Kako se Vučić priprema za izbore i je li potiho ušao u oporbene medije

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić već je praktički u predizbornoj kampanji, dok istodobno nastavlja balansirati između Europske unije, Rusije, Sjedinjenih Država i Kine. O njegovoj političkoj strategiji, promjenama vlasništva u medijima te izgledima Srbije, Crne Gore i drugih zemalja za ulazak u Europsku uniju u "Studiju 4" govorili su eurozastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier i urednik portala Nova.rs Ratko Femić.

Ratko Femić je ocijenio da se Vučić ozbiljno priprema za izbore te da je, zapravo, gotovo neprestano u političkoj kampanji.

- Aleksandar Vučić otkako je došao na vlast kao da ne izlazi iz kampanje. Njegovi međuizborni periodi uvijek su opterećeni sličnim aktivnostima. Ne samo da se kampanja nazire, nego je on s dvije noge u njoj. Obilazi unutrašnjost Srbije. Jučer smo imali nemile scene u Užicu gdje je Vučić imao predizborni skup. Bilo je sukoba između građana koji se protive toj politici, rekao je Femić.

Dodao je da je Vučić kao moguće datume izbora spominjao 18. ili 25. listopada, ali podsjeća da je i ranije najavljivao različite datume.

- Vučić je najavio da će izbori biti 18. ili 25. listopada, ali to tako ne mora biti. I dosad smo imali razne datume, viđali smo elemente kampanje i Vučić bi to odložio, iako ovaj put vidimo jači zamah. Dijeli se novac ugroženim kategorijama, svim građanima. Ide se od mjesta do mjesta, od vrata do vrata. Izgledno je da će izbora biti, kazao je.

Govoreći o vanjskoj politici Srbije, Femić smatra da približavanje Ukrajini ne treba promatrati kao potpuni zaokret. Vučić je primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a dvije zemlje potpisale su i sporazum o suradnji u vojnoj industriji.

- To ne bih nazvao zaokretom, nego dijelom Vučićeva karaktera. On je prilično pragmatičan, pogotovo u vanjskopolitičkim odnosima. Nakon posjeta Zelenskog, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako Rusija ima razumijevanja za Vučića jer znaju da je pod pritiskom EU-a, rekao je Femić.

Posebno je upozorio na način na koji su mediji bliski vlastima pratili posjet ukrajinskog predsjednika.

- Što se tiče posjeta Zelenskog, trebali ste vidjeti kako su provladini, režimski mediji izvještavali o tom susretu. Kao da se nije dogodio, dodao je.

Femić je govorio i o pokušajima Beograda da se približi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

- To je mazohistički odnos gdje se srbijanski establišment pokušava približiti najmoćnijoj političkoj figuri na svijetu. Počelo je davanjem zgrade Glavnog stožera za izgradnju hotela, ali to je odbačeno zbog protivljenja javnosti. Vučić pokušava dobiti još neku međunarodnu podršku na Zapadu jer podrška Francuske nije dovoljna. Politička podrška se kupuje - Vučić je od Francuske ima zbog kupovine Rafalea. Za eskadrilu će dati preko tri milijarde eura, francuske tvrtke će graditi metro, francuska tvrtka je vlasnica aerodroma, kazao je.

"Zasad nema promjene uređivačke politike"

Jedna od tema bile su i promjene vlasničkih odnosa u medijima, uključujući cijelu regionalnu mrežu Adria News Networka (N1, Nova S...). Femić je naglasio da proces preuzimanja još nije završen.

- To još vlasnički nije preuzeto. Novi vlasnik se upisao kao direktor prije nego što je dobio sve dozvole i prije nego što je proces preuzimanja doveden do kraja. Preuzimanje će se dogoditi i mi, kao medijski djelatnici, imamo razloga za određene sumnje. Čak je Vučić spominjao da je s našim budućim vlasnikom dobar prijatelj. Znamo da je otac tog vlasnika Mario David, koji je bio blizak s Viktorom Orbanom, rekao je.

Prema njegovim riječima, promjene su vidljive na vrhu N1, ali zasad nisu utjecale na uređivačku politiku.

- Promjene vidimo na vrhu N1, ali zasad nismo vidjeli nikakvu promjenu uređivačke politike. Koliko će dugo to ostati tako kada krene izborna kampanja, ovisi o ljudima koji su ostali u redakcijama. Sindikati zaposlenih u našim tvrtkama slali su više reakcija i tražili su određena jamstva od Alpac Capitala kako će to izgledati i da neće biti zaokreta u uređivačkoj politici. Ljudi koji tu rade uglavnom su kritički nastrojeni prema potezima vlasti, nisu oporbeni aktivisti, nego novinari profesionalci koji reagiraju na nepravdu, istaknuo je Femić.

