Kaić: Zadnjih 40 godina nismo imali ovako puno oboljelih od hripavca

Hripavac se munjevito širi Hrvatskom. Najviše zaraženih je u Zagrebu i Splitu. Mnogi su mislili da je ta bolest iskorijenjena, ali čini se da ipak nije. Epidemiolozi kao jedan od razloga navode  pad procijepljenosti.

Bernard Kaić, prim. dr. med., specijalist epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo rekao je kako je svakog dana sve više i više oboljelih, te da je jutrošnja brojka bila 1230.

Dodao je i kako u zadnjih 40 godina, od 1980., nisu imali tako puno oboljelih.

- Zabrinjavajuće je što tako veliki broj oboljelih povećava šansu da se zarazi novorođenče ili dojenče koje još nije cijepljeno jer za njih bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna, rekao je. 

Istaknuo je i kako je najviše oboljelih u dobi od 10-14 godina. 

Tatjana Petričević Vidović, istaknula je kako su naši adolescenti uglavnom procijepljeni, te da kod njih hripavac nije toliko opasan, a i komplikacije su rijetke. 

- Bolest ima tri stadija. U početnom stadiju su opći simptomi - povišena temperatura, šmrcanje. U drugom stadiju se javlja naporan iscrpljujuć kašalj, često se javlja po noći sa snažnim udahom - hripom i može biti popraćen povraćanjem. Zatim slijedi treći stadij, stadij oporavka koji može trajati tjednima, pa i mjesecima, istaknula je. 

Ivo Ivić, infektolog, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split rekao je kako ovo u samoj biti nije niše neočekivano. 

- Nakon nekoliko godina mjera izolacija koje smo provodili, zaštite prijenosa respiratornih infekcija, nakupila se populacija mladih i djece koji se nisu prokužili jer su nosili maske i bili kod kuće i kad smo se otvorili krenulo je širenje. To je prvi razlog. Drugi razlog je neprocijepljenost ili loša procijepljenost koja nas čini osjetljivijima, rekao je.

Istaknuo je i kako su društvene mreže veliki problem zašto se ljudi odbijaju cijepiti jer "ignoriraju problem i omalovažavaju ga". 

Zakonska regulativa

Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva rekla je kako se u ovom trenutku ne razmišlja o promjeni zakonske regulative. 

- Sadašnji zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno kaže kakve su obaveze u kalendaru cijepljenja i za sve roditelje i skrbnike koji ne provode imunizaciju malodobne djece određuje i određene sankcije. Ali uvijek mislimo kako je bolje ne koristiti represivne mjere već edukaciju, rekla je, dodavši kako ne cijepljenje djece ulazi u kategoriju kršenja dječjih prava.

- Ustavni sud 2014. donio je odluku kojom je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti obvezne imunizacije, a u rješenju je naglasio stav Ministarstva zdravstva - da je pravo djece na zdravlje više od prava roditelja na donošenje nekih slobodnih odabira", istaknula je Portolan Pajić.

Cjepni obuhvati

Kad je riječ o necijepljenju Kaić je rekao kako su cijepni obuhvati u razdoblju od 2000. do 2010. pali.

- Za neka cjepiva su pali više, a za neka nisu tako značajno. Najbolji obuhvati su u prvoj godini života, dok su kasnije niži, rekao je.

Kad se govori o županijama, rekao je kako su najveći cijepni obuhvati u Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniži u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.

Petričević Vidović rekla je kako necijepljenost nije ograničavajući faktor za upis u školu.

Dodala je i kako zadnjih godina primjećuju da raste broj djece koja nisu potpuni ili uopće cijepljena.

- Jedan dio roditelja odluči odjednom da više neće cijepiti iz nekih njima znanih razloga. Mi cjepitelji se moramo prilagoditi i promijeniti svoj stav. Liječnika se više ne doživljava kao prije kao neprikosnoveni autoritet, mi se moramo približiti tim neodlučnim i nezabrinutim roditeljima, istaknula je.

Ivić smatra kako bi u tu problematiku trebalo uključiti sociologe.

- Racionalni način na koji smo do sada objašnjavali više ne funkcionira. Mi moramo dirnuti u dušu da bi potaknuli ljude. Ljudi će reagirati kad se pojavi epidemija, kada ima puno teško oboljelih, umrlih, a u protivnom se uljuljuškaju u lažnoj sigurnosti.

Kome se preporučuje cijepljenje

Cijepljenje se preporučuje svima prema programu cijepljenja, trudnicama, ali bilo bi dobro da se cijepe i ukućani djeteta mlađeg od godine dana koje nije stiglo primiti tri doze, kako bi se smanjio rizik da se to malo dijete zarazi, istaknuo je Kaić.