Ilustracija
Foto: Izvor: / Shuttershot
Jesenski natječaji za liječničke specijalizacije pokazali su koliko razgovor s povjerenstvom može utjecati na konačni izbor kandidata, a Hrvatska liječnička komora (HLK) upozorava da liječnici nemaju uvid u obrazloženja ocjena dobivenih na razgovoru, a dodijeljeni bodovi su konačni.
Predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a Nikola Prpić rekao je da dodjeljivanje jednakog broja bodova većini kandidata na razgovoru predstavlja kršenje pravilnika jer pokazuje da povjerenstvo nije individualno procjenjivalo pristupnike.
S 34. mjesta do specijalizacije nakon razgovora
Koliko razgovor s povjerenstvom može promijeniti redoslijed kandidata pokazuje natječaj za dvije specijalizacije iz kardiologije u KBC-u Sestre milosrdnice, raspisan 9. rujna, na koji je pristiglo 45 prijava.
Prema podacima aplikacije Specko, koja prikuplja javno objavljene rezultate natječaja, izabrani su kandidati koji su prije razgovora bili na 12. i 34. mjestu. Obojica su na intervjuu dobila maksimalnih 30 bodova, dok je prvoplasirani kandidat s početne liste dobio 1,40 bodova i završio na petom mjestu.
Kandidat koji je prije razgovora bio na 34. mjestu imao je 30,60 bodova, a nakon intervjua završio je drugi sa 60,60 bodova. Prvoplasirani s početne liste imao je 58,89 bodova, a nakon razgovora ukupno 60,29 bodova.
Prema novom pravilniku, koji je stupio na snagu 3. rujna, razgovor s peteročlanim povjerenstvom može donijeti najviše 30 od ukupno 100 bodova, pri čemu svaki član povjerenstva dodjeljuje do šest bodova.
Prpić upozorava na činjenicu da kandidati nemaju uvid u obrazloženja ocjena i da su dodijeljeni bodovi konačni.
- Situacija u kojoj je većini pristupnika dodijeljen isti broj bodova na intervjuu primjer je kršenja pravilnika jer povjerenstvo u tom slučaju očito nije individualno procjenjivalo kandidate, istaknuo je.
Ipak, HLK ne zagovara smanjivanje utjecaja razgovora na konačan rezultat. Tijekom javnog savjetovanja podržali su prijedlog da intervju nosi približno trećinu ukupnih bodova jer smatraju da omogućuje razlikovanje najboljih kandidata.
Svako bodovanje na intervjuu je djelomično subjektivno, kaže Prpić, dodajući da se samo matematičkim vrednovanjem ne može procijeniti koliko će se budući specijalizant uklopiti u kolektiv, koliko je motiviran za određenu granu medicine i kakvo iskustvo ima.
Ministarstvo: Svaka ocjena mora biti pisano obrazložena
Ministarstvo zdravstva u odgovoru Hini ističe da je svaki član povjerenstva dužan pisano obrazložiti svoju ocjenu na propisanom obrascu. Tijekom razgovora procjenjuju se opća medicinska znanja, vještine vezane uz pojedinu specijalizaciju, motiviranost, komunikacija i profesionalna prezentacija kandidata.
Zdravstvene ustanove obvezne su objaviti rezultate natječaja s ukupnim brojem bodova i odluke o izboru, a nezadovoljni kandidati mogu podnijeti prigovor upravnom vijeću ustanove.
Iako pravilnik propisuje pisano obrazloženje ocjena svakog člana povjerenstva, ne predviđa izričitu obvezu njihove javne objave. Ministarstvo nije izravno odgovorilo na Hinino pitanje imaju li kandidati pravo uvida u pojedinačne ocjene i njihova obrazloženja.
Na pitanje o prigovorima kandidata, utvrđenim nepravilnostima i poništenim natječajima u posljednje dvije godine Ministarstvo je odgovorilo da je provedba postupka u nadležnosti zdravstvenih ustanova, ali nije dostavilo tražene podatke.
Za dermatologiju 30 prijava po mjestu, za hitnu medicinu manje od jedne
Prema podacima aplikacije Specko od 21. studenoga, u jesenskom ciklusu natječaja za 995 mjesta za specijalističko usavršavanje evidentirano je 6196 prijava na 652 natječaja, odnosno prosječno 6,2 prijave po mjestu. Jedan kandidat pritom se mogao prijaviti na više natječaja.
Razlike u interesu za pojedine specijalizacije izrazito su velike. Za 16 mjesta iz dermatologije i venerologije evidentirane su 484 prijave, odnosno više od 30 po mjestu, a za 43 mjesta iz kliničke radiologije 659 prijava.
Istodobno je za 23 mjesta iz obiteljske medicine evidentirano samo 29 prijava, dok je za hitnu medicinu na 48 ponuđenih mjesta pristigla tek 21 prijava.
HLK: Novi pravilnik praktički uvodi obvezni staž
Najveća promjena u novom pravilniku odnosi se na vrednovanje radnog iskustva. Ono je prema prethodnim pravilima donosilo najviše šest bodova, a sada može donijeti čak 40, navode u Ministarstvu.
Prpić upozorava da su najveći broj bodova mogli ostvariti liječnici koji su približno dvije i pol godine radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, izvanbolničkoj hitnoj službi ili objedinjenom hitnom bolničkom prijmu.
Budući da gotovo dvije godine nije bilo većeg broja natječaja za bolničke specijalizacije, mnogi su kandidati u međuvremenu stekli radno iskustvo koje im je omogućilo visok broj bodova već prije razgovora.
- Novi pravilnik neizravno je 'prisilio' liječnike koji žele specijalizaciju na rad u PZZ-u i popunjavanje kadrovskih rupa koje su nastale zbog njezine devastacije, de facto uvodeći obvezni staž, upozorava Prpić.
Smatra da se takvim pristupom ne rješava dugoročni nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kojoj su potrebne reorganizacija i trajno rješenje kadrovskog deficita.
Ministarstvo, s druge strane, ističe da novi sustav bodovanja treba pridonijeti ravnomjernijem rasporedu kadrova, njihovu zadržavanju u zdravstvenim ustanovama i boljem upravljanju ljudskim resursima.
Ministarstvo će analizirati rezultate natječaja
Prpić kaže da je HLK upozoravao Ministarstvo na moguće probleme s primjenom novog pravilnika te predlagao da se natječaji ne raspisuju istodobno, nego postupno tijekom nekoliko mjeseci, kako bi se pravila mogla testirati i njihova primjena ujednačiti.
Ministarstvo, međutim, navodi da su natječaji raspisani u približno istom razdoblju upravo radi transparentnosti, jednakog pristupa informacijama i jednakih mogućnosti za sve kandidate.
Na pitanje planira li smanjiti utjecaj intervjua ili uvesti dodatne mehanizme kontrole, Ministarstvo nije najavilo konkretne izmjene. Poručuje da aktivno prati provedbu specijalističkog usavršavanja te da će nakon završetka postupaka za 2026. analizirati rezultate i na temelju njih odlučivati o daljnjim koracima.
Prpić je podsjetio i da je HLK još 2016. godine predložio reformu sustava specijalizacija te preuzimanje ovlasti za provedbu specijalističkog usavršavanja, no Ministarstvo zdravstva taj prijedlog do danas nije prihvatilo.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!