HRejting: Što građani Hrvatske misle o američkim carinama?

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje carine od 30 posto na uvoz proizvoda iz Europske unije, ne prestaju reakcije. I večerašnji HRejting bavi se tom temom.

Istraživanje je od 16. do 18. srpnja provela agencija Promocija plus na uzorku od 1000 ispitanika, uz maksimalnu pogrešku uzorka plus minus 3 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.

Kakve su moguće posljedice potencijalnih američkih carina na Europsku uniju?

Većina ispitanika, njih 21 posto, očekuje porast cijena proizvoda u Europskoj uniji u pogođenim izvoznim industrijama te smatra da je to udar na džepove potrošača.

Gotovo jednak postotak, 20,7 očekuje smanjenje izvoza europskih proizvoda u SAD.

Da će to utjecati na dugoročno pogoršanje odnosa među zapadnim saveznicama, misli 13,8 posto ispitanih.

Slijede oni koji smatraju da će to imati negativan utjecaj na investicije u EU-u.

Gubitak radnih mjesta očekuje 11 posto ispitanih, a smanjenje plaća u Uniji u izvoznim industrijama njih 10 posto.

Slijede oni koji smatraju da to ne bi imalo znatan utjecaj te oni koji ne mogu procijeniti.

Koje su moguće posljedice potencijalnih carina na same Sjedinjene Države?

Da će to pogoršati odnose EU-a i SAD-a, smatra 29 posto anketiranih, malo više od 25 posto očekuje povećanje cijena uvozne robe za američke potrošače.

Oko 14 posto misli da će to utjecati na smanjenje ponude i raznolikosti proizvoda u SAD-u, a 11 posto njih očekuje poticanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta u SAD-u.

Koje su moguće posljedice potencijalnih carina na Hrvatsku?

Najviše ispitanih, 25 posto, očekuje smanjenje izvoza naših proizvoda u SAD, a 22 posto misli da to neće utjecati na našu proizvodnju jer ionako malo proizvodimo.

Slijede oni koji misle da će to povećati cijene za neke američke proizvode te oni koji očekuju smanjenje izvoza naših komponenata za proizvode drugih europskih proizvođača koji izvoze u SAD.

Manji postotak ispitanih, ispod 5 posto, očekuje negativne gospodarske trendove, smanjenje plaća i gubitak radnih mjesta te smanjenje broja američkih turista, kao i rast cijena svih proizvoda.

Treba li Europska unija uzvratiti SAD-u protumjerama?

Najviše ispitanih, oko 67 posto, smatra da treba, 19 posto misli da ne treba, a 13 posto ne zna.

Hoće li Europska unija utvrditi zajednički odgovor na poteze SAD-a i njegovo uvođenje carina?

Dvadeset i devet posto anketiranih kaže da većina zemalja hoće, ali će neke države pokušati dogovoriti posebne uvjete za sebe.

Njih 27,6 očekuje jedinstveno, zajedničko stajalište EU-a, a 25,5 posto smatra da će većina zemalja pokušati dogovoriti posebne uvjete za sebe.

Treba li Hrvatska pokušati samostalno pregovarati o vlastitim uvjetima s SAD-om?

Gotovo pola ispitanika, 48,7 posto, kaže da ne, oko 38 posto misli da treba. Ostali ne znaju ili ne žele odgovoriti.