Habijan: Bez dogovora nema izbora ustavnih sudaca ni čelnika Vrhovnog suda

Gost emisije 'A sada Vlada' bio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Između ostalog, osvrnuo se na naizgled potpuni zastoj u odabiru tri suca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda te nazire li se izlaz iz trenutačne situacije.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan komentirao je ponovni neuspjeh Odbora za pravosuđe koji po sedmi put nije uspio donijeti mišljenje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda te je bilo traženo ponovno skidanje te točke s dnevnog reda uz komentar oporbe da ''ulazimo u autokraciju'', nešto što je ministar odbacio kao ''narativ oporbe''.

- Bitno je da se popuni mjesto predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, ali isto tako i ova tri mjesta koja su sada prazna na Ustavnom sudu. Vremenski kontekst je takav da se pogodilo da su i jedna i druga mjesta prazna, tvrdi Habijan.

Ministar je istaknuo da je ''smisao, cilj i ideja'' HDZ-a bila da se ta mjesta ''popune u jednom koraku'' te da se izabere u isto vrijeme predsjednik Vrhovnog suda te tri nova suca Ustavnog suda.

- Bez obzira na stranački predznak, mislim da bi svima trebalo biti u interesu da se ta mjesta popune i da se nađe dogovor, rekao je.

Odabir sudaca Ustavnog suda

Kada je riječ o Vrhovnom sudu, ministar je naglasio kako je riječ o najvišem tijelu sudbene vlasti te kako cijeli postupak izbora predsjednika uključuje ''sve dionike vlasti'' u smislu izvršne, zakonodavne i sudbene, za razliku od izbora sudaca Ustavnog suda.

- Što se tiče Ustavnog suda, to je po uzoru na većinu zapadnih demokracija poput Njemačke i Austrije i drugih zemalja iz kojeg pravosudnog kruga proizlazimo, a to je da to bude svojevrsni dogovor unutar politike, to je činjenica, tvrdi ministar, pritom naglasivši kako bi izbor trebao reflektirati ''odnos snaga u parlamentu'' zbog čega je vladajući HDZ dosad inzistirao da izabere dva od tri nova ustavna suca, iako ne posjeduje dvotrećinsku većinu u Saboru.

- Ključno je da su ustavni suci stručne osobe te osobe koje poštuju i drže se Ustava te donose odluke na temelju Ustava i zakona i brinu o poštivanju ustavnih prava i načela što je ključna uloga Ustavnog suda, poručio je Habijan.

Ministar smatra da je proces odabira ustavnih sudaca nakon prošlog sastanka ''odmakao u boljem smjeru'' te očekuje da će ''u dogledno vrijeme taj izbor završiti''.

- Znamo da je SDP zaustavio i prekinuo te razgovore, ali razgovori su nastavljeni i mislim da je to dobro. To je jedini način da se postigne jedan konsenzus, jer znamo da je za izbor ustavnih sudaca potrebna 101 ruka odnosno dvotrećinska većina, kazao je.

- HDZ zajedno sa svojim partnerima ne može bez njih, niti oporba može bez HDZ-a, prema tome dogovor je potreban, a on se može postići samo u konstruktivnoj komunikaciji i argumentiranoj raspravi, dodao je.

Ustavni sud sposoban donositi odluke s tri suca manje

Na kritiku da nedostatak od tri suca Ustavnog suda predstavlja ''neustavnu situaciju'' ministar je odgovorio kako Ustavni sud ''i dalje ima dovoljan broj sudaca koji mogu donositi odluke'' s obzirom na to da je ''za kvorum donošenja odluka potrebno sedam''.

- Bilo bi dobro da se popuni čim prije kako bi imali puni sastav. U ovom trenutku i ovaj sastav od 10 nije ništa neuobičajeno. Postupak izbora je u tijeku i odluke se mogu donositi, tvrdi Habijan.

Činjenica da Ustavni sud ima 10 umjesto 13 sudaca ne predstavlja problem za donošenja odluka, rekao je ministar pravosuđa, istaknuvši kako za većinu predmeta odluke donosi vijeće sačinjeno od izvjestitelja i tri suca.

- Nema nekog generalnog zastoja u odlučivanju, rekao je.

Na pitanje hoće li se izbor nova tri ustavna suca uspjeti riješiti do 21. travnja, kada je zakazano glasovanje u Saboru, ministar je odgovorio kako je ''uvijek optimist, ali pokušavam biti realan''.

- Razgovori će se nastaviti, ali bez kompromisa i bez postizanja dogovora većine nećemo imati izbor ustavnih sudaca, ali želim vjerovati u zdrav razum, kazao je.

Izbor čelne osobe Vrhovnog suda

Što se tiče odabira predsjednika odnosno predsjednice Vrhovnog suda, ministar se osvrnuo na prijedlog predsjednika republike Zorana Milanovića koji je predložio Mirtu Matić kao kandidatkinju, pritom rekavši kako je ''prije svega na Odboru da donese svoj stav''.

- Što se tiče mene osobno, meni je isto kao i po pitanju ustavnih sudaca u interesu da se i to mjesto popuni, rekao je, pritom naglasivši kako ima s Gordanom Jalšovečki, trenutačnom vršiteljicom dužnosti predsjednika Vrhovnog suda ima ''iznimno dobar odnos i komunikaciju'' te kako Vrhovni sud ''normalno funkcionira''.

- Vrhovni sud obavlja sve one tekuće poslove koje treba raditi, što se tiče donošenja odluka isto tako. Što se tiče samih poslova vršiteljice dužnosti, mi smo u stalnoj komunikaciji oko tekućih stvari poput pitanja obnove zgrade Vrhovnog suda, dodao je.

Inzistiranje na vezanom izboru sudaca

Ministar Habijan očekuje da bi do odabira predsjednika odnosno predsjednice Vrhovnog suda moglo doći ''ako ćemo postići ovaj dogovor'' te da bi ubrzo potom slijedio i odabir predsjednika tj. predsjednice Vrhovnog suda, pritom inzistirajući na vezanom izboru sudaca ustavnog suda s čelnom pozicijom Vrhovnog suda, nešto što oporba odbija.

- Zovu ga vezani izbor, ali radi se o tome da želimo popuniti ona mjesta u pravosuđu koja su ključna, bez obzira na to što Ustavni sud nije sud u pravom smislu riječi već je, ja bih rekao, možda i četvrti stup vlasti. Mislim da je bitno da te dužnosti odnosno funkcije koje su se u tom periodu našle i jedna i druga budu popunjene, tvrdi ministar pravosuđa.

Inzistiranje na vezanom izboru sudaca iz oporbe, poglavito Mosta, je ocijenjeno kao ''politička trgovina'', nešto što ministar odbacuje kao ''narativ u svrhu stjecanja političkih poena''.

- Koliko to više javnost doživljava ozbiljno, ne znam, ali malo su postali bezidejni. Ako gledamo njihov narativ nakon svake sjednice, bez obzira je li to Odbor za pravosuđe ili sjednice Hrvatskog sabora, sve se svodi na isto, smatra Habijan.