Fuchs: Za sada neće biti obveznih prijemnih ispita za upis u srednje škole

22:19 / 20.06.2022.

Autor: Sunčica Findak/"Ima li što novo?"/HTV/S.M.

Emisija "Ima li što novo?"

Emisija "Ima li što novo?"

Foto: HRT / HTV

Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u HTV-ovoj emisiji "Ima li što novo?". Istaknuo je da je sada nekim srednjim školama ostavljeno da same odluče trebaju li provesti prijamne ispite. Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, potvrdio je da se iduće školske godine esej vraća kao uvjet prolaznosti na maturi iz hrvatskog jezika. 

U provedenoj anketi, učenici i učitelji su ovu školsku godinu ocijenili četvorkom. 

Ovo je dobro odrađena školska godina, kazao je Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja te dodao da su hrvatski učenici u prošloj školskoj godini, za vrijeme pandemije, proveli najmanje tjedana i sati na on-line nastavi. Na prvom su mjestu ispred svih ostalih država. 

- U konačnici se i potvrdilo ono što smo kazali da ćemo na specifičan način upravljati sa školom i školskom godinom za vrijeme COVID krize. Dobro je prošlo. Rezultati su jako dobri u datim okolnostima kad se uzme u obzir provedeno vrijeme u školama i na on-line nastavi, dodao je. 

Esej se 2023. vraća kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika

Vinko Filipović
, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja istaknuo je da su lani spoznali da je ukidanje praga na eseju kao uvjeta prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika bilo loše i zahvaljujući Ministarstvu i strukovnim institucijama i fakultetima donesena je odluka da se esej vrati od iduće školske godine kao uvjet prolaznosti. Mislim da ćemo tako ispraviti lošu odluku bivše administracije, kazao je.

Govoreći o ispitu iz Politike i gospodarstva kazao je da je on ponešto drugačiji. Želimo kod naših mladih ljudi stvoriti i političku i ekonomsku pismenost, a i praćenje društvenih procesa, prije svega, fokus na civilno društvo. Sva istraživanja pokazuju da nam učenici nisu baš dobro politički educirani, dodao je. 

O neograničenim mandatima školskih ravnatelja govorila je Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola. Kaže da nije toliko problem u mandatima, već ravnatelji žele radni status na neodređeno radno vrijeme.

Napravljeni su veliki iskoraci u digitalizaciji u sustavu obrazovanja, tvrdi Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a. U vrijeme pandemije neki učenici, u nekim područjima, internetom nisu bili pokriveni, kazala je urednica i voditeljica emisije Sunčica Findak. Puljiz je pak rekao da su sve škole u Hrvatskoj pokrivene internetom. Provest će se i dodatna ulaganja u smislu opremanja laptopima i pametnim pločama. Na onim područjima gdje internet nije zadovoljavajući, a riječ je o malim postocima, borimo se da uvedemo nova tehnička rješenja, izjavio je. 

Ivana Kovač, profesorica engleskog i njemačkog jezika OŠ Tin Ujević u Osijeku, osvrnula se na provedenu anketu i ocijenila kako bi učiteljima ipak dala peticu budući da su balansirali između on-line i nastave u školama te je spomenula i druge izazove s kojima su se suočavali. Smatra da bi ukidanje općeg uspjeha bilo vrlo bitno jer ne bi više, kako kaže, bilo pritisaka roditelja na učitelje za zaključne ocjene u školama.

Ministar Fuchs napomenuo je da eksperimentalni ispiti nisu bili obračunavanje s odlikašima. 

- Kompletno vanjsko vrednovanje sustava, po onome kako je zamišljeno bit će 2024. godine. Ove godine to je bilo u 80 škola i bila su tri ispita, a iduće godine bit će još tri ispita više. Nakon toga to treba provesti i u sedmim i petim razredima. Tek nakon toga možemo govoriti o stvarnom objektivnom vrednovanju osnovnog školstva RH. Tada ćemo vidjeti prave razlike. Mislim da će se sustav sam po određenim kriterijima na neki način izbalansirati, dodao je.

