HLK: Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb s najkvalitetnijim upravljanjem

20.12.2022.

11:38

Autor: HRT/IMS/Hina

Krešimir Luetić

Krešimir Luetić

Foto: HTV / HRT

Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb, prema stavovima bolničkih liječnika, je bolnica s najkvalitetnijim upravljanjem u Hrvatskoj, pokazalo je anketno istraživanje 'Studija hrvatskog liječništva 2022.', predstavljeno u utorak na konferenciji za novinare.


Najbolje uvjete rada liječnika u bolničkom sustavu u Hrvatskoj, prema Studiji koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela u svibnju i lipnju ove godine, ima Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma - Thalassotherapia Opatija.

Iz HLK-ovog projekta Studija hrvatskog liječništva 2022. u kojoj je sudjelovalo više od 5.000 liječnika, članova Komore, proizašle su dvije rang-liste hrvatskih bolnica, jedna prema kvaliteti upravljanja i druga prema uvjetima rada u ovoj godini.

Dio istraživanja koje je HLK danas objavila, odnosi se na bolnički sektor.

Bolnice su rangirane na temelju stavova više od 3.400 bolničkih liječnika.

Po kvaliteti upravljanja, nakon Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb u Rockefellerovoj, smjestila se Thalassotherapia Opatija, a treća je Opća županijska bolnica Pakrac.

Drugo mjesto što se tiče uvjeta rada, zauzima Opća bolnica Zadar, a treće Psihijatrijska bolnica Vrapče.

- Studija je pokazala da po kvaliteti upravljanja prednjače manje i specijalne bolnice, kazao je predsjednik HLK Krešimir Luetić.

Na prvih deset mjesta rang-liste kvalitete upravljanja nije se uspjela plasirati niti jedna velika klinička bolnica ili klinički bolnički centar.

Najbolje plasirana velika bolnica (KBC ili KB) je KBC Rijeka, koja je tek na 12. mjestu.

Velike bolnice nešto su bolje plasirane na rang-listi uvjeta rada gdje se KBC Zagreb smjestio na 9. mjesto.

Ključni problemi liječnika premalo vremena za pacijenta, istovremeni rad na više radilišta.....

Studija u odgovorima na pojedina pitanja, pokazuje kako su ključni problemi bolničkih liječnika - premalo vremena za pacijenta i preveliko radno opterećenje, istovremeni rad na više radilišta, previše administrativnog posla, premalo vremena za edukaciju liječnika, kao i loše upravljanje.

Tako je čak 58 posto bolničkih liječnika vrlo nezadovoljno vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente, a ujedno često ili uvijek rade na više radilišta.

Gotovo jedna trećina (29 posto) liječnika uopće na poslu nema radnu sobu s računalom, njih 47 posto koji imaju radnu sobu s računalom prosječno ih dijele s još petero liječnika.

Čak 36 posto bolničkih liječnika u posljednjih 12 mjeseci bilo je izloženo verbalnom vrijeđanju ili prijetnjama.

Rezultati istraživanja pokazuju da, općenito govoreći, bolnički liječnici nisu zadovoljni niti kvalitetom upravljanja niti uvjetima rada u svojim bolnicama, istaknuo je Luetić.

O situaciji s upravljanjem najbolje govori činjenica da su liječnici kvalitetu upravljanja u ustrojstvenoj jedinici prosječno ocijenili s 4,7 na ljestvici od 0 do 10, što je školskim rječnikom tek za ocjenu dovoljan dva.

Načinom komunikacije ravnatelja nezadovoljno je čak 44 posto liječnika.

- Smatramo da postoji velik prostor za napredak i da su upravo kvaliteta upravljanja i uvjeti rada iznimno važni za odluku liječnika o odlasku iz hrvatskog javnog zdravstvenog sustava, istaknuo je Luetić.

Voditelj ovog projekta i član Izvršnog odbora Komore Ivan Raguž izrazio je zadovoljstvo visokim odazivom bolničkih liječnika (38 posto) na anketu. Naglasio je da je ovo prvi pokušaj rangiranja ustanova u hrvatskom zdravstvu prema kvaliteti upravljanja.

Planiraju ovo istraživanje provoditi kao longitudinalno te ga ponavljati svake druge godine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!