Dosad neviđene snimke: Beton se pretvorio u vapno, stanje kritično

Dipl. ing. građ. Mario Todorić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo upozorio je da je stanje nebodera Vjesnika nakon velikog požara iznimno teško te da odluka o njegovu uklanjanju nije donesena olako. Stručni tim ušao je u zgradu i proveo detaljnu analizu oštećenja prije donošenja završnih zaključaka.

Dipl. ing. građ. Mario Todorić objasnio je da stanje nebodera zahtijeva hitnu reakciju.

- Stanje nebodera je kritično. Odluku o uklanjanju Vjesnika nismo donijeli olako. Zaključke nismo mogli donijeti promatranjem izvana. Iako se radilo o velikom požaru, bilo je neophodno ući unutra i onda na osnovi tih oštećenja izraditi modele i analize. Tako smo donijeli zaključak iza kojeg u cijelosti stojimo, rekao je.

Glavni problem koji su stručnjaci uočili bile su ekstremno visoke temperature kojima je zgrada bila izložena.

- Neki dijelovi su bili izloženi temperaturama većima od 1000 stupnjeva. Došlo je do topljenja aluminijskih fasadnih ovira koji se tope na temperaturama od preko 700 stupnjeva, kazao je.

Tijekom obilaska zgrade napravljena je opsežna foto i videodokumentacija oštećenja.

Dosad neviđene snimke nebodera:

Video: Mario Todorić / HCPI

Beton pretvoren u vapno

Iako se beton smatra negorivim materijalom, Todorić objašnjava da pri dugotrajnom izlaganju visokim temperaturama gubi svoja mehanička svojstva.

- To je najlakše usporediti s procesom izrade vapna - čvrsto kamenje bi se stavilo s drvima i nakon dana ili dva, došlo bi do topljenja čvrstog kamena koji bi se pretvorio u vapno. Upravo takav proces u Vjesniku se dogodio s betonom, pojasnio je.

Modeli su pokazali drastičan pad nosivosti.

- Pad čvrstoće na najizloženijim stupovima pao je na četvrtinu početne čvrstine. Najviše oštećen bio je 15. kat, ali na njemu nije značajno opterećenje. Međutim, sedmi, osmi i deveti kat bili su jako dugo izloženi visokim temperaturama, nastavio je.

Osim betona, znatno je oštećena i armatura.

- Došlo je do pregrijavanja armature na preko 800 stupnjeva. Ona je također izgubila svoja mehanička svojstva, rekao je.

Tijekom intervencije inženjeri su procijenili da je boravak vatrogasaca u zgradi preopasan.

- Kada smo s njima izašli na teren, povukli smo vatrogasce iz zgrade i sugerirali da gase požar izvana, kazao je.

Za sve daljnje ulaske službi upozorenje je bilo jasno.

- Naša preporuka je da je stanje nebodera kritično, pred kolapsom i da može doći do nekontroliranog urušavanja. Sve službe koje ulaze, to rade na vlastitu odgovornost, dodao je.

Rušenje kao jedina opcija

Todorić ističe da u Hrvatskoj ne postoji iskustvo s požarima ovakve vrste na visokim građevinama, a da su takvi slučajevi rijetki i globalno.

- Kao struka smo pratili urušavanje nebodera u SAD-u i u Londonu, napomenuo je.

S obzirom na stanje konstrukcije, eventualni kolaps bio bi nagao i katastrofalan.

- Ako dođe do kolapsa, on će se dogoditi u trenucima. Cijeli neboder bi se srušio u sekundama. Ne bi bilo vremena za evakuaciju, kazao je.

Zbog progresivnog propadanja betona, preporuka struke je žurno uklanjanje zgrade.

- I manje podrhtavanje tla ili ekstremniji vjetar može ugroziti neboder. Preporučili smo žurno rušenje jer se u degradiranom betonu događaju dodatni kemijski procesi. Dio se pretvorio u vapno koje se u kontaktu s vlagom širi i dodatno razara beton, kazao je.

Što zgrada dulje stoji, rizici rastu.

- Što neboder bude duže izložen vremenskim uvjetima, dolazi do dodatnog slabljenja čvrstoće betona, istaknuo je.

Razmatraju se dvije metode rušenja. Miniranje, brže, ali s većim rizicima za okolnu infrastrukturu.

- Potrebno je osigurati javnu infrastrukturu, upozorio je.

Druga je mehaničko "grickanje" - postupno uklanjanje konstrukcije bagerima.

Međutim, struka ovu metodu ne preporučuje za Vjesnik:

- Naša sugestija je da, ako se odluči za tu metodu, to se ne obavlja na neboderu nego da to radi vanjska mehanizacija. Zadnji primjer nečeg sličnog je rušenje hotela Marjan u Splitu. Mi tu metodu ne bismo sugerirali, zaključio je Todorić.