Oporba: Zbog premalo liječnika i vode, otočani odlaze

Oporba je tijekom izvješća o učincima provedbe Zakona otocima u 2023. upozoravala na problem nedostatka liječnika na otocima što je jedan od razloga iseljavanja s otoka te na problem vodoopskrbe, a HDZ hvalio rast broja poduzetnika i zaposlenih na otocima.  

Irena Dragić (Klub SDP-a) rekla je da otoci, unatoč uloženim sredstvima države, gradova, županija te fondova EU, i dalje 'vape' za boljom prometnom povezanošću, boljom zdravstvenom zaštitom, vodoopskrbom, uređenjem cesta, katastarskom izmjerom te izgradnjom sigurnih luka i lučica. Također, 'vape' za brigom i sadržajem za djecu kao i skrbi za starije stanovništvo.

Dragić (SDP): Otoci izgubili 5000 stanovnika

Navodeći da je u zadnjih 10 godina na otocima izgubljeno 5 000 stanovnika, upozorila je na problem vode na otocima jer - iako država sufinancira troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem ili autocisternom - velik broj otoka nije spojen na vodovodnu mrežu. "Teško je govoriti o razvoju otoka, o gospodarstvu, poduzetništvu, poljoprivredi, turizmu i ostanku mladih tamo gdje nema vode jer voda je život", upozorila je.

Dragić je upozorila i na problem zdravstvene skrbi na otocima jer je vrlo teško pronaći liječnike koji žele raditi i živjeti na otoku. Dodala je i da je nedostatak liječnika, pedijatara ili ginekologa jedan od razloga odlaska mladih ljudi sa otoka.

Navodeći važnost Jadrolinije za otočane upozorila je da je ta važna kompanija "dana u ruke nesposobnoj upravi" koja je, kako je rekla, pogotovo zadnje desetljeće potpuno devastirala kompaniju.

I Ivana Kekin (Možemo!) posebice je upozorila na problem hitne i primarne zdravstvene zaštite na otocima te ocijenila da uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, koja je ključna u nizu hitnih situacija, nije dala rezultata. Pri tome je navela zadnji slučaj kada je 26-godišnjeg mladića s Lastova, koji je preminuo, spašavao Jadrolinijin trajekt Marko Polo umjesto helikoptera ili brzih brodica.

Iako priznaje da su se na otocima neke stvari ipak poboljšale, Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) također je upozorila da još uvijek nema katastra otoka napravljenog kako treba "jer i dalje baratamo 'talijanskim' katastrom". Uz to, upozorila je i da svi naši otoci nemaju cijevnu vodoopskrbu pri čemu dobivanje vode desalinizacijom morske vode ne vidi jednostavnim rješenjem.

- Tu vodu onda možete koristiti eventualno za zalijevanje ili bazene, rekla je. 

Dabo (HDZ): U otočnu infrastrukturu uloženo 5,5 milijardi eura

Za razliku od oporbe ulaganja u otoke pohvalio je Ivan Dabo (klub HDZ-a) rekavši je u njih temeljem ulaganja i mjera u zadnjih 18 godina uloženo gotovo 5,5 milijardi eura u infrastrukturu, komunalne usluge , energetiku i druge sektore. Smatra da ulaganja u prometnu povezanost i infrastrukturu, poput Pelješkog mosta, predstavlja ključni faktor za daljnji razvoj otoka i njihovu povezanost s ostatkom zemlje.

I Danica Baričević (HDZ) pohvalila je učinke dosadašnjeg ulaganja u otoke rekavši da se u odnosu na 2016.i prvi mandat premijera Andreja Plenkovića broj poduzetnika povećao za 30,45 posto što je godišnji rast za 4,55 posto. Uz to, prosječna godišnja stopa rasta broja zaposlenih je 3,79 posto a što je više nego hrvatski državni prosjek od 2,65 posto.

Istaknula je i da ohrabruje prosječna stopa upisa djece u predškolski odgoj koja je porasla sa 54,8 posto u 2018. godini na 63,8 posto u 2022.

