Šira potpora Mirti Matić, ali politički rat zbog Ustavnog suda ne prestaje

Tijekom rasprave o Mirti Matić, kandidatkinji predsjednika Republike za predsjednicu Vrhovnog suda, lijeva opozicija i HDZ i u utorak su nastavili s prebacivanjem odgovornosti za blokadu tog imenovanja već 14 mjeseci, kao i s prepucavanjem oko izbora tri suca Ustavnog suda.  

Prijenos saborske sjednice:

Zašto Sabor tek sada raspravlja o nasljednici Dobronića?

- Andrej Plenković i HDZ 14 mjeseci drže sudbenu vlast u stanju privremenosti da bi izvršili svoju želju, a to je njihova većina u Ustavnom sudu. Koristili su izbor predsjednice Vrhovnog suda kao ucjenu da se domognu svoje većine u Ustavnom sudu, što je protuustavno i protuzakonito. Lijeva opozicija je jasno i glasno rekla ne, poručila je Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) pojašnjavajući zašto Sabor tek sada, više od godinu dana od smrti Radovana Dobronića, raspravlja o prijedlogu kandidata za njegova nasljednika na čelu Vrhovnog suda.

Ovlašteni predlagatelj je predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je od tri kandidata Saboru na imenovanje predložio Mirtu Matić. Iako su inzistirali da se čelnik Vrhovnog suda imenuje u paketu s tri suca Ustavnog suda kojima je još u travnju istekao i produženi mandat, na što lijeva oporba nije pristala i zbog čega je o kandidatima za Ustavni sud odgođeno glasanje, iz HDZ-a su sada najavili da će Matić dobiti njihovu podršku.

- Usprkos tome što je Ustavni sud rekao da se ustavni suci ne mogu birati u paketima, Plenković je djelovao protuustavno. Mi ne blokiramo izbor ustavnih sudaca, blokiramo premijera da on izabere svoju većinu u Ustavnom sudu, dodala je predsjednica Kluba Možemo! Sandra Benčić.

HDZ odbacuje takve tvrdnje. Nikola Mažar poručio je oporbi da upravo ona blokira dogovor oko Ustavnog suda. Hrvatski građani vidjet će kad se bude glasalo tko blokira.

Nastavak prepucavanja lijeve oporbe i HDZ-a o odgovornosti

Oporbeni zastupnici pitaju se kako su se za HDZ odjednom stekli uvjeti da se izabere čelna osoba Vrhovnog suda kada su prethodnih mjeseci ponavljali suprotno.

- Nakon 14 mjeseci i sedam srušenih sjednica Odbora za pravosuđe sada lakonski kažu da je kandidatkinja dobra i da će ju podržati. To je ponižavanje institucija za koje su se borili branitelji na koje se Plenković voli pozivati. Mi ćemo podržati Matić, no ni u sadašnjem ni u sljedećem ni u trećem koraku ne pristajemo na ono što je zamislio Plenković da se ruše zakoni i Ustav samo da bi on sa svojim žetonima dobio svevlast u RH. To proći neće, naglasio je SDP-ov Mišel Jakšić najavljujući kako ostaju pri svojoj poziciji da o sucima Ustavnog suda neće glasati u ovom paketu ako se prijedlog tri kandidata stavi ovog petka na glasanje.

Lijevo-liberalna oporba naglašava da će odgovornost za to biti na HDZ-u, dok iz vladajuće stranke lopticu odgovornosti vraćaju natrag njima. Iz HDZ-a oporbene tvrdnje ocjenjuju objedama i zamagljivanjem stvarnosti.

- Mi smo dali suglasnost za sva tri kandidata za Vrhovni sud jer ispunjavaju uvjete, poštovali smo proceduru, a sada prebacivati odgovornost na nas, govoriti o autokraciji i ucjenama je licemjerno. Mi smo odgovorna politička opcija, izglasat ćemo predsjednicu Vrhovnog suda, to je naš doprinos u popunjavanju jedne od dviju institucija koje treba upotpuniti. To je u interesu građana i funkcioniranja države, a sve druge objede su licemjerne i paušalne, uzvratio je HDZ-ov Krunoslav Katičić.

Osvrnuo se i na činjenicu da predsjednik Republike Zoran Milanović nije došao u Sabor kao predlagatelj obrazložiti svoj prijedlog, dodavši kako bi, da je situacija suprotna, oporba već histerizirala, ali sada šuti.

Rasprava je otvorila i pitanje funkcioniranja pravosudnih institucija. Damir Barbir iz Kluba Centra, NPS-a i GLAS-a upozorio je da Hrvatska više od godinu dana nema predsjednika Vrhovnog suda, a ni puni sastav Ustavnog suda. Možemo postaviti vrlo jasno i legitimno pitanje – imamo li mi državu?, rekao je Barbir.

Grmoja i Selak Raspudić neće podržati Matić

Mostov Nikola Grmoja pozvao je zastupnike da se prije glasanja upoznaju sa sadržajem klasificiranog dokumenta koji je dobio kao predsjednik Odbora za pravosuđe, a koji, naglasio je, kompromitira kandidatkinju Matić za obnašanje ove funkcije.

- Sramotno je da netko uopće može raspravljati o kandidatkinji, a da nije vidio taj dokument, a to je zato što odluke očito ne donose po svojoj savjesti i za dobrobit građana nego jer su im to stranački šefovi rekli. Imamo dokument koji utvrđuje da je Matić svom bivšem suprugu javila da je pod izvidima, a to nije jedina situacija koja ju kompromitira. Njen brat zastupa banke u sporovima protiv građana u slučaju Franak, to je pitanje potencijalnog sukoba interesa. Većina HDZ-SDP-Možemo! će zajedno izglasati takvu kandidatkinju, potvrdili ste da ste na strani banaka, a protiv hrvatskog naroda, kazao je.

Cijeli je ovaj proces jedan vic i to nisu moje riječi već predsjednika Republike, poručila je Marija Selak Raspudić uime Kluba nezavisnih zastupnika.

- On je javno rekao da je ono što piše u zakonu, institut javnog poziva, vic, i da su se on i Andrej Plenković, prije samog javnog poziva, dogovorili o kandidatkinji, što ga već u startu kompromitira. Ako i sama kandidatkinja ne poštuje trodiobu vlasti već ide po blagoslov politike, kako uopće možemo imati suvislu raspravu o ovome, a da pri tome ne ponizimo sami sebe pristajući da budemo akteri u vicu koji priča Zoran Milanović, a na koji se radosno najviše smije Plenković, istaknula je.

Zbog nepoštivanja zakona i procedure, ali i informacija iz klasificiranog dokumenta ni ona neće, najavila je, podržati Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda.

Klub SDSS-a podržat će Martić

Podrška ima iz Kluba zastupnika SDSS-a, kazao je Milorad Pupovac.

- Sama činjenica da nemamo predsjednika najvišeg suda je zabrinjavajuća, a sama činjenica da je od toga koga ćemo dobiti na to mjesto važnije tko će više politički profitirati je iznimno zabrinjavajuća. Ova kandidatkinja je prošla nečastan tretman i svi mi koji ćemo dati podršku trebali bismo razmisliti kako prekinuti s dosadašnjom praksom političkog nadmetanja oko izbora predsjednika Vrhovnog suda ili članova Ustavnog suda i s praksom provlačenja kroz katran i perje onih koji nam se iz ovih ili onih razloga ne sviđaju, pozvao je Pupovac.

IDS-ov Dalibor Paus ocijenio je pozitivnim što su vladajući "napokon vidjeli da je povezivanje izbora predsjednice Vrhovnog suda s tri suca Ustavnog suda bilo pogrešno".

- Manje je važno koji su razlozi za to, važno je da se konačno izabere čelna osoba treće, sudbene vlasti, ocijenio je.

Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ustvrdila je da predsjednik Vrhovnog suda nije protokolarna figura.

- Kada mjesecima nemate predsjednika Vrhovnog suda, ne nedostaje samo jedna osoba. Nedostaje autoritet institucije. Nedostaje netko tko će predstavljati sudbenu vlast, upozoravati na probleme, ujednačavati praksu i braniti neovisnost pravosuđa pred politikom i javnošću, navela je.

