Hoće li sindikati prihvatiti ponudu Vlade o rastu 1+1+1 posto?

28.01.2026.

Zadnja izmjena 23:05

Autor: B. A./Otvoreno/HRT

Gosti emisije 'Otvoreno'
Gosti emisije 'Otvoreno'
Foto: HTV / HRT

Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca večeras su u Otvorenom razgovarali o pregovorima o povećanju osnovice plaće u javnim i državnim službama, kao i odnosu između realnog i javnog sektora.

Završen je sedmi krug pregovora predstavnika Vlade i sindikata u javnim i državnim službama o povećanju osnovice plaće u ovoj godini, a Vlada je jučer ponudila rast osnovice u tri koraka po 1%: od 1. travnja, 1. kolovoza i 1. prosinca.


Obrazovni sindikati tvrde da će im plaće u realnom iznosu u tom slučaju padati jer će rast biti manji od inflacije.


Sutra je sjednica Vlade, a dogovora nema, barem ne s obrazovnim sindikatima. Hoće li Vlada nametnuti odluku o rastu 1+1+1 posto? Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad Ministarstva rada, kaže da nema nametanja jer bi to značilo da Vlada donosi odluku na štetu svojih zaposlenika.

Galerija

Anita Zirdum, Foto: HTV/HRT
Matija Kroflin, Foto: HTV/HRTDubravko Jagić, Foto: HTV/HRTMirko Habijanec, Foto: HTV/HRTGosti emisije 'Otvoreno' , Foto: HTV/HRTGosti emisije 'Otvoreno', Foto: HTV/HRT

- Hoće li sindikati državne službe i javnih službi potpisati dodatak svojim kolektivnim ugovorima, to ćemo još vidjeti sutra. Ono što je najbitnije je da do kraja ovog mjeseca uspostavimo pravni temelj za isplatu plaće. Vlada mora isplatiti plaću za svih 265.000 zaposlenih u državnoj službi i javnim službama, rekla je.


Dodala je da bi bilo idealno da imaju potpisan dodatak i kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i temeljnom kolektivnom ugovoru.


- Ukoliko do toga ne dođe, Vlada će se svakako pobrinuti da plaće budu isplaćene, rekla je Zirdum.


Odbacila je tvrdnje da će po ponuđenom modelu doći do realnog pada vrijednosti plaća zbog inflacije.


- Ne može pasti vrijednost plaće ukoliko dižete osnovicu za 3 posto, odnosno 1+1+1 posto, rekla je Zirdum.

NSZVO protiv, Sindikat policije za


Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, rekao je da osnovica neće pokrivati rast cijena.


- Vrlo plastično, ponuda koju je Vlada dala za učitelje, nastavnike, liječnike, medicinske sestre, zaposlene u kulturi, socijalne radnike znači da će ove godine živjeti lošije nego što su živjeli prošle godine. Zašto? Zato što je osnovica takva da neće pokrivati rast cijena, rekao je Kroflin.

Poručio je da s takvom ponudom ne mogu biti zadovoljni, da je njegov sindikat sasvim sigurno neće prihvatiti, te da očekuju nastavak pregovora.

Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, rekao je da taj sindikat nije sretan što prihvaća ponudu 1+1+1, ali da je u ovom trenutku to najrealnije i najopipljivije te da je to početak za nastavak pregovora, s obzirom na to da im kolektivni ugovor istječe u svibnju.


- Ovo je samo jedan međukorak. Mi smo se odlučili prihvatiti to da imamo, kako kaže stara narodna poslovica, iako ih ja baš ne volim koristiti: "Bolje vrabac u ruci nego golub na grani", rekao je Jagić.


Dodao je da ne žele svojim članovima obećavati neke nerealne stvari.

Javni i realni sektor


Urednik i voditelj Mislav Togonal naveo je da je u Hrvatskoj 250.000 ljudi u javnom sektoru, a milijun u realnom. 


Mirko Habijanec, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a, rekao je pak da je zaposlenih u javnom sektoru mnogo više od 250.000.


- Kad bi uzeli sve skupa, svu nadgradnju i sve drugo, onda je to možda i kojih 50.000 više zaposlenih, dodao je.


Rekao je da su u graditeljstvu 14. siječnja potpisali devet dopuna kolektivnog ugovora i povećali plaće 10 posto.

Habijanec je rekao da je bruto 1 minimalna plaća NKV radnika 1100 eura, te da se plaće kreću do 2400 eura.


- Međutim, mi u građevinarstvu gotovo ne bi trebali nikoga imati na minimalnoj plaći. Posao koji mi radimo je kvalificirani injženerski posao koji počima tamo negdje s četvrtom, petom grupom i dalje se nastavlja. To je negdje osnovica od 1300 pa do 2400 eura osnovne plaće. Na to ide minuli rad, na to idu svi ovi drugi dodaci, i oni uvjeti što je Vlada napravila za rezultate rada..., rekao je.

Togonala je zanimalo i kolika je plaća policajca koji stoji u snijegu na granici s BiH i štiti je od ilegalnih migracija.


- Oko 2500 eura. Ali ovisno, naravno, o noćnim smjenama, popodnevnom radu, rekao je Jagić.


- Glava u torbi je uvijek i uvijek će biti. Policajac, koliko god da bude plaćen, nikad neće biti dovoljno plaćen s obzirom na posao koji radi, a to je zaštita života ljudi i njihove imovine i svih ostalih stvari, dodao je.

Habijanec je rekao da 1000 eura u javnom sektoru, kao kod nastavnika, koji cijeli život ide od točke A do točke B na postao i zaštićen je radnim odnosom i svim pravima, vrijedi bar 30 posto više od 1000 eura zarađenih u gospodarstvu - u građevinarstvu i mnogim drugim djelatnostima, gdje su ljudi na terenu i nisu svaki dan sa svojim obiteljima kod kuće.

Zirdum je rekla da javnost ljude u javnim službama vrlo često doživljava kao uhljebe i nekoga tko radi malo.


- To nije točno, poručila je, usprotivivši se omalovažavanju bilo koje struke u javnim i državnim službama.

Kroflin je rekao da privatni sektor i javne službe nisu usporedivi prvenstveno zbog obrazovne strukture.


- S kim ćete usporediti u privatnom sektoru medicinsku sestru na dječjoj onkologiji, vrhunskog znanstvenika?, rekao je.

Ovdje možete pogledati cijelu emisiju:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora