Hrvatski građani ove godine većinom planiraju putovanje po Hrvatskoj i Europi, a izvan Europe tek rijetki. Na godišnjem odmoru prosječno će potrošiti malo više od 1000 eura, pokazalo je novo istraživanje MasterIndex na uzorku od oko tisuću odraslih građana.
Tradicionalno istraživanje Mastercarda o putovanjima prije ljeta provela je agencija Improve u ožujku ove godine uz napomenu da su uzorak građani koji su korisnici bankarskih usluga. Čak 92 posto ispitanika planira putovati ove godine, što iz te kartične kuće opisuju i "optimističnim". Hrvatskom ove godine planira putovati oko 77 posto ispitanih građana, Europom malo više od polovine, a izvan Europe tek 6 posto.
Ljetni odmor u Hrvatskoj planira 70 posto ispitanih građana, što je slično prošlogodišnjim podacima, dok ljetovanje izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira 7 posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj.
Za putovanja i ljetovanja najveća prepreka svakom četvrtom ispitanom jesu financijske nemogućnosti - za 15 posto njih to je financijska nesigurnost, pri čemu istraživači ističu i da oni koji ne planiraju odlazak na more ove godine, njih najviše (37 posto) živi na moru. Za polovinu njih koji žele ljetovati u Hrvatskoj privatan smještaj je i dalje najpopularniji izbor, slično kao i lani, te će ih 35 posto biti u vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja, u hotelima će odsjesti 17 posto, a tek 4 posto bit će u kampovima.
Prosječno planiraju na ljetovanju biti deset dana, a ako su u vlastitom ili prijateljskom smještaju, to se produljuje na oko 14 dana. U hotelima je to oko devet dana, a u kampovima deset. Na ljetovanju planiraju prosječno potrošiti oko 1000 eura, odnosno najviše njih (39 posto) od 500 do 1000 eura, a manje od 500 eura planira potrošiti oko 30 posto građana.
Prema dobi, najviše će trošiti oni od 40 do 49 godina, kao i oni koji će birati hotelski smještaj više kategorije, prosječno oko 1695 eura, a procjenjuje se i da će u hotelima biti najveća dnevna potrošnja, oko 142 eura po osobi. U privatnom smještaju to je oko 91 euro dnevno, a najmanje će trošiti, oko 54 eura, oni u vlastitom smještaju.
Potrošnja ovisi i o tome s kime se putuje, pa se tako na odmorima s partnerom ili prijateljima troši više (115 eura dnevno po osobi) nego s obitelji (oko 36 eura dnevno po osobi), a nastavlja se i trend pada plaćanja smještaja gotovinom te sada 53 posto ispitanih građana plaća karticama.
Na pitanje o porastu cijena općenito, manje je građana ove godine reklo da ih to brine nego lani, odnosno njih 46 posto brine se (10-ak posto manje nego prošle godine), a istraživači dodaju i da raste udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.
Hrvatska prva u Europi po porastu noćenja izvan ljeta
U istraživanju je većina građana (oko 70 posto) navela da im je za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaja, a raste i udjel, na 41 posto, onih koji traže destinacije na kojima nema gužvi.
Pritom iz hrvatskog ureda Mastercarda ističu važnost održivog turizma te prenose i rezultat iz godišnjeg izvješća Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024, prema kojemu turisti sve više žele na putovanja izvan ljeta (svibanj - lipanj i rujan - listopad). To je, prema glavnoj ekonomistici Mastercard Economics Instituta za Europu
Natalije Lechmanove, posebno izraženo u Hrvatskoj.
- Hrvatska, s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone, u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u tom pozitivnom trendu među europskim zemljama, ističe Lechmanova.