Priprema se novi zakon o otocima

Predstavljajući Hrvatskom saboru izvješće o ulaganjima u otoke u 2023. godini, Vladina predstavnica u utorak je otkrila i novosti koje za otoke i otočane donosi novi zakon o otocima koji je u javnom savjetovanju do 7. travnja. 

Poanta novog zakona je bolji život i ostanak otočana na otoku, rekla je državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, pa otkrila neke od novosti koje donosi.

Uvodi se, kaže, mogućnost financiranja troškova prijevoza vode i na otoke spojene na vodovodni sustav u slučaju izvanrednih okolnosti i potreba koje su veće od mogućnosti opskrbe putem javne vodoopskrbe.

Raguž podsjeća da Ministarstvo regionalnog razvoja već sufinancira prijevoz vode otočanima, da to pravo koristi njih preko 7.000 te da je od 2016. do 2024. u tu mjeru uloženo 16,5 milijuna eura.

Na opasku Borisa Piližote (SDP) kako na mnogim otocima još nema osnovne komunalne infrastrukturu, a posebno zdravstvene zaštite dostupne sedam dana u tjednu, odgovara kako novi zakon predviđa poboljšanje primarne zdravstvene zaštite na otocima, te posebne mjere koje će omogućiti smještaj liječnicima.

Jedno od rješenja koje će sadržavati novi zakon, bit će sufinanciranje postavljanja pročistača i desalinizatora na otocima, što će dijelom pomoći u opskrbi pitkom vodom, odgovorila je državna tajnica Radi Borić (Možemo) koja skreće pozornost da Hrvatska nema propise koji bi zahtijevali korištene kišnice i izgradnju cisterni za njeno prikupljanje.

Dodatna plaća za svakog zaposlenog otočanina

Državna tajnica suglasila se s ocjenama zastupnika HDZ-a da država, odnosno Vlada, sustavno i konkretno ulaže u razvoj otoka.

Oznaka hrvatski otočni proizvod do sada je dodijeljena za 1445 proizvoda za 785 subjekata, podupire se i rad poslodavaca, isplaćuje im se dodatna plaća na svakog zaposlenog otočanina koji ima prebivalište na otoku minimalno šest mjeseci, rekla je Josipu Ostrogoviću koji kaže da predmetno izvješće potvrđuje da se otoci ne promatraju kroz prizmu egzotičnosti i sezonalnosti, nego kao živo područje hrvatskog teritorija.

Josip Borić (HDZ) apostrofira program 'težak' 150 milijuna bespovratnih eura, tzv. ITP mehanizam, pita koliko je projekata obuhvatio u obalno-otočnim županijama i kolika je realizacija?

ITP je naš ponos, jedinstveni program koji brine posebno o otocima, do sada ugovoren 21 projekt vrijedan 61 milijun eura, što je oko 40 posto alokacije, kaže Raguž.

Objasnila je i zašto je u 2023. u otoke uloženo manje sredstva nego u godini prije, a što nije bila praksa proteklih godina.

Smanjenje je uzrokovano isključivo i samo završetkom projekta Pelješkoga mosta, koji je nosio najveći iznos bespovratnih sredstava, rekla je Raguž i opetovala kako Hrvatska svoje otoke, otočane i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.

Prema Izvješću o provedbi Zakona o otocima u 2023. u otoke je te godine uloženo gotovo 640 milijuna eura, što je oko 15 posto manje u odnosu na rekordnu 2022. godinu.

Od 2006. do 2023., dakle u 18 godina, u otoke je uloženo gotovo 5,5 milijardi eura, u prosjeku oko 309 milijuna eura godišnje.

Zanimljivi su podaci o snazi otočnog gospodarstva. Gospodarstvenici na otocima su od 2018. do 2023. uprihodili gotovo 11 milijardi eura, a najveći prihodi od 2,5 milijardi eura, ostvareni su u 2023., što je bio rast od 15, 41 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Unatrag pet godina neprestano raste broj poduzetnika, kao i broj zaposlenih na otocima.