Pavić: Hrvatska nije na začelju EU-a, pretekli smo Bugarsku i Rumunjsku

03.05.2023.

Zadnja izmjena 11:40

Autor: HRT/V.G./Hina

Marko Pavić

Marko Pavić

Foto: Neva Zganec / Pixsell

Okvirni sporazum između Hrvatske i Švicarske, kojim Hrvatska dobiva 45 milijuna franaka, dokazuje da smo siromašna zemlja na začelju EU-a, ocijenila je u srijedu saborska oporba, dok zastupnik HDZ-a Marko Pavić odgovara da to nije točno jer smo pretekli Bugarsku i Rumunjsku.

Nismo na začelju EU-a već napredujemo. Pretekli smo sigurno Bugarsku i Rumunjsku, lovimo korak s drugim članicama poput Slovačke i Češke, gdje je prosječni BDP narastao s 61 posto na 72 posto prosjeka EU-a, izjavio je bivši ministar Pavić tijekom rasprave o Okvirnom sporazumu između Hrvatske i Švicarske o provedbi drugog švicarskog doprinosa odabranim državama članicama EU

Uz to, Hrvatska je u plusu od 10 milijardi eura kada se gledaju svi europski fondovi, dok je Vlada do 2030. osigurala paket od 25 milijardi eura, dodao je Pavić

Iako nije članica EU-a, Švicarska u europski proračun uplaćuje 1,3 milijarde švicarskih franaka namijenjenih za 13 država, radi smanjena socijalnih i ekonomskih nejednakosti. Dio tog novca, 45 milijuna franaka, primit će i Hrvatska.

Većina saborskih klubova podržat će prijedlog Okvirnog sporazuma, no iz redova oporbe moglo se čuti da primanje švicarske pomoći dokazuje da je Hrvatska siromašna zemlja, inače ne bi bila među državama primateljicama sredstava.

- Netko će reći da se poklonjenim francima ne gleda u zube. No, ja ću reći je je to najbolji pokazatelj da smo nerazvijeni, siromašni, na začelju, da smo ono što je Kosovo bilo u Jugoslaviji, regija kojoj se šalje pomoć, rekla je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović.

Hrvatska je uništila sve privredne grane koje su mogle povećati izvoz, poput brodogradnje, napomenula je Peović i upozorila da bi se Hrvatska mogla pretvoriti u europske Karibe, odnosno zemlju s jeftino plaćenom radnom snagom, čije se stanovnike gura u struke sa slabim i sluganskim vještinama.

Oko 23 milijuna franaka uložit će se u razvoj Gorskog kotara


Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Spomenka Đurić kazala je da će se najveći dio tih sredstava, oko 23 milijuna franaka, uložiti u razvoj Gorskog kotara

- Poboljšat će se opskrba i kvaliteta pitke vode u Gorskom kotaru, kao i infrastruktura za tretman otpadnih voda, a treba spomenuti i uvođenje mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, rekla je Đurić.

Za programe palijativne skrbi, odnosno na poboljšanje kvalitete života pacijenata i članova njihovih obitelji, utrošit će se 5,5 milijuna franaka, dok još 7,6 milijuna ide na program razvoja transparentnosti i organizacija civilnog društva.

SDP-ov zastupnik Boris Lalovac smatra da Hrvatska od predloženog sporazuma može imati koristi ako će se uključiti u znanstveno-istraživačke projekte putem kojih će hrvatski građani stjecati nova znanja i vještine.

- Ovakvi programi dobri su za male zemlje. Osim postavljanja nekih vodovodnih cijevi, mi od Švicaraca možemo dobiti 'know how', znanje, informacije, istraživanje, pa u konačnici, kroz veću produktivnost, i povećanje plaća, istaknuo je.

Davor Dretar
 (Domovinski pokret) upozorio je da nisu predviđena sredstva za upravljanje migracijama i povećanje javne sigurnosti, dok Dalija Orešković (Klub Centra i Glasa) dodaje da u prijedlogu sporazuma nedostaje provedbeni okvir koji će definirati tko će, kada i na koji način pripremati projekte.

Oporba: Umreženi grade karijere, a mladi pitaju isplati li se pošteno raditi


Oporbeni saborski zastupnici na početku sjednice u srijedu osvrnuli su se na način poslovanja u Hrvatskoj, na to kako oni umreženi s određenim strukturama besramno grade karijere, a mladi s druge strane pitaju isplati li se pošteno raditi.


