Sustav preopterećen: Čekanje na inkluzivni dodatak postaje tragedija

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj čekaju i do godinu dana na rješenja o inkluzivnom dodatku, iako je zakonski rok 30 do 60 dana, zbog velikog broja neriješenih zahtjeva i preopterećenosti sustava. Mnogi korisnici zbog dugih čekanja nisu u mogućnosti pravovremeno primiti potrebnu financijsku podršku, što dodatno otežava njihov svakodnevni život.

O čemu je riječ i zašto se toliko dugo čeka govorila je Tanja Žaja, ravnateljica Uprave za obitelj u Ministarstvu rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike u emisiji Dobro jutro Hrvatska.

- Zakon o inkluzivnom dodatku je na snazi već godinu i pol, od 1.1.2024. godine. To je zakon koji su osobe s invaliditetom dugo očekivale i dugo se radilo na tom zakonu upravo iz razloga kako bi se našao najbolji omjer da se zadovolje potrebe osoba s invaliditetom. Trenutno je 200.000 korisnika inkluzivnog dodatka, a to vam je, zamislite, grad Split i onda još tome dodajte i grad Karlovac, objasnila je Žaja. 

Iznosi dodatka dijele se po razinama, odnosno težinom oštećenja zdravlja.

- Najviši inkluzivni dodatak je 720 eura i to prima 10% od ovih 200.000 i to su stvarno osobe s najtežim oštećenjima zdravlja. Sljedeća razina je 480 eura i onda sljedeća razina je 430 eura i moram reći da je to najbrojnija razina. Skoro 30% tog ukupnog broja prima treću razinu. Onda su razine od 160 i nešto više od 130 eura, dodala je.

Radi se o vrlo izdašnim iznosima koji nisu uvjetovani prihodovnim cenzusom, što znači da nije važno je li osoba zaposlena ili ima primanja, jer su ti iznosi namijenjeni isključivo osobama s invaliditetom kako bi lakše zadovoljile potrebe koje proizlaze iz njihovih zdravstvenih oštećenja.

Nakon smrti osobe pravo na inkluzivni dodatak prestaje, ali obitelj može naslijediti iznos koji je bio dospio, a još nije isplaćen, međutim, ako osoba umre tijekom trajanja postupka, pravo se ne može ostvariti retroaktivno.

- Ako osoba umre u tijeku postupka, vi ne možete utvrditi njegovo zdravstveno stanje jer te osobe više nema. I nažalost, postupak se obustavlja i ne može se dovršiti, kazala je Žaja.

U sustavu sve imaju, na papirima sve piše, ali rješenja nema

Svoje iskustvo sa postupkom inkluzivnog dodatka za njezina sina Ivana, podijelila je Ankica Livaja. Dodatak čekaju dvije godine.

- Na početku, kad je zakon izišao, ja sam išla u Centar, pitala je li trebam nešto. Rekli su ne, Ivan je u sustavu kao korisnik osobne invalidnine od svoje treće godine u sustavu. Ne treba ništa, on će automatski dobiti da bi ih prošla 2024. Ja sam otišla i rekla što se događa. Na kraju su rekli, rješenje se piše. To rješenje nikad nije došlo. Da bi rekli da su izgubili, nalaz mišljenje iz 2020. Da on ima predzadnje iz 2014. da mora ići ponovno na vještačenje, izjavila je Livaja.

Ivan je osoba trajnog 100%-tnog stupnja invaliditeta.

- On je potpuno nepokretan. Potpuno je ovisan o drugoj osobi. Ne može ništa sam. Od rođenja je to tako. Nije to nastalo od jučer. Da bi trebalo ponovno vještačenje. Da bi se trebalo čekati. Svi znamo da je Ivan od početka u sustavu 100% invalid. U sustavu sve imaju tamo. U papirima imaju. Ali uvijek čekamo taj inkluziv, navela je. 

Njegov inkluzivni dodatak trebao bi biti 720 eura.

- 720 eura njemu ipak nešto omogućava. I on bi htio izaći. I u kino. Htio bi izaći isto vani. Htio bi biti sa društvom. Ali to ne može, dodala je.

Od Ministarstva rada više su puta dobivali odgovore da je predmet u obradi. Iz ureda ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda stigla je konkretna informacija da je slučaj upućen prema centru kako bi se što hitnije riješio. Upravo su se njemu, kao i ministru rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, više puta obraćali s ciljem da se Ivanu omogući dostojanstveniji život.

- Jako mi je žao što ovo čujem. Teško mi je u ovo vjerovati. Svi oni koji su primali osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu i ostale naknade koji su objedinjeni u inkluzivni su obrađeni. Radili su ovdje o nekom žalbenom postupku. Postoji mogućnost da je osoba vještačena prije 2015. kada se mijenjala uredba o metodologiji, komentirala je Žaja situaciju obitelji Livaja.

Na ubrzanju procesa se i dalje radi. 

- Mi svakako ulažemo izniman trud da bismo ubrzali proces vještačenja. Kolege, stručni radnici u obje ustanove, i u Hrvatskom zavodu i u Zavodu za vještačenje rade prekovremeno i prema prirodi stvari će se sad i broj zahtjeva smanjivati. Neće ni broj zahtjeva beskonačno dolaziti u toj količini, dodala je Žaja pozivajući građane koji misle da mogu i da imaju pravo, ali s nekakvom razumnom procjenom u svoje zdravstveno stanje, da predaju taj zahtjev i ne opterećuju dodatno sustav.