Ni nakon posljednjeg telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trump i ruskog Vladimira Putina nema naznaka da bi Rusija mogla obustaviti napade na Ukrajinu. Trump kao arbitar pokušava postići mir, no Putin ne odstupa od svojih zahtjeva.
21.05.2025.
Zadnja izmjena 22:57
Autor: B. A./Otvoreno/HRT
Ni nakon posljednjeg telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trump i ruskog Vladimira Putina nema naznaka da bi Rusija mogla obustaviti napade na Ukrajinu. Trump kao arbitar pokušava postići mir, no Putin ne odstupa od svojih zahtjeva.
Kakve su uopće šanse za postizanje mira? Kolika je uloga novog pape Lava XIV. u diplomaciji i posredovanju između zaraćenih snaga?
Galerija
- Mislim da smo i dalje daleko od mira, to je ono što je najžalosniji moment, rekao je Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu večeras u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.
- Imam osjećaj kao da svi pokušavaju - svjetski državnici, čelnici država - pokušavaju na neki način zadovoljiti novu američku administraciju i pokušavaju pronaći način kako to učiniti i niti jedna strana u ovom trenutnom sukobu između Rusije i Ukrajine ne želi pokazati da su oni ti koji bi bili protiv mira, koji bi bili protiv bilo čega što bi moglo biti kontra interesa SAD-a, ove administracije pod predsjednikom Trumpom, dodao je.
Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekla je da je Putin stavio veto na mogućnost postizanja mira te kako misli da do primirja još određeno vrijeme sigurno neće doći, a vojni analitičar Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica rekao je da će ozbiljni pregovori o primirju početi kad Putin ostvari ili bude blizu ostvarenja vojnih ciljeva koje namjerava ostvariti.
Luša je rekla da se nalazimo u pat poziciji gdje s ruske strane nedostaje volje, a s Trumpove strpljenja.
Rekla je da u slučaju Ukrajine i Rusije izgleda kao da Trump niže poraz za porazom.
- Pokušao je posredovati, organizirati pregovore u nekoliko navrata, slao je svoje izaslanike, slao je svog potpredsjednika, državnog tajnika, i u konačnici se sam bilateralno sastao sa Zelenskim nekoliko puta, obavio je taj famozni telefonski poziv, međutim, rezultati su izostali, rekla je Luša.
- Kako bi spriječio da više gubi na neki način i energiju i svoje političke poene, možda i poslovnu reputaciju, okrenuo se nekim drugim pitanjima, a onda će se uključiti u trenutku kada bude prilika za fotografiranjem i, naravno, preuzimanjem zasluga za eventualno postizanje sporazuma, dodala je.
Bandov je istaknuo da je papa Lav XIV. pozvao na mir u Ukrajini i Gazi, ali i Mjanmaru.
- Što se tiče Ukrajine, njegovi su stavovi značajno jasniji, odlučniji nego što su to bili prethodnika. Papa Franjo je uvijek zagovarao mir, ali se čini da papa Lav XIV. značajno direktnije promišlja kako doći do tog mira, rekao je.
Rekao je i da je vatikanska diplomacija jedna od najuspješnijih diplomacija svijeta te da sigurno može biti dobar medijator između Rusije i Ukrajine, ali i puno šireg kruga država koje će htjeti pomoći da se razgovori održe i da dođe barem do primirja.
Luša je ponovila da kod ruske strane trenutno ne postoji volja, dodavši da je teško da će i vatikanska diplomacija polučiti bolje rezultate.
Ogorec je rekao da je vrlo upitno kada će doći do primirja i koji će biti tempo pregovaranja jer će sve to odrediti situacija na terenu.
- Po sadašnjoj dinamici i intenzitetu borbenih djelovanja možemo pretpostaviti da su Rusi započeli jednu dosta ozbiljnu ofenzivu širih razmjera. Pitanje je kakvi će im biti ciljevi, rekao je Ogorec.
Kad se ta ofenziva završi, vjerojatno ćemo detaljnije znati što i kako dalje, dodao je.
Luša je rekla da dugoročno gledano Putin može voditi ovakav rat jer bi mu po njezinom mišljenju mir bio - skuplji.
U emisiji se govorilo i o sankcijama Rusiji.
- Da su bile uspješne, da su napravile nešto, ne bi trebao biti 17. krug sankcija, rekao je Ogorec govoreći o 17. paketu sankcija koji je jučer usvojila Europska unija.
- Vidimo da Rusija nije ni ekonomski ni financijski destabilizirana, suprotno od toga, čak se pokazuje da ima određeni porast BDP-a i na neki način se vidi da joj čak i te sankcije pomažu, dodao je.
- Sankcije su najviše pogodile upravo one koji su ih izglasali - Europsku uniju i europske zemlje, zaključio je Ogorec.
Pogledajte cijelu emisiju:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora