Hrvatska i EU traže rješenja za sve skuplje stanovanje

Kako do vlastitog krova nad glavom u uvjetima kad se sve teže plaćaju režije - pitanje je koje muči sve veći broj mladih Europljana. U idućem proračunskom razdoblju Hrvatska od Europske komisije očekuje pomoć od 2 milijarde eura za rješavanje tog problema, o kojem se razgovaralo na velikoj konferenciji u Zagrebu. 

Vjerujemo da ćemo provedbom Nacionalnog plana stambene politike do 2030. zaustaviti rast cijena nekretnina, a zatim i najamnina. Najvažnija je to Vladina poruka izrečena na konferenciji o priuštivoj Europi. 

- Prije svega gradnjom novih stambenih jedinica na području cijele Hrvatske. Planiramo izgaditi za priuštivo stanovanje 8 000 stambenih jedinica i još 2 500 na potpomognutim područjima, rekao je Branko Bačić, ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine.

Dodatni optimizam Vlada pronalazi u činjenica da je od uvođenja poreza na nekretnine udvostručen broj ugovora o davanju stanova u dulji najam. S obzirom da u Hrvatskoj prazno zjapi oko 600 000 stambenih jedinica - očekuje se da će broj takvih ugovora osjetno rasti. Na tom tragu stambenu politiku promišlja i Europska komisija koja također rješenje vidi u kombinaciji subvencija za nove stanove i ulaganjima u prenamjene praznih nekretnina.

- Ne želimo nikomu ništa nametati. Nećemo sjediti u Bruxellesu i govoriti vam što morate učiniti. To nije naš plan. Svjesni smo da je to problem u mnogim sredinama i zato vam nudimo skup konkretnih mjera i alata, svojevrsnu kutiju s alatima koju možete primijeniti kako želite, rekao je Dan Jorgenson, europski povjerenik za energiju i stanovanje.

Ako jedna obitelj ne može platiti svoje račune, struju, vodu, grijanje - onda nema ni govora o priuštivom stanovanju - jasan je ministar gospodarstva koji smatra kako je krajnje vrijeme da sa silnih strategija na području energetike prijeđemo na konkretna djela, čime ćemo i građanima omogućiti uštede koje olakšavaju put do vlastitog krova nad glavom.   

- Ne kroz pitanje koja nam se tehnologija politički više sviđa nego što nam daje priuštivu, sigurnu i što čišću energiju uz očuvanje industrije. Dobar primjer je geotermalna energija. Hrvatska danas europskim sredstvima istražuje potencijal za toplinske gradske sustave, rekao je Ante Šušnjar, ministar gospodarstva.

Europski povjerenik podsjetio je da ćemo zbog rata na Bliskom istoku ove godine energiju platiti 120 milijardi eura više nego prije. Stoga se hitno moramo riješiti ovisnosti o uvozu, snažno ulagati u vlastite obnovljive izvore energije i povezivanje energetskih sustava zemalja članica jer se time mogu ušedjeti milijarde. 

- Krećemo se sve brže u pravom smjeru. Svake godine u pogon stavljamo rekordne kapacitete obnovljivih izvora energije. Prošle godine je instalirano 89 gigavata, a jedan gigavat može strujom opskrbljivati milijun kućnstava. To je mnogo u jednoj godini. Godinu prije bilo je 76 gigavata tako da se nadamo da ćemo i ove godine ponovno oboriti rekord, rekao je Jorgenson.

O svim ovim izazovima, iskustvima i mogućim rješenjima nakon konferencije europski povjerenik za energiju i stanovanje razgovarao je i s premijerom Andrejom Plenkovićem.