- Hrvatska danas nema predsjednika Vrhovnog suda, nema tri ustavna suca, nema glavnog državnog inspektora i sve to istovremeno, naglasila je. Zato se postavlja pitanje imamo li mi zapravo državu ili samo vršitelje dužnosti koji održavaju privid da institucije ove države zaista funkcioniraju, poručila je Puljak.

Glasanje o Mirti Matić u petak

Nakon što su dva prethodna javna poziva za izbor čelne osobe u Vrhovnom sudu propala, najavljeno je da će Sabor u petak izglasati Matić za novu predsjednicu te sudske institucije. Za izbor tog dužnosnika u Saboru potrebna je većina od 76 glasova, a kako su iz parlamentarne većine najavili da će u petak Predsjednikov prijedlog dobiti potporu, potpuno je izvjesno da će Matić preuzeti tu dužnost. Za nju će glasati i lijevo-liberalna oporba.

Prilično je izvjesno i da Ustavni sud u petak neće dobiti tri nova suca nego će se ići na novi javni poziv. Premda još nije poznat plan glasanja za 15. svibnja, očekuje se da bi se u njemu moglo naći i izjašnjavanje o tri nova ustavna suca.

To se glasanje očekivalo i prošli put, 30. travnja, međutim, nije bilo uvršteno na glasanje, premda je o novim sucima provedena i plenarna rasprava, no, očito se 'nisu stekli uvjeti' za izjašnjavanje zastupnika.

Neslužbene informacije navode da se od glasanja odustalo kako bi se ponovno pokušalo razgovarati o izboru novih ustavnih sudaca, međutim, obje su strane ostale čvrsto na svojim pozicijama.

Oporba je navodila da je ispunjen jedan njihov zahtjev da se deblokira proces izbora čelnika Vrhovnog suda, što je učinjeno, a u petak će Matić, vrlo je izgledno, biti izabrana na tu dužnost. No, kritike imaju na model izbora 2:1 u korist parlamentarne većine, kao i na činjenicu da nije postojao dogovor da se nominiraju Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec nego je, kako tvrde u opoziciji, HDZ samostalno, bez konzultacija s njima 'izvukao' ta tri imena sa sužene liste od sedam kandidata.

U HDZ-u se pak čude zašto oporba ne pristaje na taj trojac jer, kako su istaknuli, nema nikakvih primjedbi na stručnost i apolitičnost Pajalića i Sučevića, koji su navodno kandidati većine, dok je Selanec "ionako njihov izbor".

Oporbi je u interesu, tvrdi HDZ, da se Ustavni sud ne popuni s tri nova suca, nego da i dalje radi u krnjem sastavu, što otežava i usporava njihovu aktivnost jer se već sada pokazuju velike poteškoće u formiranju vijeća, koja odlučuju o ustavnim tužbama.

Opet propada izbor ustavnih sudaca? Sabor donosi set pravosudnih zakona

Budući da se ne nazire pomak u promjeni stajališta nijedne strane, moguće je da se u petak na glasanje uvrsti i izbor ustavnih sudaca, a budući da je oporba već najavila da neće pristupiti glasanju, izbor će propasti jer je na tajnom glasanju potrebno prikupiti dvotrećinsku većinu za svakog suca, što je HDZ-u bez SDP-a nedostižno.

Iz HDZ-a se neslužbeno čuje da, bude li se situacija tako razvila, dobivaju argument da oporba namjerno opstruira, da im cilj nije popuniti Ustavni sud, da su nekonstruktivni i da u toj instituciji ne žele neovisne stručnjake nego suce koji će biti podložni njihovu političku utjecaju.

Obje strane već sada govore o raspisivanju novog javnog poziva za izbor sudaca Ustavnog suda, što upućuje na to da u dvije najveće stranke očekuju kako se do glasanja u petak ništa neće promijeniti.

U sjeni očekivanja glasanja u petak, do kada zasigurno neće prestati međusobne optužbe vladajućih i lijevo-liberalne oporbe o tome tko je kriv što će Ustavni sud do daljnjega ostati nepopunjen, Sabor će ovaj tjedan raspraviti osam zakonskih prijedloga.

Danas je na dnevnom redu set pravosudnih zakona o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom i Državnoodvjetničkom vijeću.