Sabor: Država podiže alimentacije djeci čiji ih roditelji ne plaćaju

Hrvatski sabor nastavio je rad iznošenjem slobodnih stajališta. Potom je uslijedila rasprava s prvom točkom dnevnog reda, o Zakonu o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond.

Saborski zastupnici redom su hvalili Vladin prijedlog da se poveća iznos naknade koju država isplaćuje djetetu čiji jedan od roditelja ne plaća alimentaciju, te da se produži rok za primanje te naknade. Ipak, oporbeni upozoravaju na neke nelogičnosti.

Spomenuta rješenja dio su novog zakona o privremenom uzdržavanju čiji je cilj poboljšati materijalnu sigurnost djece, istaknuo ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u saborskoj raspravi o tom zakonu.

Prema tom zakonu, iznos naknade koju država isplaćuje djetetu čiji roditelj ne plaća alimentaciju, povećao bi se sa sadašnjih oko 100 na oko 200 eura. Dijete bi naknadu dobivalo do punoljetstva, a ako nakon toga nastavi školovanje, najduže do 26. godine.

Država na sebe preuzima obvezu njenog plaćanja kroz alimentacijski fond, a sama će se namirivati od obveznika uzdržavanja.

Trebalo bi malo više odgovornosti da se potakne roditelje da izvršavaju svoje obveze, na ovaj način to prevaljujemo na sve građane, jer će oni platiti ovo uzdržavanje, kaže Viktorija Knežević (Centar).

Koliko je država uspješna u naplati tražbina prema neplatišama alimentacije?

Darija Zurovca (Fokus) zanima koliko je država uspješna u naplati tražbina koje ima prema roditeljima koji ne plaćaju alimentaciju.

Primjećuje i kako je ovrha za alimentaciju ograničena samo na novčana sredstva, odnosno ako je neuspješna, može se zamijeniti javnim radom. Teško mi je razumjeti da se ne može provesti i na pokretninama veće vrijednosti, automobilima, plovilima, naglasio je.

Upitno je što netko s dva stana u Zagrebu, vikendicom na moru, skupim automobilom, ali nulom na računu neće plaćati alimentaciju, ističe i Marin Miletić (Most) i poručuje: "Neka ih proda, pa neka plaća."

Zastupnici podržavaju novinu po kojoj se bake i djedovi, koji su prema Obiteljskom zakonu obveznici uzdržavanja ako 'zakažu' roditelji, više neće teretiti alimentacijom za unuke.

Jelena Miloš (Možemo) tome dodaje da je dobro i da se ukida odredba da je dijete kojem roditelj ne uplaćuje alimentaciju nasljeđivalo taj dug i moralo vraćati dug koji mu je roditelj ostavio.

Ta zastupnica pita i što se događa s djecom kojoj je alimentacija jedni prihod obitelji. Oni dobivaju samo zakonski minimum, trebalo bi razmotriti da barem njima bude isplaćena puna alimentacija koju roditelji ne plaćaju, vjerojatno ih nema puno, pa i neće biti teret za državu, kaže Miloš.

Oporba je rezervirana prema ideji da se priznavanje i isplaćivanje prava na privremeno uzdržavanje s područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad prebaci na Agenciju za osiguranje radničkih tražbina (AORT).

- Što time dobivamo?, upitala je Martina Vlašić Iljkić (SDP).

- To je dobro, jer će rasteretiti socijalne radnike, kaže Ljubica Lukačić.

-  Time bi se trebale pojednostaviti i ubrzati procedure za korisnike, kaže ministar Piletić.

- Ako je Zavod preopterećen, neka se osam ljudi koje se zbog novog posla planira zaposliti u Agenciji, zaposli u Zavodu, predlaže Paus.

Do kraja tjedan na dnevnom redu još dva izvješća i tri zakonska prijedloga

Saborski zastupnici raspravit će i izmjene Zakona o gradnji koje je predložila nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, a koje Vlada ne prihvaća.

Izmjenama Selak Raspudić predlaže povećanje prekršajnih kazni za nadzorne inženjere koji povrijede obveze i dužnosti iz zakona.

Do kraja tjedan na dnevnom redu Hrvatskog sabora su još dva izvješća i tri zakonska prijedloga - izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2023. i o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022., te izmjene zakona o tržištu kapitala, o računovodstvu i o reviziji.

Posljednje glasanje u ovoj saborskoj sezoni biti će idućeg tjedna, nakon čega zastupnici idu na ljetnu stanku.