Habijan: Treba nam mlada, svježa krv u pravosudnim dužnostima

Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti uvjet za imenovanja na pravosudne dužnosti kako bi se ubrzao ulazak mlađih kadrova, rekao je u utorak ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, dodavši da je tom sektoru potrebna ''mlada, svježa krv''.

- Sadašnji način ulaska u pravosudne dužnosti treba promijeniti. Polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike u sadržajnom je smislu gotovo identično onome što je ta osoba prošla na Pravnom fakultetu i na polaganju pravosudnog ispita, rekao je Damir Habijan u Hrvatskom saboru.

Glavni motiv izmjena zakona o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću jest promjena dobne strukture pravosudnih dužnosnika (suci i zamjenici državnih odvjetnika).

Tako je 2014. godine, 405 pravosudnih dužnosnika imalo između 30 i 40 godina, dok ih je u dobnoj skupini od 60 do 70 godina bilo njih 339. U 2024. godini, potonji broj raste na 701, dok je broj onih između 30 i 40 godina pao na 168.

Ako se gledaju samo suci, 2014. godine je njih 253 pripadalo dobnoj skupini od 30 do 40 godina, a deset godina kasnije ima ih 105. Broj sudaca između 60 i 70 godina je s 279 porastao na 572, naveo je resorni ministar.

- Treba nam mlada, svježa krv u pravosudnim dužnostima, a ove će izmjene to omogućiti, naglasio je.

Kada je riječ o postupku imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova, kriteriji će, osim postignutog uspjeha na pravosudnom ispitu, biti ocjena rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odnosno ocjena obnašanja pravosudne dužnosti za kandidate koji su već imenovani te uspjeh na pisanoj radnji pred Državnim sudbenim vijećem.

Također, ''bitnim promjenama'' u imovini sudaca i članova njihovih obitelji smatrat će se ''sve one promjene koje se odnose na vrijednosti iznad 13 tisuća eura'', kazao je Habijan govoreći o definiciji koja se uvodi u sklopu procesa pristupanja OECD-u.

Predložene zakonske izmjene neće podržati klub SDP-a. Zastupnica Sanja Bježančević problematičnim smatra to što će objektivne kriterije prilikom postupka imenovanja zamijeniti subjektivne procjene.

- Ukida se polaganje državne škole za ulazak u pravosuđe. Do sada je postojao barem taj jedan centralni mehanizam standardizacije, dakle zajednička edukacija, provjera i rangiranje kandidata. Nije bilo savršeno, ali je postojalo. Sada se taj model napušta i time se kontrola kvalitete ne ukida, ali se ona premješta na intervjue, procjene, mišljenja i diskrecijske odluke vijeća, istaknula je.

Prilikom ulaska u Europsku uniju, Državna škola za pravosudne dužnosnike bila je optimalno rješenje za jačanje transparentnosti i učinkovitost pravosuđa, ustvrdio je HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar.

- Danas, s vremenskim odmakom vidimo da spomenuta škola usporava popunu mjesta i dolazak mlađih ljudi na pravosudne dužnosti. (...) Vjerujem da ćemo ovime dobiti protočnost i osvježenje dobne strukture u djelatnostima u pravosuđu te da ćemo sljedeći put moći vidjeti napredak u pravosuđu, poručio je.

Paus (IDS) predlaže uvođenje sustava mentorstva za mlađe suce

Izmjene zakona podržat će IDS. Njihov zastupnik Dalibor Paus kazao je da se još 2020. godine moglo vidjeti u kojem se smjeru kreće dobna struktura sudaca, stoga smatra da se trebalo puno ranije reagirati. Sada, kada je velika smjena generacija neizbježna, Paus predlaže uvođenje sustava mentorstva za mlađe suce.

- Nemojmo se zavarati da će nova uloga Državne škole preuzeti tu ulogu i da će razne edukacije, koje su nužne i potrebne, biti dovoljne da osnaže mlade suce da nose sustav. Mladi suci trebaju biti adekvatno praćeni od starijih kolega, a da se to starijim kolegama vrednuje na pravi način, rekao je.

Za zastupnicu stranke Centar Marijanu Puljak, srž problema ostaje netaknut, a to je povjerenje građana u pravosuđe.

- Građani ne sumnjaju u pravosuđe zato što ima malo sudaca nego zato što imaju osjećaj da se zakoni ne primjenjuju jednako, da postupci traju predugo i da sustav nije isti za sve, kazala je.

Puljak dodaje da prava reforma pravosuđa mora uključiti digitalizaciju sustava, ujednačavanje sudske prakse, snažniju ulogu Vrhovnog suda te specijalizaciju za financijski kriminal i regulaciju umjetne inteligencije.