Hrvatska ima velik, no neiskorišten geotermalni potencijal. No to bi se uskoro trebalo promijeniti. Agencija za ugljikovodike i kompanija Crosco potpisali su gotovo 40 milijuna eura vrijedan ugovor s kojim će početi potraga za vrućom vodom u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima. Urode li bušenja plodom, ti bi se gradovi već za nekoliko godina trebali grijati na izvorima na kojima leže.
O ovoj temi govorio je u središnjem Dnevniku HTV-a Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar".
Istaknuo je da Hrvatska ima jako dobar geotermalni potencijal u kontinentalnom dijelu naše domovine.
- Cijeli Panonski bazen ima jako dobar geotermalni potencijal. I naravno da građani, ako se ta energija koristi, primjerice za toplinarstvo, mogu se na neki način grijati s pomoću jeftine energije, odnosno neće ovisiti o cijeni fosilnih goriva, kazao je Jakšić.
Dodao je da osim primjene za grijanje i za proizvodnju električne energije, geotermalna energija ima i raznih drugih primjena.
- Nama je dobro poznata njezina zdravstveno-turistička primjena, odnosno toplice, ali isto tako se može primjenjivati i u poljoprivredi, za grijanje, recimo, staklenika i u određenim industrijskim procesima, rekao je.
- Ako se na nekom području, neke lokalne zajednice, napravi jedan dobar projekt, odnosno u obzir uzmu sve mogućnosti primjene geotermalne energije, ti benefiti za lokalnu zajednicu mogu biti daleko veći, napomenuo je.
Može li Hrvatska razvitkom geotermalne energije zadovoljiti svoje potrebe?
Riječ o obnovljivoj energiji koja je dostupna 24 sata dnevno. U kojoj mjeri Hrvatska njome može zadovoljiti svoje potrebe?
- Ako govorimo o primjeni geotermalne energije za proizvodnju električne energije, dakle, o geotermalnim elektranama, one su nešto složeniji objekti i kapitalno intenzivni, međutim, daju energiju 24/ 7, kazao je.
- Mi znamo da je jedan od osnovnih problema obnovljivih izvora energije, njihova neupravljivost i promjenjivost, jer vjetroelektrane proizvode onda kad ima vjetra, solarne elektrane onda kad ima sunca, a ne onda kad nama, zapravo, ta energija stvarno i treba. Kod geotermalne energije je to drugačije, dakle, možemo je koristiti 24 kroz 7 i u tom smislu je jako dobro da imamo takve objekte u našem elektroenergetskom sustavu, istaknuo je.
Naglasio je da je u "integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu do 2030. predviđeno već preko 300 MW instalirane snage u geotermalnim elektranama".
- To bi predstavljalo čak nekih 15% naše ukupne potrošnje u toj 2030. godini. To je dosta zahtjevno izazovan cilj koji je postavljen, ali s obzirom na naše potencijale i na interes investitora, moguć, ustvrdio je.
Europa predvodnik zelene tranzicije
Europa je jedan od predvodnika zelene energetske tranzicije. Koliko Hrvatska dobro drži korak u tom smjeru?
- Glavni motiv za zelenu tranziciju je upravo to da dekarboniziramo energetski sektor, odnosno da ne emitiramo stakleničke plinove, ublažimo klimatske promjene i usporimo ih, rekao je.
Napomenuo je da je Hrvatska već postigla vrlo značajan napredak u proizvodnji obnovljive energije što je vidljivo u razvoju vjetroelektrana, a u posljednjih nekoliko godina i u razvoju solarnih elektrana.
- Naša su sredstva uložena i u energetsku efikasnost, konkretno u energetsku obnovu zgrada, što znači smanjenje, odnosno racionalniju upotrebu energije. Ima određenih sektora u kojima imamo podbačaj, tu bih prvenstveno istaknuo prometni sektor, gdje smo po udjelu obnovljivih izvora na začelju zemalja Europske unije, naglasio je.
Dodao je da u takvim sektorima treba pojačati napore kako bi se "brže elektrificirao promet ili primjena biogoriva i transport na vodik".
Koji su rizici vezani uz zelenu tranziciju?
Mnogi govore o problemu odlaganja baterija, kao i o korištenju rijetkih metala koji imaju negativne utjecaje za okoliš.
- Svaka nova tehnologija ima određene rizike i određene poteškoće s kojima se nalazimo. Naravno, tu je dosta rizika vezanih za upotrebu vodika, ali ja bih rekao da su to sve određeni rizici koji su rješivi, odnosno problemi koji se mogu razvojem tehnologije i njihovom primjenom riješiti. Nije to ništa nepremostivo. Mislim da je najveći rizik ne provesti zelenu energetsku tranziciju ili onda smo zapravo pred rizikom klimatske katastrofe, a to si zasigurno ne želimo, zaključio je Jakšić.
Počinje potraga za vrućom vodom u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima
Zaprešić je posljednjih godina postao jedan od najpoželjnijih gradova za život. Ako se pokaže da ispod grada ima izvora vruće vode koja bi se mogla iskoristiti za jeftinije grijanje, interes će se sigurno još povećati.
- Riječ je o teritoriju grada, mikrolokaciji u neposrednoj blizini našeg odlagališta smeća i ta preliminarna istraživanja i geomorfološki sastav terena pokazuju da bi ondje na dva i pol kilometra moglo biti geotermalnih izvora i procjena je da bi temperatura te vode, odnosno pare mogla biti do 110 stupnjeva, kazao je
Alan Labus, zamjenik gradonačelnika Zaprešića.
Bušenje u Zaprešiću, Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima trebalo bi početi sljedeće godine. Iz Agencije za ugljikovodike tvrde da bi, pronađu li se izvori vruće vode, ti gradovi već za 3 do 4 godine na njih mogli spojiti svoje toplinske sustave.
- Imate jedan sloj koji se proteže praktički od Slovenije pa sve tamo do Vukovara i uopće nije problem naći ležište pogodnih karakteristika. Jedino što je bitno u svemu tome je razumijeti da temperatura raste s dubinom, a onda ukoliko trebate proizvoditi struju iz geotermalne topline onda idete zapravo do temperatura koje su 100-150, 160, 70 stupnjeva. Ukoliko se želite baviti toplinarstvom kao što je ovaj projekt sada tu su dovoljne temperature 80, 90, 100 stupnjeva, rekao je
Marijan Krpan, predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike.
Za geotermalne bušotine bit će zadužena servisna kompanija Crosco. Dosad su najviše radili na tržištu orijentiranom prema nafti. Postavlja se pitanje hoće li uskoro više bušiti u potrazi za vrućom vodom?
- Ja se nadam da ćemo raditi oboje. Obje usluge koje pružamo - bušenje i s njime povezane usluge. Tehnički, mi bušimo rupe u tlu. Iz kojeg razloga? Za nas je manje važno. No, važno je da pružimo svoje usluge i da kroz njih, kao rezultat, osiguramo opskrbu energije, kazao je Ferenc Tarr, direktor Crosca.
U ovom projektu Croscu će pomoći i INA.
- Vrlo smo ponosni. Dokazali smo da naše znanje i stručnost mogu biti podrška drugima u Hrvatskoj. INA i CROSCO, član naše grupe, mogu im omogućiti da započnu svoje putovanje prema zelenijoj, čišćoj energiji, rekao je Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine.
Jer geotermalni izvori bolje su rješenje za okoliš, ali i za džep građana.