Fuchs: Za sada nema obveznih prijemnih ispita za upis u srednje škole

Na pitanje jesu li nacionalni ispiti ustvari mala matura, odnosno hoće li biti obveznih prijemnih ispita za srednje škole ministar je rekao da se za donošenje takve odluke moraju u obzir uzimati mnogi čimbenici.   

- Prvo treba snimiti stanje na temelju činjenica, a ne dojma. Ove godine je 1.000 maturanata manje nego lani. Nema opasnosti da netko ostane neupisan. Srednjim školama smo ostavili da same odluče trebaju li se provesti ispiti za upis, kazao je. 

Na ponovni upit radi li se o pripremi za uvođenjem obveznih prijemnih ispita za upis u srednje škole, ministar tvrdi da trenutačno to nije slučaj. 

- Radi se o uvidu u postojeće stanje. Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, istaknuo je.

Od 2007. u Hrvatskoj nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja 

Filipović je precizirao da su nacionalni ispiti napravljeni kao jedan standardizirani oblik vanjskog vrednovanja u 81 školi sa 4.132 učenika. Kazao je i da u Hrvatskoj od 2007. nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja.

- Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema u završnom ciklusu osnovnog obrazovanja vanjsko vrednovanje. Mi smo do sada govorili o hiperinflaciji kao statističkom pokazatelju, ali više na razini impresije. Znamo da je ocjena uvijek rezultat i subjektivnog i objektivnog kriterija ocjenjivanja učitelja, a standardizirani nacionalni ispiti eliminirali su svaki subjektivni pristup. Izradili su ih najbolji stručnjaci iz prakse iz škola, recenzije i sve ostalo što su prošli, istaknuo je.

Odgovarajući zašto neke škole imaju prijemni ispit, a neke nemaju, ministar Fuchs kazao je da se to provodi zbog pritiska na neke škole. 

Kovač je potvrdila kako očekuje da će se za loše rezultate učenika u osmim razredima na nacionalnim ispitima okriviti učitelje. 

- U svakoj krizi obično je kriv učitelj. Oni koji kreiraju nacionalne ispite ipak bi trebali surađivati s učiteljima, izjavila je i objasnila na temelju kojih kriterija ona ocjenjuje učenike te da istodobno ne zna što nacionalni ispit provjerava. U tom kontekstu smatra da rezultati nacionalnih ispita nisu pokazatelj objektivnog stanja na terenu, budući da učitelji nisu pripremali učenike za takve ispite i da nisu surađivali u samome procesu.

Fuchs: Svrha ispita je provjera stečenog znanja na jednak način među svima

Ministar Fuchs je uzvratio da princip, pristup i svrha samog ispita je drugačija.

- Nije da učitelji ciljano priprema učenike za polaganje nekakvog ispita da bi oni potom zadovoljili nekakvu ocjenu ili nešto opravdali, nego upravo provjera stečenog znanja na jednak način među svima, dodaje.

Filipović je pak kazao da su ispite radili praktičari iz osnovnih škola te da se i kolegica Kovač mogla na to javiti budući da je postojao javni poziv.

- Što se tiče priprema, upravo smo apelirali prema ravnateljima osnovnih škola i učiteljima da se učenici posebno ne pripremaju, već smo željeli imati snimku stanja iz redovite nastave i dodatnih oblika. Dodatna priprema, kaže, stvara dodatnu psihozu koja nije dobra.

Devetogodišnje osnovno obrazovanje

Devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem želi se postići da sva djeca budu u dječjim vrtićima, odnosno da predškolski odgoj bude zastupljen na onoj razini da stvarno bude predškola, odnosno uvjetno "nulti razred", kazao je ministar. 

- Dakle, ne vrtić u kojem se ne priprema na određeni način, već da je ta godina pred školu stvarno godina s određenim kurikulom i s obavezom da sva djeca od četvrte godine moraju pohađati vrtić te da u tome rade kvalificirani kadrovi koji za to moraju proći određene edukacije, izjavio je ministar Fuchs. Istaknuo je i da taj rad sa sadašnjih 150 do 250 sati treba povećati na 550 do 700 sati.

