Hladno pivo nije saveznik na vrućinama; prof. Galić upozorio i na energetska pića

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku ne donosi samo nesnosne vrućine nego i ozbiljne zdravstvene rizike. Prof. dr. sc. Edvard Galić, prim. dr. med., ravnatelj KB-a Sveti Duh i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti, upozorio je u razgovoru za središnji Dnevnik HTV-a da su tijekom ljeta, osobito za vrijeme ekstremnih temperatura, češće hospitalizacije zbog poremećaja srčanog ritma, srčanog i moždanog udara.

Kako je istaknuo, u hitnim službama najčešće bilježe dehidracije, vrtoglavice, nesvjestice i nagli porast krvnog tlaka, a posebno su ugroženi stariji i kronični bolesnici.

- Ako ne unosimo dovoljno tekućine, krv postaje gušća, raste rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara, upozorio je Galić.

Bolnice ljeti pune pacijenata: Najčešći su srčani problemi

Iako su srčane bolesti jedan od najčešćih razloga hospitalizacije tijekom cijele godine, liječnici tijekom ljetnih mjeseci bilježe dodatni porast broja pacijenata.

- Ljeti je stopa prijema nešto viša. Uz upalu pluća i sepsu, najčešće bilježimo poremećaje srčanog ritma, srčane i moždane udare, rekao je Galić.

U hitnim službama dominiraju lakši slučajevi poput dehidracije, vrtoglavice, nesvjestice i povišenog krvnog tlaka.

Što se događa u tijelu kada temperature prijeđu 39 stupnjeva?

Ljudski organizam nastoji održavati tjelesnu temperaturu između 36 i 37 stupnjeva, no tijekom toplinskog vala tijelo mora uložiti golem napor kako bi se rashladilo.

- Krvne žile se šire, intenzivnije se znojimo i brže dišemo kako bismo snizili temperaturu tijela, objasnio je Galić.

Problem nastaje kada organizam izgubi previše tekućine.

- Volumen krvi se smanjuje, krv postaje viskoznija i gušća, dolazi do pada tlaka i povećava se rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara, upozorio je.

Ove skupine građana u najvećoj su opasnosti

Najveći rizik tijekom toplinskog vala prijeti starijim osobama i kroničnim bolesnicima.

Posebno su ugroženi: osobe sa srčanim zatajenjem, oboljeli od koronarne bolesti, pacijenti skloni aritmijama, dijabetičari i osobe koje su već pretrpjele infarkt ili moždani udar.

- Savjetujemo im da češće mjere krvni tlak i tjelesnu težinu te prate količinu i boju urina. Ako primijete simptome, trebaju se odmah javiti liječniku, poručio je Galić.

Nikada sami ne mijenjajte terapiju

Mnogi kronični bolesnici tijekom ljetnih vrućina samoinicijativno smanjuju ili prestaju uzimati lijekove, no liječnici upozoravaju da to može biti opasnije od samih vrućina.

- Svojevoljno mijenjanje terapije može biti opasnije od toplinskog vala. O prilagodbi doze lijekova, osobito diuretika i lijekova za tlak, uvijek treba odlučiti liječnik, naglasio je Galić.

Hladno pivo nije spas: Alkohol i energetska pića dodatno iscrpljuju organizam

Iako mnogi tijekom ljetnih vrućina posežu za hladnim pivom ili energetskim pićima, stručnjaci upozoravaju da takvi napitci mogu dodatno opteretiti organizam.

- Alkohol djeluje kao diuretik, dehidrira organizam i širi krvne žile, što može dovesti do pada tlaka, rekao je Galić.

Posebno upozorava na energetska pića.

- Energetska pića sadrže velike količine kofeina, srce zbog njih radi brže, a posebno su opasna tijekom velikih vrućina i intenzivnog fizičkog napora, istaknuo je.

Klima nije neprijatelj, ali postoji jedno važno pravilo

Mnogi strahuju da bi klima-uređaji mogli štetiti zdravlju, no Galić tvrdi da su upravo oni jedan od najvećih saveznika starijih i kroničnih bolesnika.

- Klima je veliki saveznik, ali prostor ne smije biti previše rashlađen, rekao je.

Preporučuje da temperatura u zatvorenim prostorijama bude između 24 i 26 stupnjeva te upozorava da nagli prijelaz iz velike vrućine u izrazito rashlađenu prostoriju može dodatno opteretiti srce.

- Najvažnija je postupna prilagodba organizma, zaključio je prof. dr. sc. Edvard Galić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: