Oporba: Izmjene Zakona o kaznenom postupku i Uskoku kao da je pisao Turudić

Raspravljajući o izmjenama zakona o kaznenom postupku te Uskoku, i vladajući i oporba pohvalili su intenciju da se njima skrate sudski postupci, no u oporbi se ne mogu "oteti dojmu da je na izmjenama oba ova zakona radio glavni državni odvjetnik Ivan Turudić". Treba pohvaliti svaku promjenu zakona koja vodi prema skraćivanju sudskih postupaka, poručili su HDZ-ovi zastupnici. 

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

- Vidimo da su se detektirale određene anomalije u praksi, prije svega kroz rad optužnih vijeća, što vjerujem da je i javnost primijetila, pogotovo u postupcima koji su medijski eksponirani. Ove izmjene idu u smjeru kako bi ta predfaza sudskog postupka bila brža i efikasnija, naveo je Ivan Malenica (Klub HDZ-a) govoreći o izmjenama Zakona o kaznenom postupku.

- Upravo to je i bio glavni motiv kojim smo se vodili u ministarstvu prilikom izmjena zakona, svjesnost o tome da određeni kazneni postupci, pogotovo u složenim predmetima, traju predugo, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Paus: Već 17. put u 17 godina slušamo da će se ubrzati i skratiti postupci

Dalibor Paus (IDS, PGS, Unija Kvarnera i ISU-PIP) podsjeća da su to 17. izmjene Zakona o kaznenom postupku u 17 godina. Habijan je dodao kako su uklonili institute koji se zlorabe vodeći računa da se ne dovodi u pitanje pravo branitelja i okrivljenika. Ovo je jedan balans koji želimo postići da budemo brži i učinkovitiji, istaknuo je.

Kako je naveo, utvrđene su tri točke koje dovode do odugovlačenja postupaka, sukcesivno sporazumijevanje na optužnom vijeću, dugo čekanje prilikom ulaganja žalbi na rješenja o izdvajanju nezakonitih dokaza i problemi dostave.

Kao veliku novinu u Zakonu o kaznenom postupku, Habijan je izdvojio održavanje optužnog vijeća bez sudjelovanja stranaka uz dva izuzetka: zaprimanja izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza. Što se tiče sukcesivnog sporazumijevanja na optužnom vijeću, dodao je, ono se ukida jer se često zloupotrebljavalo.

Izmjenama Zakona o Uskoku želi se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu

Izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok i reorganizacijom želi se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu. Osim toga, u svrhu ubrzanja sudskih postupaka, predlaže se posebna dužnost predsjednika vijeća da omogući koncentrirano vođenje rasprave i spriječi neopravdane odgode. Znači li to da će se velike koruptivne afere brže rješavati, zanimalo je Antu Babića (HDZ), na što je Habijan odgovorio da je to glavni motiv.

- U interesu svih je da to bude što brže.(...) Ako je pravda spora, onda to više nije pravda za nikoga, predstavlja nepravdu, poručio je ministar. Pohvalio se i boljim rezultatima, naglasivši kako je trenutno oko 400.000 neriješenih predmeta, u usporedbi s 2020. kada ih je bilo 475.000.

Kada je riječ o trajanju parničnih postupaka, 2020. godine bili smo na 655 dana, a sada smo na 350 do 400 dana. Mantra je da pravosuđe ne valja i da nije dobro. Činjenica je da postupci traju dugo, ali ima pomaka, rekao je na kritike iz oporbe o sporosti pravosuđa.

HDZ: Izmjene će rezultirati učinkovitijim radom Uskoka; Oporba: Umanjuje se neovisnost

- Prepuštajući nižim razinama da provode određene postupke rasteretit će se rad Uskoka, što je važno jer Uskok i jest zamišljen da vodi najvažnije postupke, a kao "creme de la creme" DORH-a u nadležnost mu se stavlja borba protiv terorizma, naveo je Malenica (HDZ).

Dok iz HDZ-a smatraju da će izmjene Zakona o Uskoku rezultirati njegovim učinkovitijim radom, lijeva oporba smatra da se umanjuje neovisnost Uskoka i stavlja pod veću kontrolu DORH-a. SDP-u se, s druge strane, ne čini da je tu riječ o pokušaju smanjenja dugotrajnosti postupka nego, kako je kazao Tonči Restović, ozbiljnim promjenama koje će imati za posljedicu daljnju neravnopravnost u kaznenom postupku.

- Ne mogu se oteti dojmu da će brzina doprinijeti pravičnosti postupka, dapače, mislim da će narušiti, dodao je.