Kako je moguće da u našoj državi mladac od 24 godine kupi Lamborghini od 2,8 milijuna kuna, moguće je ako ti je majka predsjednica Upravnog vijeća bolnice u Varaždinu, a otac bivši saborski zastupnik HDZ-a i istaknuti HDZ-ovac, kazao je u slobodnom govoru Marin Miletić (Klub Mosta).

Mladi (Filip) Mihalić je osuđen za krivotvorenje novca i ima prijavu za silovanje i tom mladom lavu HDZ-a država daje milijunske poslove, to je ta Hrvatska, duboko koruptivna nepotistička država, ustvrdio je Miletić dodavši da s druge strane oni pošteni s 24 godine studiraju, konobare, rade na poljima da bi kupili traperice.

Govoreći o poduzetništvu u Hrvatskoj Stephen Nikola Bartulica (Klub Domovinskog pokreta) ustvrdio je kako država stvara dobitnike i gubitnike. Naveo je primjer tvrtke koja je za vrijeme pandemije od nula kuna došla u jednoj godini do 800 tisuća eura, ostvarila rast od preko 2000 posto.

Tako se posluje u Hrvatskoj i kako će mladi ljudi razmišljati jel se isplati pošteno i strpljivo graditi karijeru i raditi ili se umrežiti s određenim strukturama i besramno iskoristiti nevolju, kazao je .

Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) osvrnula se na najavljenu poreznu reformu kazavši da to nije nikakva reforma već pretakanje iz šupljeg u prazno i obračun s najvećim gradovima u kojima ne vlada HDZ te poručila: Ne vjerujte HDZ-u ni kada darove nosi.

S jedne strane kažu kako povećavaju plaće radnicima, a s druge strane dižu cijene , odnosno najavljuju povećanje trošarina na gorivo što će dovesti do rasta cijena svih ostalih proizvoda i usluga, rekla je Puljak i zaključila kako će se veliki dio rasterećenja plaća vratiti u državnu blagajnu kroz porez na potrošnju.

Zastupnici: Sloboda i neovisnost medija temelj demokratskog društva


U povodu Svjetskog dana slobode medija, saborski zastupnici u slobodnim govorima u srijedu su istaknuli kako su slobodni i neovisni mediji temelj svakog demokratskog društva.

Čestitajući novinarima, urednicima, fotoreporterima, snimateljima i ostalim medijskim radnicima Svjetski dan slobode medija Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrati) istaknuo je da su sloboda govora i neovisnost novinara temelj svakog demokratskog i naprednog društva te da su upravo mediji često prva crta obrane demokracije.

Prema svjetskom indeksu medijskih sloboda "Reportera bez granica" Hrvatska je na 48. mjestu od 180 zemalja obuhvaćenih indeksom, što je napredak od nekoliko mjesta. No, ocijenio je Hajduković, to se ne može smatrati baš nekim kolosalnim uspjehom.

Crna Gora je na 39. mjestu, Sjeverna Makedonija na 38. mjestu, Cabo Verde na 33., Trinidad i Tobago na 30., Costa Rica na 23. , Samoa na 19., Istočni Timor na 10. mjestu, naveo je.

Iako je medijska scena u Hrvatskoj postala raznolika i dinamična, sustav ne uspijeva zaštiti novinare od pravnih pokušaja da ih se ušutka, od organiziranog kriminala, a i sama Vlada predstavlja prijetnju slobodi tiska, ništa čudno ako uzmete u obzir da naš premijer si uzima pravo govoriti novinarima što je tema, a što ne, ustvrdio je Hajduković.

Upozorio je da je kleveta u Hrvatskoj kazneno djelo, da se komentari koji se smatraju ponižavajući kriminaliziraju, kao i na dalje veliki broj od gotovo 1.000 SLAPP tužbi.

Mediji i hrabri novinari i urednici su ti koji otvaraju teške teme, posebice za vladajuće, oni su garancija transparentnosti rada vladajućih, bez medija i časnih i hrabrih novinara ne bismo znali za niz afera, naglasio je Hajduković.

Na veliki broj SLAPP tužbi s odštetnim zahtjevima većim od 5,4 milijuna eura kojima se radi pritisak na medije i neovisno novinarstvo upozorio je i Mišel Jakšić (Klub SDP-a ).

Ako želimo biti demokratsko i transparentno društvo moramo imati slobodu i neovisnost medija, istaknuo je.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo) pozvala je pak na izmjene Zakona o medijima kako bi se novinare zaštitilo od tih tužbi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!