Na pitanje je li riječ o operaciji kojom bi se trebali utišati kritički glasovi, Femić je odgovorio:

- Ne mogu tvrditi sigurno, ali mi to tako vidimo. To je operacija koja bi trebala utišati kritične glasove, ali zasad im to ne ide kako su planirali.

Stier: Ulazak C. Gore u EU do kraja mandata EK-a ako se Podgorica udalji od "Srpskog sveta"

Eurozastupnik Davor Ivo Stier govorio je o novom zamahu politike proširenja Europske unije. Ocijenio je da je ruska agresija na Ukrajinu vratila proširenje među europske prioritete.

- Proširenje koje je bilo zapostavljeno vratilo se na dnevni red nakon ruske agresije na Ukrajinu. Kandidatura Ukrajine bila je pokretač procesa proširenja i to su neke druge zemlje iskoristile. S druge strane, transatlantske trzavice s Trumpovom administracijom prouzročile su to da zemlja poput Islanda opet razmotri obnavljanje pregovora s EU-om, ali više iz sigurnosnih razloga. Ako referendum prođe, Island je u dobroj poziciji da vrlo brzo završi pregovore. Oni su dobar dio pregovaračkih poglavlja zatvorili prije nego što su zamrznuli pregovore, rekao je Stier.

Kada je riječ o hrvatskom susjedstvu, najveće izglede za napredak prema članstvu, smatra Stier, trenutačno ima Crna Gora.

- Što se tiče našeg susjedstva, po procjeni EK-a i nekih stručnjaka, samo Crna Gora ima mogućnost da do kraja mandata ove Komisije završi pregovore. Naravno, ako se udalji od koncepta "Srpskog sveta". Vidjeli smo da to uvijek nije tako jednostavno, primjerice po zadnjim nastupima predsjednika Skupštine Andrije Mandića nakon smrti Ratka Mladića, kazao je.

- Druge zemlje još uvijek su prilično daleko od toga, dodao je.

Govoreći o Srbiji, Stier je ocijenio da europske integracije trenutačno nisu središnja politička tema ni vlasti ni njezinih protivnika.

- Vučića najviše zanima vlast. U tom kontekstu događa se paradoks. S jedne strane, Vučić kaže da će Srbija ostati na europskom putu dok je on predsjednik, ali onda provodi politiku s kojom se ne svrstava s EU-om nego balansira između Europe, Rusije, SAD-a i Kine. To je tzv. multivektorska politika koju, doduše, nije Vučić izmislio, nego je došla iz vremena Borisa Tadića, rekao je.

Stier je upozorio i na odnos dijela studentskog pokreta u Srbiji prema Europskoj uniji.

- S druge strane imate paradoks studentskog pokreta kao jednu od glavnih manifestacija neke oporbe prema Vučiću i njegovu sustavu, ali kod njih se ne ističu europske zastave. Kada smo bili s vanjskopolitičkim odborom EP-a, predstavnike studenata smo pitali zašto je to tako, oni su vrlo jasno i otvoreno rekli da postoji cijela struja unutar pokreta koja se protivi EU-u. Zato oni nemaju konsenzus oko toga. Po mojoj procjeni, to je prilično sporedna tema danas u Srbiji, istaknuo je.

"Mediji iz Hrvatske često ponavljaju narativ iz Beograda"

Jedna od tema bila je i promjena energetskih odnosa u regiji te sve važnija uloga Hrvatske. Stier je podsjetio da su Mađarska i Slovačka bile prisiljene djelomično mijenjati energetsku politiku i više se osloniti na JANAF, dok se i Srbija zbog sankcija nalazi pred promjenama.

- Mađarska i Slovačka bile su primorane dijelom promijeniti energetsku politiku i vezati se za JANAF. Naftovod Družba je zbog ratnih operacija u jednom trenutku prekinuo opskrbu. Srbija je isto tako prisiljena mijenjati energetsku politiku zbog sankcija. Rafinerija Pančevo opskrbljuje se putem JANAF-a i već dugo ne kupuju sankcioniranu rusku naftu, ali moraju promijeniti vlasništvo da više ne budu pod kontrolom Rusa, rekao je.

Na kraju se osvrnuo i na transparentnost vlasništva nad medijima te mogući utjecaj političkih narativa iz Srbije na hrvatski medijski prostor.

- Postoji europska regulativa i domaći zakoni koji propisuju transparentnost vlasništva, kao i zakon o provjeri stranih ulaganja koji ima klauzulu o blokadi transakcije ako bi se ugrozila nacionalna sigurnost. Zakonski okvir je tu, ali ono što mene brine je da mediji koji su u rukama kapitala iz Hrvatske vrlo često ponavljaju narativ iz Beograda. Pojavi se neka zastava s grbom s prvim bijelim poljem i odmah se digne panika, rekao je Stier.

- Taj narativ se prenosi i to je dio hibridnog djelovanja koje je danas vrlo prisutno. Praktički u svakoj državi članici mogu se vidjeti takvi slučajevi, zaključio je.