Politička scena u Hrvatskoj: Između pozicioniranja i stabilnosti

Prelaskom nekadašnje SDP-ove zastupnice Boške Ban u redove vladajuće većine dodatno su se zaoštrili odnosi na političkoj sceni. Što je dogovoreno na sastanku koalicijskih partnera, prijeti li preslagivanje, te hoće li Dario Hrebak ostati pri svom ultimatumu? Kakvu poziciju zauzima Domovinski pokret prema Josipu Dabri? Jesu li na stolu i novi izbori - analiziralo se u emisiji Otvoreno.

O političkim implikacijama prelaska Boške Ban u vladajuću većinu, stabilnosti parlamentarne većine i mogućim scenarijima daljnjeg preslagivanja u emisiji Otvoreno govorili su: Damir Jugo sa Sveučilišta Algebra Bernays, komunikologinja Smiljana Leinert Novosel te Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Jugo: Novi izbori najmanje su vjerojatni, premijer ima dovoljno opcija

Govoreći o najizglednijoj opciji u trenutačnoj političkoj "podjeli karata", Damir Jugo je istaknuo kako mu se scenarij - novih izbora, čini najmanje vjerojatnim.

- Mislim da je taj scenarij najmanje izgledan, ali bi bio poražavajući za cijelu hrvatsku političku scenu, uključujući i same aktere. Da Hrvatska drugi put ide na prijevremene izbore i to zbog Josipa Dabre i sadržaja koji je ispod svake razine, ocijenio je Jugo.

Dodao je kako je prognoziranje nezahvalno, ali smatra da premijer trenutačno ima dovoljno manevarskog prostora.

- Vidimo da premijer u ovom trenutku očito ima dovoljno opcija na stolu da bez prevelike glavobolje prebrodi situaciju, naveo je. De facto mu treba jedna ruka. Taj bazen postoji, a neki koji mu pripadaju već su deklarirali spremnost da pod određenim uvjetima podrže vladajuću većinu, rekao je.

S druge strane, upozorio je da bi povlačenje pojedinih aktera sada moglo imati visoku političku cijenu.

- Mislim da su neki otišli predaleko i da su neke stvari otišle predaleko, tako da bi eventualno povlačenje proizvelo preveliku štetu, smatra Jugo.

Apostrofirao je kako će biti zanimljivo vidjeti hoće li netko mijenjati stavove i na koji način će to obrazložiti.

Leinert Novosel: Halabuka zbog pozicioniranja, a ne zbog dubokih podjela

Upitana o tome kako joj je izgledao premijer nakon što je izašao pred novinare, komunikologinja Smiljana Leinert Novosel je ocijenila da je njegova reakcija bila očekivana.

- Normalno da je bio mrk, to je zapravo očekivano, jer se događaju stvari koje su mu očito izmakle kontroli, dok je bio u međunarodnim aktivnostima i na neki način nije očekivao ovakav rasplet događaja, rekla je.

Smatra kako je premijer pritom osvijestio i širi kontekst političke klime u Hrvatskoj.

- Hrvatska, prema politološkim istraživanjima o analizi stranačkih sustava u Europi, spada u zemlje u kojima ne postoji snažan ideološki naboj i sukob. A sada se unatrag nekoliko mjeseci na dnevnom redu nalaze upravo takvi sukobi, istaknula je.

Dodala je kako aktualna zbivanja više vidi kao pokušaj političkog pozicioniranja nego kao duboku ideološku podjelu društva.

- Meni se čini da je sve ovo više na razini pokušaja pojedinaca da pokažu kako su aktivni, da opravdaju svoje pozicije i učvrste svoje mjesto, ocijenila je.

Kao primjer navela je i reakciju Darija Hrebaka.

- Ako hoćete, Hrebakova reakcija ide upravo u tom pravcu. On zapravo traži potvrdu koliko vrijedi, a čim se kriteriji pomaknu, povlači se. Je li to najava nekih drugačijih ponašanja na sljedećim izborima, to je upitno, rekla je.

Zaključila je kako smatra da je cijela situacija pretjerano dramatizirana.

Žižić: Akteri pokazuju odlučnost, ali iza fasade nema konkretnih politika

Govoreći o prirodi ideoloških sukoba u Hrvatskoj, Jakov Žižić je istaknuo kako se domaća ideologija najčešće svodi na povijesno-identitetska pitanja.

- Kod nas se ideologija svodi na povijesno-identitetska, odnosno povijesno-simbolička pitanja, a ne na socijalno-ekonomska. I onda se to koristi, jer nam zapravo ne preostaje ništa drugo nego baviti se borbom za apsolutnu povijesnu istinu i problematiku različitih povijesnih tumačenjima, rekao je.

Složio se i s tezom da je u aktualnoj situaciji naglasak bio na stvaranju dojma.