- Sva istraživanja idu u smjeru da djeca koja su bila u dječjim vrtićima kasnije postižu bolje rezultate i da nije tolika uvjetovanost socijalnim standardima. Zbog toga smo pokrenuli i koncept izgradnje dječjih vrtića. Za obuhvat 90% djece u vrtićima računa se da će to biti gotovo do 2027. godine. Cilj EU-a je obuhvat djece od 96% do 2030. godine. Za to su osigurana financijska sredstva, kazao je. Natječaj za prvih 200 do 250 vrtića otvoren je do 4. srpnja.

Ovo je prvi puta da radimo obrazovnu reformu od predškole, ili od dječjeg vrtića, pa do sveučilišta s osiguranih, u ovome trenutku 7,5 mlrd. kuna, istaknuo je ministar Fuchs.

Ravnateljica OŠ Središće Violeta Vragotuk podupire devetogodišnje školovanje. Često se događa, kaže, da je predškola obavezna "samo na papiru" i nema nekih sankcija za roditelje ako njihovo dijete to ne pohađa.

Mirosavljević je potvrdila da je "nulti razred", predškola dobra ideja. Istaknula je da se i na testiranju djece za upis u školu jasno vidi razlika između onih koji su pohađali vrtić i predškolu od onih koji to nisu. Ministar Fuchs napominje da će predškola biti obavezna, ali prije toga se treba stvoriti infrastruktura da se to može i ostvariti.

Promjene u državnoj maturi

Esej se ponovno vraća kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika, osim toga hrvatski jezik na maturi neće više imati višu i nižu razinu. Radi li se o nekoj novoj maturi, upitala je voditeljica Sunčica Findak. 

Ministar Fuchs kazao je da se promjene zbivaju na bolje. U odnosu na ranije Vlade i potrese koji su se događali u smislu utjecaja na državnu maturu i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u obrazovanju, mi smo zakonski i u ostalom pogledu dali apsolutnu autonomiju tom centru da provodi i državnu maturu i nacionalne ispite, kazao je Fuchs. 

Državna matura se unaprjeđuje, nakon 13 godina puno smo toga naučili, kaže Filipović. Promijenjena je struktura ispita. Prilagodili smo je novim kurikulumima. 

- Imat ćemo jedinstvenu razinu. Prestali su svi razlozi koji su 2008. godine bili opravdani. Niz država EU-a iz materinskog jezika nema dvije razine. Imali smo probne ispite. Učenici znaju što ih čeka 2023. godine i to ne samo za hrvatski jezik, već i za niz drugih predmeta, kazao je. 

Informatizacija sustava

Cjelokupna vertikala obrazovanja pokrivena je projektom e-upisi. Nastavljaju se i u idućem programskom razdoblju, rekao je Puljiz i dodao da će biti i za osnovne i srednje škole. Tu su i vrtići, učenički domovi, a unapređuje se i sustav što se tiče državne mature, kao i dio koji se odnosi na upise na fakultete. U idućoj školskoj godini završava se i projekt e-škole koji obuhvaća sve osnovne i srednje škole. Učionice će biti moderne, opremljene s laptopima, pametnim pločama. Sve škole su pokrivene mrežnom infrastrukturom s jamstvenim rokom od 10 godina, kazao je među ostalim ravnatelj CARNET-a.

2017./2022. upisani u obrtnička zanimanja

2017./2022. upisani u obrtnička zanimanja

Foto: "Ima li što novo?" / HTV

U vezi s upisima u strukovne škole ministar Fuchs kazao je da nikada više nije bilo nego sada upisa u te škole te da nikada više nije bilo potraživanja tvrtki za pojedina zanimanja koja bi trebala doći iz strukovnih škola.

- Sedamdeset posto učenika koji završavaju osnovnu školu upisuje strukovne škole, a svega 30% učenika upisuje gimnazije. Devedeset posto učenika iz strukovnih škola polaže državne mature i nastavljaju školovanje. Onda oni tijekom studiranja predstavljaju onaj dio mase koji najčešće odustaje i ne završavaju studij, kazao je. 

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, kaže da više od 10 godina govori o problemima u vezi s upisima u strukovna zanimanja. Slaba je informiranost roditelja, ali tu je i stigma koja je stavljena na obrtnička zanimanja. Upozoravamo godinama da će nedostajati majstora, a to se, kaže, sada i dogodilo. 

