13:40 / 31.08.2021.

Autor: Studio 4/HRT/IMS

Horvat: Najčešće stradaju vozači koji imaju puno kilometara za upravljačem

Rajko Horvat

Rajko Horvat

Foto: Studio 4 / HRT

U prvih sedam mjeseci ove godine na hrvatskim cestama dogodilo se više od tisuću teških prometnih nesreća, što je 17 posto više nego lani. Smrtno je stradalo više od 160 osoba, a glavni ubojice u prometu i dalje su brzina, alkohol i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Rajko Horvat, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, kaže kako je ova statistika, s obzirom na popuštanje epidemioloških mjera, bila očekivana, te da je mogla biti i gora.

- Više od godinu dana mjere su ograničavale kretanje ljudi i sudionika u prometu, i posljedica je broj smanjenja prometnih nesreće i smrtno stradalih osoba. Nakon popuštanja mjera ljudi su psihički dosta izmoreni, što je i rezultat ovakvog stanja sigurnosti u prometu. Druga važna činjenica je da se u Hrvatskoj jako malo ulaže u sigurnost cestovnog prometa, to je periferni čimbenik u svim segmentima društva – počevši od shvaćanja sigurnosti cestovnog prometa kao ekonomskog problema, društvenog i kulturološkog problema, ali i utjecaja na demografiju naše države. Sve je to doprinijelo da se stanje na cestama pogoršalo. Mi u znanstvenoj zajednici ne odobravamo to i očekujemo da će se cjelokupno društvo, a prvenstveno Sabor i Vlada, uključiti u problem sigurnosti kao važnog čimbenika društvenog života, kazao je Horvat u emisiji "Studio 4".

Horvat ističe kako su četiri glavne smjernice u sigurnosti u prometu odgoj, obrazovanje, tehničke mjere zaštite cesta i cestovnih objekata, te zakonska regulativa.

Ako poduzmemo prve tri mjere, prije stupanja zakonske regulative, onda ćemo imati i bolju sigurnost, kaže i dodaje:

- Najkritičniju skupinu sudionika u prometu, onih od 12 do 18 godina, mi ne obrazujemo. Naravno da kad takva osoba u adolescentskoj dobi počne iskazivati interes za motornim prijevoznim sredstvima eksperimentira, a da nije stekla obrazovanje, odnosno osnovna saznanja o sigurnosti u cestovnom prometu.

Zanimljiva stvar je da prazna cesta ne mora nužno biti sigurnija. Horvat kaže kako je individualno ponašanje sudionika u prometu nepredvidljivo, te ako se ne prilagodi vožnja stanju na kolniku onda dolazi i do negativnih posljedica.

- To dokazuje i činjenica da na autocesti A3 od Zagreba prema Bajakovu, imamo jednu pojavu koja je povezana sa sadržajima na cesti. Naime, vi na toj cesti nemate dovoljan broj pratećih uslužnih objekata koji bi vam mogli osigurati normalan odmor, odnosno sadržaje koji bi zainteresirali korisnike autoceste. To je transeuropska prometnica, i na njoj se odvija vrlo intenzivan tranzitni promet. Zbog nedostatka uslužnih objekata koji bi zainteresirali korisnike da stanu i omogućili im odmor, nije smanjen ni broj nesreća, objašnjava Horvat i dodaje kako je znanstveno dokazano da bi se svaki vozač trebao zaustaviti i izaći iz auta barem svakih 45 minuta do sat vremena, i to na minimalno pet minuta, kako bi dalje mogao sigurno nastaviti vožnju.

- Prema kognitivnim sposobnostima čovjek nije stvoren da sjedi i obavlja radnju dugo vremena, nego se mora kretati, kaže.

Horvat kaže kako se u pojedinim državama putovanje planira unaprijed, dok kod Hrvata to nije praksa.

- Vi znate, ako želite negdje stići, da ćete 'izgubiti' neko vrijeme na putovanju. No, ako ga dobro planirate, onda će vam to vrijeme koje ste izgubili biti korisno – možete negdje stati i pogledati neku kulturnu ili prirodnu znamenitost. Brzina ne skraćuje vrijeme putovanja, već povećava rizik za nastanak prometne nesreće, ističe.

Prema statističkim podacima najveći broj sudionika u prometu koji izazivaju ili sudjeluju u prometnim nesrećama sa smrtno stradalima su oni između 25 i 45 godina.

- Oni su najčešći sudionici u prometu, i najčešće stradaju oni vozači koji su prošli puno kilometara za upravljačem – navika vožnje je najopasnija stvar. Zato je obrazovanje bitno, kod nas su autoškole jedini sustavni proces obrazovanja vozača u prometu, nakon toga nitko od nas više nema obaveze da ponavlja, odnosno da se educira o novim pravilima i propisima, objašnjava Horvat koji je napravio jedno testiranje na 500 vozača, koje je pokazalo da najveće znanje o poznavanju prometnih propisa imaju osobe koje su položile vozački ispit unatrag godinu dana.

- Jako su se iznenadili oni koji imaju puno vozačkog iskustva koliko nisu znali i koliko su 'pali' na tom testu. Cjeloživotno obrazovanje o prometnim propisima, opasnostima i načinu vožnje vrlo je bitno. Kada se to uspostavi, onda ćemo zasigurno imati puno bolje stanje, dodaje.

Veliki problem je i osvještavanje vozača o korištenju mobilnih telefona u vožnji.

- Svaka informacija koja ometa koncentraciju vozača na situaciju na cesti je vrlo opasna. Mozak okrene fokus prema informaciji koju dobijemo preko mobitela, i mi kao vozači gledamo situaciju na cesti, ali ne vidimo, jer smo usmjereni na tu informaciju. Kada osobe koje upravljaju vozilima shvate da ta informacija nije toliko bitna u odnosu na sigurnost u prometu – onda ćemo imati situaciju gdje se mobitel neće koristiti u toku vožnje. Isto tako svi moderni uređaji koje koristimo, poput GPS-a, jesu korisni, ali mana im je što moramo skrenuti pogled i u toj sekundi, u odnosu na brzinu kretanja, možemo skrenuti s ceste i izazvati prometnu nesreću., ističe Horvat.

- U novom planu o sigurnosti cestovnog prometa do 2030. godine, prema smjernicama Europske Unije, zacrtano je da se smanji broj smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba za 50 posto – vrijeme će pokazati je li to izvedivo, zaključuje Horvat.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!