- Ovdje se kod glavnih aktera prvenstveno radilo o stvaranju dojma - dojma o vlastitoj odlučnosti, principijelnosti, ideološkoj i političkoj čvrstoći. Ne možemo reći da je riječ o igrokazu, ali kroz eksces i medijsku pažnju nastaju pseudodogađaji, gdje sve što slijedi služi tome da bude zabilježeno u medijima, ocijenio je.

Dodao je kako iza takvih istupa često ne stoje konkretne politike.

- Na taj način netko pokazuje odlučnost i principijelnost, ali iza te fasade nema konkretnih odluka ni konkretnih politika, upozorio je.

Odgovarajući na pitanje o mogućem epilogu - hoće li netko od aktera odstupiti ili će se situacija smiriti, Žižić je naglasio stabilnost Vlade, koja je predvođena dominantnom centrističkom strankom.

- Kada imate vlade poput hrvatske, gdje dominantna stranka ima centrističku orijentaciju, istraživanja pokazuju da takve vlade imaju veću stopu opstanka. Koalicijski partneri uvijek mogu reći da su u koaliciji s HDZ-om, a ne jedni s drugima, pojasnio je.

Podsjetio je i na specifičnu strukturu vladajuće većine.

- Ova vlada nema jedinstveni koalicijski sporazum. HDZ ima sporazum s Domovinskim pokretom, ima predizbornu koaliciju s HSLS-om, ali nema koalicije između HSLS-a i Domovinskog pokreta. HDZ je taj centar koji okuplja sve, pa partneri svoj ulazak u koaliciju mogu opravdati time da su s HDZ-om, a ne s onima s kojima se ideološki razlikuju, naveo je Žižić.

Bez Vlade nema lokalnih projekata: Hrebak i Zurovec pod reflektorom

Politika u Hrvatskoj često je igra pozicija i reputacije, ali iza deklarativnih stavova kriju se mnogo veći interesi. Damir Jugo ističe da je možda na kocki i više od same reputacije.

 - Činjenica da svi grade neke svoje pozicije i pokušavaju ostaviti dojam da su jako principijelni, međutim, ako malo zagrebemo dublje, čini mi se da je puno toga više na kocki nego što je samo puka reputacija, poručio je.

Navodi kako su predstojeće dvije i pol godine do parlamentarnih izbora ključne su za oblikovanje političkih odnosa.

- Posebnu ulogu u političkoj areni imaju Hrebak i Zurovec, koji djeluju prvenstveno u svojim sredinama - Dario Hrebak kao gradonačelnik Bjelovara, a Dario Zurovec kao načelnik općine Sveta Nedjelja, ističe.

Jugo naglašava važnost državne podrške za lokalne projekte.

 - Znamo da hrpu projekata koje jedan i drugi pokreću, teško realizirati bez obilate financijske podrške vlade. Dosta projekata u Bjelovaru je financirano praktički iz Zagreba, napominje.

Smatra Jugo, kako "situacija" oko Hrebaka i Dabre pokazuje ambiciozne političke manevre i napetosti unutar vladajuće većine. 

- Čini se da su stvari otišle daleko i da je HSLS možda "istrčao". Vrlo teško bi ušli u Sabor s dva mandata koliko su dobili, da nisu bili u predizbornoj koaliciji s HDZ-om. Smatram, da onaj drugi dio birača koje bi eventualno mogli pridobiti, teško bi kompenzirao razliku, kad bi išli na primjer s SDP-om sljedeći put u predizbornu koaliciju, zaključuje Jugo.

Simboličke bitke umjesto stvarnih problema

Komentirajući kontekst vremena u kojem se nalazimo; globalne nesigurnosti i geopolitičkih napetosti, profesor Žižić ističe kako fokus domaće politike često ostaje zarobljen u prošlosti, koja i dalje dominira javnim diskursom, iako su stvarne odluke sve više izvan domaće kontrole.

- Vrlo malo toga je ostalo u našim rukama da odlučujemo. Mnogo toga prešlo je na međunarodne institucije koje nemaju demokratsku kontrolu i legitimitet, objašnjava. Zato nam je preostalo baviti se povijesnim i simboličnim pitanjima, naveo je.

- Polaže se pravo na apsolutnu političku istinu, a ta borba je često ostrašćena. Ne možete nekome nametnuti svoje tumačenje traumatičnih događanja, ali možete ljude mobilizirati i pridobiti ih u političku podršku, objašnjava.

U javnosti se, prema Leinert Novosel, često gubi iz vida ono što bi zaista trebalo biti u fokusu - globalne i ekonomske teme.

- Mi se uopće ne bavimo pravim temama - svjetskim i globalnim pitanjima. Bavimo se temama koje služe više da pojedinci opravdaju svoje funkcioniranje u političkom sustavu i visoke plaće u Saboru. Kada govorimo o potencijalnim izborima, pitanje je tko bi zapravo mogao formirati novi parlament, zaključila je.