- HOK provodi akcije i promovira obrtnička zanimanja. Ministarstvo gospodarstva nam je partner. No prekinute su stipendije koje su pomogle da se što više učenika upiše u ta obrtnička zanimanja. Vjerujem da će se pronaći novac za to, izjavio je Ranogajec. 

Ministar Fuchs potvrdio je da će razgovarati s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem u vezi sa stipendijama. Kazao je da se ove godine apeliralo na osnivače strukovnih škola da smanje upisne kvote onih strukovnih zanimanja za koja postoji suficit na tržištu rada te da su dobili loš odaziv lokalnih vlasti.

Fuchs o gimnazijalcima na Zavodu za zapošljavanje

Na Zavodu za zapošljavanje je trenutačno 3708 gimnazijalaca i ukupno 1629 učitelja, profesora, nastavnika, asistenata. Fuchs poručuje gimnazijalcima da i dalje čekaju na Zavodu.

- Gimnazijski programi su oni programi koji su de facto podloga i preduvjet za nastavak školovanja. Gimnazija vam ne daje nikakvu kvalifikaciju. Zato oni polažu državnu maturu jer im je to svjedodžba o završnosti srednje škole. Strukovne, obrtničke škole dobivaju diplomu koja svjedoči da su osposobljeni za neku struku, rekao je i dodao da je razočaran brojem gimnazijalaca na Zavodu.

Osvrnuvši se na broj nezaposlenih učitelja Mirosavljević je kazala da npr. u STEM području nedostaje učitelja, a drugih pak ima previše.

Cjelodnevna nastava i organizirana prehrana

Za pilot projekt cjelodnevne nastave potrebni su preduvjeti, među kojima je i prehrana. Kuhinje nemaju sve osnovne, a posebno srednje škole. Sanja Musić Milanović, voditeljica projekta "Živjeti zdravo" kazala je kako je poznato da većina srednjih škola nemaju organiziranu prehranu, a neke imaju samo kantinu. Dok se to ne osigura u 456 srednjih škola u Hrvatskoj predlaže prijelazno rješenje, automate s kvalitetnim namirnicama.

Ministar Fuchs je iznenađen prijedlogom. Smatra da je moguće postaviti automate, ali ne zna tko bi o njima vodio brigu. Kaže da su oni najčešće privatne inicijative nekih tvrtki. Govoreći o cjelodnevnoj nastavi istaknuo je da će sve škole raditi u jednoj smjeni. Škole koje će se graditi, rekonstruirati ili proširivati, bit će opremljene s kuhinjama i oko toga, kaže, nema diskusije. Priprema pozivnog natječaja je pri kraju i očekuje se potkraj lipnja.

Ukrajinski učenici u hrvatskim školama

Ove godine u hrvatskim školama ima i učenika iz Ukrajine. Nije bilo zahtjeva za polaganjem mature, rekao je Filipović. Oko 150 učenika će potkraj srpnja i početkom kolovoza on-line polagati ispite u kontaktu sa svojom matičnom državom. Puljiz je rekao da su svim učenicima iz Ukrajine osigurani laptopi putem škola u koje su došli te rade na tome kako im unaprijediti i neke dodatne usluge. Kovač je iznijela probleme u vezi sa završnim svjedodžbama za ukrajinske učenike, a ministar Fuchs je poručio da će oni dobiti svjedodžbe.

Pred kraj emisije Mirosavljević je poručila da je škole potrebno centralizirati prema Ministarstvu, da svi u RH imaju jednake uvjete školovanja. Na pitanje trebaju li strukovne škole imati maturu, Filipović je kazao da to nije potrebno. Puljiz je istaknuo da je Hrvatska na 19. mjestu ljestvice po digitalizaciji obrazovanja u EU, a u nekim segmentima je i iznad prosjeka EU-a. Ministar Fuchs je potvrdio da se planira uskoro zapošljavanje psihologa u sve škole. Iako nije odgovorila koliko točno profesori u školama imaju praznika Kovač je poručila da to sigurno nisu tri mjeseca.

Za sam kraj emisije "Ima li što novo?" prvašić Tomislav nabrojao je koga sve treba poštovati. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!