Sonja Njunjić, pokretačica inicijative Pravo na oproštaj s umirućima, u emisiji Studio 4 rekla je kako ju je ponukalo da pokrene inicijativu nakon suprugove smrti.
03.06.2021.
10:10
Autor: V.K./Studio 4/IMS/HRT
Sonja Njunjić, pokretačica inicijative Pravo na oproštaj s umirućima, u emisiji Studio 4 rekla je kako ju je ponukalo da pokrene inicijativu nakon suprugove smrti.
Pravo na oproštaj s umirućima
Foto: Studio 4 / HRT
- On je pao 18. prosinca, odveden je na Traumatologiju gdje je dobio COVID-19 i tada su ga prebacili u COVID bolnicu u Dubravi, gdje je operiran. Umro je 5. siječnja. Nisam ga uspjela vidjeti. Samo sam ga čula telefonom do 31. prosinca, sjeća se Njunjić.
- Ne možete zamisliti kakva je bol kada ne možete vidjeti svog umirućeg. Javljali su mi se i drugi ljudi sa sličnim iskustvima i smatrala sam da moram nešto učiniti. Nije mi uspijevalo, zato što su ovakve situacije daleko od brutalnog sustava. Svjetska zdravstvena organizacija ima stav o tome da se razmotri zabrana u ovakvoj teškoj situaciji, naglasila je.
Osam tisuća i sto ljudi podržalo je njezinu inicijativu. Rekla je kako društvo ne mijenja sustav, već čovjek. Svatko od nas.
Naglasila je kako je ljude COVID dehumanizirao i učinio od nas robote.
Na pitanje smatra li da su naše bolnice dovoljno humane kada je riječ o etičkim problemima, Njunjić je rekla kako ima ljudi koji su spremni sve napraviti, pa i dopustiti da vidite teško bolesnog. Kako kaže, to njima nitko ne može zabraniti, ali ima i onih koji vam to ne žele omogućiti.
Ispričala je kako je imala neugodnosti kada bi zvala Hitnu pomoć, rekavši im da "mužu nije dobro s obzirom na to da ima vaskularno-kognitivni poremećaj i on me trenutno ne prepoznaje". Hitna pomoć ne želi doći, već joj govori da prvo pozove policiju.
- To je ponižavajuće za bolesnika, koliko god on nije svjestan, ali i za obitelj, naglasila je i dodala kako će s udrugom za Alzheimerovu bolest to pokušati promijeniti.
Istaknula je kako u Hrvatskoj nema dovoljno osoba koje se brinu za ovakve bolesnike koji traže posebnu skrb.
- U Zagrebu ima više od 100 tisuća dementnih osoba koje nisu prepoznate niti od osobnog liječnika. Obiteljski liječnici bi trebali biti prvi osposobljeni da prepoznaju takve bolesnike, rekla je Njunjić.
Demencija nije samo zdravstveni problem, već je to i socijalni i ekonomski problem kojim su zahvaćene obitelji i pojedinci, ustvrdila je.
Za kraj je rekla kako je uspjela u tome da ministar Vili Beroš potpiše okružnicu svim ravnateljima bolnica da mogu dopustiti užim članovima obitelji da vide svog umirućeg. Ta njezina borba trajala je skoro 4 mjeseca, a kako kaže - takve borbe mogu trajati i godinama.
Njunjić je pokrenula inicijativu da se izradi i postavi spomen-ploča u znak sjećanja na sve žrtve pandemije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora