažavanja klimatskih promjena, glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler istaknuo je da se djelovanje danas temelji na dva ključna smjera – smanjenju uzroka klimatskih promjena i prilagodbi na njihove posljedice.

Objasnio je kako se prvi smjer odnosi na zelenu tranziciju, odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova kroz elektrifikaciju i povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

Svijet sve više prelazi na elektrifikaciju i obnovljive izvore energije. I u Hrvatskoj imamo više od 1,5 gigavata instaliranih solarnih kapaciteta. Međutim, procjene pokazuju da taj proces postoji, ali da nije dovoljno brz, rekao je Güttler.

Hrvatska ulaže u obranu od posljedica klimatskih promjena

Drugi smjer djelovanja odnosi se na prilagodbu klimatskim promjenama koje se već događaju. Güttler je istaknuo da Hrvatska posljednjih godina ulaže u sustave obrane od poplava i požara, kao i u sustave ranog upozoravanja na opasne vremenske pojave.

- Osim što moramo rješavati uzroke klimatskih promjena, moramo se prilagođavati i njihovim posljedicama koje osjećamo već danas. Zato se ulaže u obranu od poplava, obranu od požara te sustave ranog upozorenja, u kojima sudjeluju i meteorološke službe, rekao je.

Europa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka

Govoreći o porastu temperatura, Güttler je naveo da se prosječna temperatura planeta od kraja 19. stoljeća povećala za oko 1,4 stupnja Celzijeva. No, upozorio je da je Europa među područjima koja se zagrijavaju znatno brže od globalnog prosjeka.

Globalno zatopljenje od 1,4 stupnja možda ne zvuči dramatično, ali Europa se zagrijava mnogo brže. Pojedini dijelovi kontinenta danas su gotovo tri stupnja topliji nego krajem 19. stoljeća, zaključio je Güttler.