Hrelja: Ako netko može bolje, neka se kandidira i realizira

Od 1. siječnja 2023. rastu obiteljske mirovine. Tko će morati predati zahtjev, a kome će se automatski povećati? Što se mijenja za 300 tisuća korisnika obiteljskih mirovina? Kakva jesen čeka ostale umirovljenike? Mogu li računati na novi energetski dodatak? Je li došlo vrijeme za promjenu mirovinskog modela? Gost emisije Hrvatskog radija "Intervju tjedna" bio je Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika.

- HDZ-u su novine u obiteljskim mirovinama bile u planu za kraj 2024., a ovo se pomiče za početak 2023. - gotovo dvije godine ubrzanje. Umirovljeni nemaju previše vremena čekati, a i standard, zbog uvjeta u kojima živimo, opada i ovo će dobro doći kao i COVID i energetski dodatak, bez obzira na kritike. Sve je dobrodošlo jer skupoća ne zaobilazi nikoga, a najmanje umirovljenike, rekao je. 

Na konstataciju da ima dosta primjedbi jer je to malo novca, Hrelja je rekao da svatko ima pravo na svoje mišljenje. 

- Ja znam što radim i s koliko žara sam prišao tome da konačno naši umirovljenici, gdje bračni partneri oboje imaju staža, da po smrti onaj drugi dobije barem nešto od preminulog supružnika. Bez svoje ruke u Saboru i političke borbe neće dobiti ništa, a moći će se rugati svakome. Ovo nije ni COVID ni energetski dodatak. Ako je tu 250 kuna povećanje, onda je to svaki mjesec - 3000 kuna godišnje, ako je 500 kuna dodatka, onda je 6000 godišnje i na sve te cifre ide usklađivanje, rekao je. 

- Ako netko može bolje, brže, kvalitetnije, politički prostor je slobodan, neka se kandidira, neku mu ljudi daju podršku i neka realizira. Ja bih volio da se 100 posto dignu mirovine, ali suočit će se s ograničenjima punjenja proračuna i ostalih stavaka. Ne tvrdim da smo riješili sve probleme, ovo je mali korak, ali je značajan, rekao je te dodao da mi 22 godine nakon naših susjeda iz Slovenije uvodimo ovaj dio obiteljske mirovine.

- Veći dio razvijene Europe je davno to ugradio. Mi smo debelo u zakašnjenju, istaknuo je Hrelja. 

Na upit što umirovljenici mogu očekivati na jesen, odgovorio je da će on opet predložiti neki novi dodatak.

- Razina mirovina u svakoj zemlji vezana je uz BDP, stanje u proračunu i gospodarskoj aktivnosti. Mi možemo sanjati o njemačkoj mirovini, moramo se boriti da se za našu prosječnu mirovinu u našoj zemlji može kupiti i platiti jednaki broj dobara, hrane i usluga kao i za njemačku mirovinu tamo. Nema nam spasa, ili ćemo pokrenuti proizvodnju, imati veći BDP ili ćemo skupiti malo više doprinosa jer smo zemlja koja skuplja najmanje doprinosa u EU-u za mirovine. To su naši izlazi kako ih povećati, rekao je.

- Ja ću u okviru mojih mogućnosti predložiti još neki dodatak na skupoću - ili energetski ili cjenovni dodatak koji pokriva neke troškove života. Ja ću svoje gurati, hoće li se moći - ne znam, rekao je.

Osvrnuo se i na rad do 68. godine.

- To je u fazi nacrta prijedloga. Tu moraju još sindikati i poslodavci reći zadnju riječ. Po meni neprihvatljivo je da bilo tko - država, poslodavac - može reći radniku da mora. Ako hoće raditi do 70 i ima psihofizičke sposobnosti i zdravlje, neka radi, a da mu netko kaže da mora, to je za mene neprihvatljivo, zaključio je.

Cijeli razgovor sa Silvanom Hreljom poslušajte u videoprilogu.