Hrvatska u crvenom; obaraju se ljetni rekordi u potrošnji električne energije

Toplinski val i dalje ne posustaje. Od danas je u cijeloj Hrvatskoj na snazi crveni meteoalarm. Temperature su u najvećem dijelu zemlje bile nerijetko i iznad 35 stupnjeva. U Osijeku, Slavonskom Brodu i Kninu izmjereno je 37. Visokim temperaturama ni idućih se dana ne nazire kraj. Obaraju se i ljetni rekordi u potrošnji električne energije.

- Jučer smo obilježili rekordne vrijednosti. U kumulativnoj dnevnoj razini to je bilo 66 tisuća megavat sati pri čemu smo u 20. satu srušili rekord potrošnje koji sada iznosi      3 218 megavata. Taj povijesni rekord je iz kolovoza, 23. kolovoza točnije i iznosio je 3 198, a ovaj nadmašio, eto za 0.6 posto, rekao je pomoćnik direktora Sektora za vođenje u HOPS-u Boris Markota.

Crveno upozorenje za cijelu Hrvatsku

I sutra, 12. srpnja je cijela Hrvatska u crvenom upozorenju s obzirom na vrlo visoke i opasne dnevne temperature koje će se kretati između 33 i 38 °C. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će od 17 do 23, na Jadranu od 24 do 28 °C.

Prevladavat će sunčano i vrlo vruće. Poslijepodne u unutrašnjosti uz jači razvoj oblaka samo rijetko moguć poneki pljusak. Vjetar slab, na istoku i umjeren jugoistočni, na Jadranu jugozapadni.

Cijela Hrvatska u crvenom je upozorenju DHMZ-a i u subotu, 13. srpnja dok je za nedjelju, 14. srpnja stupanj upozorenje za pojedine regije spušten na narančasto (velika opasnost).

Tako će u nedjelju u crvenom biti osječka, riječka, splitska i dubrovačka regija, a u narančastome zagrebačka, karlovačka, gospićka i kninska regija.

U ponedjeljak, 15. srpnja u crvenom je osječka, splitska i dubrovačka regija, a u narančastom zagrebačka, karlovačka, gospićka, kninska i riječka regija.

Osječani oprezni; klone se vrućina

Visoke su temperature i vrućine i na kontinentu. Iz Osijeka se u podnevni Dnevnik javio novinar Igor Rotim te kazao da su Osječani oprezni te da su ulice praznije.

- Osijek donekle živi svojim normalnim, uobičajenim životom. Mi smo na pješačkom mostu, vidjeli smo brojne mlade koji odlaze osvježiti se na obližnje gradsko kupalište Copacabanu. S druge strane, radnici popravljaju elektroinstalacijske vodove. Ali moramo reći, ulice jesu praznije, promenada je praznija, otkrio je.

Da se Osječani pridržavaju savjeta liječnika i struke dokazuje i informacija iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije - za ovo doba godine imaju za trećinu više poziva, ali 10% od toga uspiju riješiti savjetima preko telefona.

Opskrba vodom i električnom energijom uredna

- Provjerili smo mogu li ove visoke temperature utjecati na opskrbu vodom. Iz osječkog vodovoda rekli su da ne, da je sve pod kontrolom, nema nikakvih razmišljanja o tome da bi vode ili ponestalo ili da bi se smanjila njezina kvaliteta, rekao je.

Također, opskrba električnom energijom uobičajena je za ovo doba godine.

- Vršna opterećenja jesu između 14 i 15, 20 i 21 sat. Možda zabilježimo rekorde, ali električne energije ima više nego dovoljno, zaključio je Rotim.

Sjeverozapad Hrvatske različito podnosi visoke temperature

Niz vrućih dana zahvatio je sjeverozapad Hrvatske, zbog čega je u Varaždinu i okolici zabilježen porast broja intervencija hitne pomoći, dok se u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji bilježe tek dva poziva zbog zdravstvenih poteškoća izazvanih visokom temperaturom.

Uslijed višednevnih vrućina očit je rast broja poziva za hitnu medicinsku pomoć u Varaždinskoj županiji, rečeno je Hini iz Zavoda za Hitnu medicinu Varaždinske županije.

Liječnici tamošnje Hitne kažu da njihovu pomoć najviše traže pacijenti s kroničnim kardiovaskularnim bolestima. Najveći broj poziva riješen je telefonskim uputama liječnika pozivateljima, ali bilo je i brojnih izlazaka na teren.

Ako osoba osjeća slabost, kažu iz Hitne, nužno ju je skloniti sa sunca i rashladiti te joj pritom ne davati kofeinske napitke. Izgubi li osoba svijest ili povraća, tada je najbolje zatražiti liječničku pomoć.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimira Križaj Grabant navodi da je posljednjih dana broj poziva građana porastao za 20 do 30 posto.

Imamo 10-ak intervencija dnevno koje su posljedica vrućinskih valova, kaže Križaj Grabant. Uglavnom se radi o pacijentima koji su kolabirali ili je došlo do pogoršanja postojećih bolesti uslijed visokih temperatura.

Poruke koje smo slali javnosti ove i prijašnjih godina putem medija imaju odjeka, napominje Zlatica Kučko-Gudelj, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije.

U zadnjih tjedan dana bila su svega dva poziva centru 194 koja su se ticala slabosti uslijed povišenih dnevnih temperatura. Izrazila je nadu da će tako ostati i nakon prvih vrućinskih valova, odnosno da se građani neće opustiti.

Trgovi, parkovi i dječja igrališta u Podravini i Prigorju su prazni, jer ljudi se sklanjaju od vrućina. Apelirala je na građane koji se ne moraju izlagati suncu da ostanu u zatvorenom, a oni koji si primorani izaći van da redovito piju vodu.

Visoke temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme

Visoke temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe, trudnice te ljudi koji rade na otvorenom prostoru pa stoga valja izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo.

Važno je rashladiti dom i tijelo te piti dovoljno tekućine, no izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Treba jesti češće male obroke i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama.

Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, za starije od 60 godina i kronične bolesnike.

Treba smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće, danju zatvoriti prozore i rolete, kao i umjetna svijetla te što je više moguće električnih uređaja.

Izbjegavati fizički rad

Preporučuju se tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi, nošenje lagane široke svijetle odjeće i pokrivala za glavu te sunčanih naočala. Također i redovito korištenje kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.

Ako je moguće valja izbjegavati naporni fizički rad.

Naročitu brigu valja posvetiti djeci - dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlagati suncu dok se djeca do kraja prve godine života ne smiju izlagati izravnom suncu, te valja primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja, hipoalergene bez kemijskih filtera.

Lijekove treba držati na temperaturi ispod 25 stupnjeva Celzijevih ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Ako neki član obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć.

Dok se čeka liječnika ili hitnu pomoć, osobu treba smjestiti u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podići joj noge i kukove, odstraniti odjeću i staviti hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone. Osobe bez svijesti treba staviti u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi koje treba znati su 194 za Hitna pomoć te Centar 112 kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.