Restović, ali i Sandra Benčić (Klub Možemo!) dojma su da je izmjene oba zakona pisao Ivan Turudić, a ne stručnjaci u ministarstvu.

Benčić: Turudić spušta kriterij na 10 godina iskustva da Sven Mišković postane ravnatelj

Benčić se osvrnula i na činjenicu da Uskok još nema ravnatelja.

- Od kada je Turudić glavni državni odvjetnik, mi natječaj za ravnatelja Uskoka nismo imali. Sam je rekao da čeka da prođe ovaj paket zakona. A zašto mu je to bitno? Jer si je izabrao v.d. ravnatelja koji ne ispunjava uvjete za ravnatelja jer nema 15 godina iskustva unutar DORH-a, pa se sad spušta taj kriterij na 10 godina da Sven Mišković postane ravnatelj, kazala je.

- Tvrditi da se time ne slabi pozicija ravnatelja USKOK-a u odnosu na glavnog državnog odvjetnika i njegove zamjenike je smiješno, ocijenila je. Najavila je i mogućnost pokretanja ocjene ustavnosti odredbe o korištenju nezakonitih dokaza, ako ostane kakva se sad predlaže u Zakonu o kaznenom postupku.

- Važno je da sve zakonske izmjene napokon dovedu do toga da sudski procesi ne traju sedam, 10, 20, čak 40 godina, poručio je Marin Miletić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića).

Saborski zastupnici pozdravili su izmjene Kaznenog zakona koje se tiču uvođenja novog kaznenog djela - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, no dok jedni smatraju da kaskamo u reguliranju tog područja, drugi ističu da smo proaktivni.

- Ubrzanim razvojem tehnologije i sve češćom upotrebom alata sustava umjetne inteligencije bilo je potrebe da se ovo područje regulira, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavljajući zakonske izmjene.

Novo kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije uvodi se posebno zbog razvoja automatiziranih vozila i s njima poveznih ugroza za život i tijelo te imovinu. Habijan je napomenuo da je vrlo izazovno i zahtjevno pokušati regulirati to područje te da će s razvojem tehnologije sigurno u budućnosti biti potrebne i nove zakonske izmjene, kao i uvoditi nova kaznena djela.

Zastupnici pozdravljaju izmjene, no oporba poziva na veću proaktivnost

Darko Klasić (HSLS) pohvalio je ministarstvo što promišlja unaprijed i djeluje proaktivno. S druge strane, Ante Kujundžić (Most) ima dojam da je tek riječ o reakciji na zahtjeve OECD-a, a ne o nekoj akciji Hrvatske.

Marija Selak Raspudić (NZ) smatra da je Hrvatska mogla i ranije regulirati to područje, biti ispred Europske unije, podsjetivši da je svojedobno predlagala Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji.

Izmjenama Kaznenog zakona, također, širi se opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika na sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja na centraliziranoj i lokalnoj razini, razini EU i međunarodnih institucija, na radnje primanja i davanja mita unutar i izvan zakonodavnog postupka, kao i radnje koje prethode glasovanju ili tijekom glasovanja.

Osim toga, u zakonodavstvo se prenosi direktiva EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima gdje se popisuju novi oblici kaznenog djela, kao iskorištavanje zamjenskog (surogat) majčinstva.

Danijela Blažanović (HDZ) posebno je pozdravila pooštravanje kazni za ta kaznena djela.

Oporba smatra da neke dijelove treba precizirati

Oporba pozdravlja i podržava predložene izmjene, no složni su da je dio koji se tiče i umjetne inteligencije, ali podmićivanja zastupnika, preopćenit te da to treba jasnije definirati.

- Nemamo apsolutno niti jedan prigovor na ove izmjene, osim što smo mišljenja da je priča oko umjetne inteligencije preširoko i preopćenito postavljena. Treba to konkretnije napisati. Kao i dio koji se odnosi na podmićivanje zastupnika - bilo bi dobro reći koje bi to točno radnje bile koje su kazneno djelo jer su ovako postavljene preširoko, istaknuo je u ime Kluba SDP-a Tonči Restović.

I Selak Raspudić je u ime Kluba nezavisnih zastupnika pohvalila svaki napor ministarstva da se problematika umjetne inteligencije regulira, ali smatra da treba učiniti i puno više te da zakonodavstvo treba biti preciznije. Podržava i pojačano kažnjavanje trgovanje ljudima i iskorištavanje mladih žena kako bi drugima rađale djecu, no upozorava kako, što se tiče surogat majčinstva, treba osnažiti zakonodavni okvir.

