Hibridni napadi: Lažne dojave o bombama uzdrmale europski zračni promet

U posljednja četiri dana zrakoplovi i zračne luke diljem Europe primili su na desetke lažnih dojava o bombama. Zrakoplovi su skretali s ruta i prisilno slijetali, uz pratnju borbenih aviona. Prijetnje su stigle i na nekoliko europskih televizija, a meta napada hakera učestalo su bili veliki hladnjaci u trgovinama u kojima bi tempereturu dizali i do 50 stupnjeva. Tko stoji iza svega i jesu li ti događaji povezani, zasad nije poznato.

Europski zračni prostor bio je na rubu poremećaja zbog najmanje 27 prisilnih slijetanja zrakoplova, uz pratnju borbenih zrakoplova. Nervoza se uvukla među putnike.

- To je potpuno neodgovorno. Nemam riječi.

Glasnogovornik praške zračne luke Václav Havel Jiri Hannich potvrdio je da su upozorenja o mogućim eksplozivnim napravama primili dva dana zaredom.

- Jučer i danas primili smo upozorenja o mogućim eksplozivnim napravama u nekim zrakoplovima. Jučer je bila riječ o četiri leta, a danas o devet, rekao je Hannich.

Wizz Airov zrakoplov iz Praga umjesto u Rim sletio je u Veneciju, najbližu i najpogodniju sigurnu zračnu luku, nakon što je talijanska kontrola leta primila dojavu o bombi.

Ryanairov let iz Londona za Sofiju preusmjeren je na manju zračnu luku u Plovdivu. U zrakoplovu je bilo oko 180 putnika i članova posade.

- Ovo je bilo prisilno slijetanje. U zračnoj luci Plovdiv proglašena je uzbuna, a osniva se krizni tim koji će donositi potrebne odluke, rekao je Krasimir Pešev, direktor zračne luke Plovdiv.

Sve su se dojave pokazale lažnima. Europska komisija ne žuri sa zaključcima. Europski povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas istaknuo je da nacionalne istrage još traju.

- Nacionalne istrage i dalje traju, a aktiviran je mehanizam za razmjenu informacija na razini EU-a. Još nema informacija o tome je li riječ o kibernetičkom napadu, rekao je.

Prijetnje s porukom da "sat otkucava" stigle su i na europske televizije: irski RTÉ, britanski Sky i bugarsku Novu TV. Neke su redakcije evakuirane, ali bombe nisu pronađene. 

Matthew Borie, analitičar tvrtke Osprey Flight Solutions, upozorio je na moguće počinitelje.

- Jedna od mogućnosti je ruski napad, ali iransko hibridno djelovanje u Europi jednako je aktivno, istaknuo je.

Istodobno hakeri napadaju rashladne sustave u supermarketima. Preko interneta podižu temperaturu u hladnjacima i do 50 stupnjeva, a trgovine bacaju velike količine hrane. Napadi su u listopadu počeli u Francuskoj, a početkom studenoga proširili su se na desetak zemalja.

- Još ne možemo reći jesu li ti napadi povezani. No sve nam to govori isto: danas je na udaru civilna infrastruktura - opskrba hranom, bolnice, zdravstvo i promet, naglasila je talijanska premijerka Giorgia Meloni. 

Danski i švedski mediji pišu da iza napada na hladnjake stoje dvije proruske hakerske skupine. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je optužbe.

- Kao i uvijek, ne nude se nikakvi dokazi. Takve neutemeljene optužbe postale su trend u europskim državama, rekao je.

Tko stoji iza dojava, zasad nije poznato. Tragovi se razilaze, od antifeminističke skupine do potpisa zabranjene ruske organizacije, a istražitelji ne isključuju ni imitatore.