Hrstić o zlostavljanju u KBC-u Osijek: Pacijente zaštititi, incidente prijaviti

Ministrica zdravstva Irena Hrstić komentirala je u emisiji "A sada, Vlada" niz osjetljivih pitanja koja posljednjih dana snažno odjekuju u javnosti, od slučaja zlostavljanja maloljetnika u KBC-u Osijek, preko izoliranog slučaja zaraze leprom, do nadolazećih promjena u upravljanju zdravstvenim sustavom.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić osvrnula se na početku emisije na slučaj zlostavljanja maloljetnika u KBC-u Osijek. Naglasila je kako će bolnica i Ministarstvo surađivati s institucijama koje istražuju slučaj.

- Slučajem smo zgroženi svi, ne samo kao ministarstvo, nego sve liječničke i administrativne udruge. Činjenica je da se radi o slučaju koji ima ozbiljno teške i inkriminirajuće sumnje. Prvenstveno trebamo dobro promatrati sebe i okolinu te bilo kakvu sumnju na devijantno ponašanje, a ovo stvarno to je - prijavljivati, rekla je.

- Mislim da se u cijeloj priči pokazalo da institucije kroz istražne radnje naprave posao, a Ministarstvo zdravstva i KBC Osijek sigurno će surađivati, kazala je.

Naglasila je važnost šireg uvođenja sustava kvalitete u bolnice i ponovila kako se po anonimnim prijavama postupa.

- Pacijente možemo i moramo zaštititi. Zdravstvena ustanova mora biti sigurno, stručno i etički kvalitetno mjesto. Mnoge bolnice su kroz akreditacijske poslove krenule u šire uvođenje sustava kvalitete, ali ono što svaka ustanova ima su vlastite jedinice za kvalitetu. Nekad, ako su problemi širi i opsežniji, potrebno je vrijeme da ih se riješi, rekla je.

- Svaki slučaj gdje postoji sumnja na devijantno ponašanje, po anonimnoj prijavi će se postupati. Pacijente ne treba biti strah kao ni zdravstvenih djelatnika. To je u zdravstvenom sustavu neprihvatljivo, kazala je.

O slučaju zaraze leprom: HZJZ zna procijeniti kada je potrebno obavijestiti javnost

Ministrica je istaknula kako nema novih detalja o slučaju zaraze leprom.

- Nema novih detalja. Što se trebalo napraviti, napravilo se. Radi se o izoliranom slučaju. Svi oni kontakti koji su trebali dobiti terapiju, dobili su je. Važno je da ozbiljno pazimo na svaku informaciju koju dajemo. Potrebno je ne izazivati paniku nego ispravno komunicirati. Ne volim kada se govori o tome kako postoje naznake da se slučajevi zataškavaju. Cilj nam je ispravno informirati javnost i to će ostati tako ubuduće, naglasila je.

Osvrnula se i na kritike kako zdravstveni sustav nije dovoljno rano izvijestio o slučaju.

- Postoje osobe, djelatnosti i ljudi koji su ozbiljno educirani kako bi procjenjivali rizike. Osnovni zadatak HZJZ-a je čuvanje i briga o javnom zdravstvu. Ako netko zna procijeniti kada je informacija potrebna, onda su to sigurno oni, ustvrdila je Hrstić.

Novi ravnatelj HZJZ-a: Očekujemo osobu spremnu na dijalog

Hrstić je kazala kako će se uskoro raspisati natječaj za imenovanje ravnatelja HZJZ-a te da će se nakon e-savjetovanja procijeniti hoće li se donijeti odluka o povećanju iznosa cijene dopunskog osiguranja.

- Trenutno imamo vršitelja dužnosti ravnatelja. Ustanovu nikad ne čini jedna osoba. Jedna osoba ne čini sustav, nego sve službe koje postoje - preuzimaju zadatke. Točno je da je povećanje iznosa cijene dopunskog osiguranja u e-savjetovanju. Kada to prođe, analizirat će se primjedbe i procijeniti hoće li se odluka donijeti, rekla je.

- Suradnja HZZO-a i Ministarstva zdravstva mora biti sinergistička. Bez toga nema sreće u zdravstvenoj djelatnosti. Očekujemo osobu koja je spremna na dijalog. Potrebno je pratiti strateške planove Vlade i ministarstva. Uskoro ćemo raspisati natječaj i nakon toga će se analizirati prijave, kazala je.

Od siječnja se počinju primjenjivati i upute za dvojni rad liječnika, a ministrica je pojasnila kako će sustav funkcionirati.

- Uvijek se dogodi da se u promjene ide s određenom skepsom. Uputa nema snagu pravilnika ili zakona, ali ima snagu zdravog razuma. Ravnatelji se vesele uputama koje će doći zato što je jako važno jednako i transparentno postupanje u bilo kakvoj zdravstvenoj ustanovi. Svi će biti jednaki radilo se o istočnoj, zapadnoj, sjevernoj ili južnoj Hrvatskoj, naglasila je.

- Najvažniji kriterij će biti vrijeme čekanja za određenu pretragu. Počet ćemo s iznad 150 dana čekanja, a nakon toga se neće morati izdavati suglasnost za dopunski rad. Ako se čeka više od 150 dana, šef tog odjela treba procijeniti jesu li iscrpljeni svi mogući unutarnji mehanizmi organizacije. Ako se dokaže da je pritisak pacijenata veći, onda ravnatelj s drugim ravnateljima treba napraviti reorganizaciju rada i prebacivanje pacijenata, dodala je.