- Ovime se neće riješiti problem zamjenskog majčinstva koje zakonom u Hrvatskoj jest zabranjeno, ali se to krši kada roditelji dovedu djecu dobivenu putem zamjenske majke u nekoj drugoj državi gdje je surogatstvo dozvoljeno, rekla je.

I Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića podržava borbu protiv političke korupcije, trgovine ljudima i uvođenje novog kaznenog djela vezanog uz umjetnu inteligenciju.

- No, kod djela podmićivanja zastupnika nam nije jasno što će se točno kažnjavati, a i kod kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije nije jasno tko će odgovarati, naveo je u ime Kluba Marin Miletić.

Da jasnije treba precizirati čija će biti odgovornost za kazneno djelo dovođenja u opasnost umjetnom inteligencijom - programera, korisnika, tvrtke koja je sustav implementirala ili proizvođač, poručuje Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a).

- Ova odredba je važna jer pokazuje da prepoznajemo potencijalne opasnosti od novih tehnologija, no otvara i niz pitanja, poručila je te kritizirala Ministarstvo što po tom pitanju nisu konzultirali stručnjake koji se bave umjetnom inteligencijom.

"Deepfake", širenje lažnih vijesti

U Klubu Možemo! smatraju da kažnjavanje treba proširiti, ne samo na opasnosti u autonomnim vozilima, nego i na korištenje umjetne inteligencije za "deepfake", širenje lažnih vijesti, činjenje štete osobama "deepfakeom".

Posebno podržavaju, navela je Sandra Benčić, uvođenje kaznene odgovornosti prema pravnim osobama registriranima u RH, a koje izvan nje počine kazneno djelo. A predlažu i izjednačavanje pojedinih pružatelja javnih interesa, primjerice vozača u javnom prijevozu ili djelatnika u dječjim vrtićima, sa službenim osobama, kao što je učinjeno sa socijalnim radnicima.

Klub HDZ-a smatra da će ove izmjene omogućiti daljnje jačanje svih pravnih okvira i napredak RH u smjeru zaštite žrtava, efikasnijeg suđenja, kraćih postupaka, dostizanja pravde i poboljšanju pravosuđa.

- Mi smo već danas svjedoci kako se društvenim mrežama šire tzv. "deepfake" snimke, lažni glasovi, lažna lica, lažni videi koji izgledaju potpuno uvjerljivo, a mogu uništiti nečiji ugled ili život u svega nekoliko sekundi, rekao je Ante Babić, Klub zastupnika HDZ-a.

- Ima li prostora da se "deepfake" konkretnije uvrsti u ove izmjene Kaznenog zakona? To je i prijedlog naših kaznenopravnih stručnjaka, pitala je Marija Selak Raspudić, Klub nezavisnih zastupnika.

- Postoji mogućnost, analizirat ćemo i vidjeti, vodimo o tome računa. Ali pitanje umjetne inteligencije, i mi i ministarstvo smo protiv toga, da pretjeranim ograničenjem na neki način rušimo razvoj, inovacije i istraživanja, naglasio je Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Zastupnik Ivica Baksa otvorio je pitanje tko snosi odgovornost kada je u pitanju umjetna inteligencija.

- Tko će u praksi odgovarati kada odluku donosi algoritam? Hoće li odgovornost snositi proizvođač, programer, vlasnik ili korisnik?, pitao je Ivica Baksa, Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera.

- Na sudu je u konačnici da utvrdi je li to odgovornost fizičke osobe, odnosno nekoga tko sam upravlja tim sustavom, ili je odgovornost pravne osobe. To će biti od slučaja do slučaja, sud će to u konačnici utvrditi, rekao je ministar Habijan.

Zastupnica Marija Lugarić pokrenula je temu zlostavljanja djece.

- Počele su nam se događati dječje bande. Imamo situaciju u Retkovcu, u Zagrebu gdje djeca maltretiraju, zlostavljaju i mlate drugu djecu. Policija ih je uhvatila i pustila doma jer su mlađi od 14 godina. Neke stvari moramo promijeniti, istaknula je Marija Lugarić, Klub zastupnika SDP-a.

- Lako je propisati veću kaznu za roditelje, to je najmanji problem, ali mislim da je pitanje edukacije i prevencije puno bitnije u ovom sustavu i mislim da je to međuresorno pitanje, a ne samo za ovo ministarstvo, zaključio je ministar Habijan.