Više od pola milijuna žena u Hrvatskoj nema izabranog ginekologa

U Hrvatskoj je sve manje ginekologa i citologa. Na nalaz papa-testa neke žene čekaju i do dva mjeseca.

Ginekološku ordinaciju u bolnici Merkur prije malo više od pet godina zamijenio je primarnom u Dugom Selu.

Dnevno pregleda 20-ak žena, pregled se čeka oko tri tjedna, nalaz papa-testa mjesec dana.

- Odabrao sam da ovdje radim jer mi je blizu mjesta stanovanja, a osim toga bili su i poticaji Zagrebačke županije i Doma zdravlja. Dobio sam službeno vozilo koje još uvijek koristim. Imam nešto više od 6500 pacijentica upisanih u ordinaciju i posla ima. Imamo dva tima, u suprotnoj smjeni je kolega koji je umirovljenik, kaže prim. Tomislav Kulaš, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, Dom zdravlja Zagrebačke županije.

U primarnoj ginekologiji 40 posto liječnika starije je od 60 godina, nedostatak je sve veći.

- U Hrvatskoj bismo trebali i mati 335 ginekologa, a nedostaje ih 110. U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50% ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40% ginekologa, upozorava Vikica Krolo, dr. med., zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Nalaz papa-testa čeka se više od mjeseca dana

Zabrinjava i računica koliko žena nema ginekološku zdravstvenu zaštitu. Mnoge stoga ljuti što moraju plaćati privatnike, ali i više od mjesec dana čekati nalaz papa-testa.

U laboratoriju u Domu zdravlja u Sigetu obrađuju papa-testove za 25 ginekoloških ordinacija s područja Grada Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije. Godišnje se obradi oko 35.000 uzoraka. Imaju tri citologa.

- Distribucija po mjesecima nije jednaka, oko 3000 nalaza svaki mjesec, odnosno 60-70 nalaza se dnevno obradi, kaže Dragan Makar, dipl. oec., ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Centar

Troje specijalista citologije nije dovoljno za njihove potrebe. 

- Povremeno objavljujemo natječaje, međutim to je vrlo deficitarna struka. Imamo jednu gospođu koja je sad pred mirovinom pa joj produžujemo ugovor dok ne nađemo citologa koji bi je zamijenio, govori Makar.

Manjak citologa problem je u cijeloj zemlji, nedostaje i citoskrinera.

- Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju, kaže doc. dr. sc. Dinka Šundov dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju, HLJZ.

Od spajanja specijalizacija iz citologije i patologije 2015., novih citologa sve je manje, a za pacijente posljedice bi mogle biti i dulje čekanje na nalaze papa-testa i biopsije.