Hrvatska i Crna Gora razmijenile poruke o otvorenim pitanjima

Vrijeme je da crnogorska vlada poduzme odlučne korake u rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom jer je to ključno za njezin put u EU, objavilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP), dan nakon što Zagreb posjetila europska povjerenica za proširenje Marta Kos.

Načelo dobrosusjedskih odnosa jedan je od ključnih političkih kriterija u procesu proširenja Europske unije, izrijekom naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih zemalja, priopćio je MVEP.

Dan nakon što je u Zagrebu boravila europska povjerenica za proširenje Marta Kos, hrvatsko ministarstvo naglašava da je EU vrlo jasan u svojim porukama da ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove te da se stoga otvorena pitanja moraju žurno riješiti kako ne bi opterećivala bilateralne odnose niti pristupni proces.

MVEP naglašava da je Hrvatska koncem 2024. Crnoj Gori ponovila poziv na dijalog "radi rješavanja otvorenih pitanja koja se moraju okončati kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa. 

Dodaje se da je Hrvatska tijekom cijelog tog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, no sada je vrijeme za odlučne korake crnogorske vlade. 

U priopćenju su navedena hrvatska očekivanja o kojima je ranije ove godine, nakon susreta s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, u Tivtu govorio i premijer Andrej Plenković. 

Rješavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalasku četrnaest nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj i nužnost promjene imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, te povrat školskog broda Jadran, navodi se. 

Preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga opetovano pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima, zaključuje se u priopćenju. 

Vlasti Crne Gore navode ambiciozan plan da Podgorica do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica Unije. Nakon te etape uslijedit će proces ratifikacije u državama članicama, pa i u Hrvatskoj koja s Crnom Gorom ima niz otvorenih pitanja. 

Moj dojam je da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi na pitanjima koje joj je Hrvatska predstavila, a koja nisu nešto nerješivo, rekao je premijer početkom lipnja.

Sredinom istog mjeseca optimizam o rješavanju većine bilateralnih pitanja izrazila je i crnogorska ministrica europskih poslova Maida Gorčević. 

Komunikacija traje te se nadam da ćemo u narednim mjesecima riješiti sva pitanja, ili barem većinu, kazala je u Europskom parlamentu u Strasbourgu. 

Crna Gora: Otvorena pitanja rješavati kroz dobronamjeran dijalog

Crna Gora će rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom i dalje pristupati otvoreno, odgovorno, u dobroj vjeri i kroz "dobronamjerni dijalog", priopćilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, u odgovoru na poziv MVEP-a na poduzimanje "odlučnih koraka" u rješavanju otvorenih pitanja.

Naše opredjeljenje ostaje nepromijenjeno sva otvorena bilateralna pitanja treba rješavati kroz otvoren, kontinuiran i dobronamjeran dijalog, u duhu međusobnog uvažavanja i partnerstva koje dijelimo kao susjedne države, saveznice u NATO-u i, uvjereni smo, uskoro dvije članice Europske unije, navodi se u priopćenju crnogorskog ministarstva.

U priopćenju crnogorski MVP navodi da je s pažnjom razmotrio priopćenje hrvatskog MVEP-a u kojem se navode i hrvatska "očekivanja" te da u njemu prepoznaje potvrdu zajedničkog interesa da se europski put Crne Gore uspješno privede kraju.

Dodaje se kako je važno istaknuti da je u prethodnom razdoblju više pitanja koja su figurirala kao otvorena riješeno, dok su u odnosu na preostala ostvareni pozitivni pomaci ili uspostavljeni odgovarajući institucionalni mehanizmi za nastavak rada.

Crnogorsko ministarstvo podsjeća da je potpisan ugovor o poklanjanju Doma kulture Josip Marković u Donjoj Lastvi Hrvatskom nacionalnom vijeću, zatim da je obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina te da su poduzete druge konkretne aktivnosti usmjerene na očuvanje identiteta i unaprjeđenje položaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Intenziviran je i rad nadležnih institucija u oblastima nestalih osoba, procesuiranja ratnih zločina, državne granice i školskog broda Jadran, navodi se u priopćenju i dodaje da Crna Gora ostaje dosljedno posvećena rasvjetljavanju sudbine svih nestalih osoba s prostora bivše Jugoslavije, utvrđivanju individualne odgovornosti za ratne zločine, zaštiti prava svih žrtava i odgovornom suočavanju s prošlošću.

Crnogorski MVP navodi da je pitanje državne granice otvoreno duže od tri desetljeća i da njegovo rješavanje zahtijeva temeljitu pripremu i odgovoran dijalog.

Do postizanja konačnog rješenja, Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu primjenjuje se bez problema već 24 godine, što su Crna Gora i Republika Hrvatska zajednički konstatirale u više navrata, navodi MVP Crne Gore u odgovoru te dodaje da se s jednakom pažnjom pristupa i pitanju školskog broda Jadran, uz spremnost da se razgovori o ovoj temi dodatno intenziviraju.

Sa željom da se očuva kontinuitet političkog dijaloga i dodatno intenzivira suradnja, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore predložilo je održavanje treće runde bilateralnih političkih konzultacija u Podgorici, do kraja kolovoza 2026. godine, zaključuje se u odgovoru crnogorskog MVP-a.