Plenković sutra Milanoviću šalje inicijativu za Vijeće za obranu

Nakon redovite sjednice predsjedništva HDZ-a predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara. Kritizirao je Milanovića zbog lažnog umanjivanja uspjeha Vlade, posebice oko kreditnog rejtinga. Istaknuo je rast BDP-a, fiskalnu stabilnost, zaštitu energenata i povećanje mirovina te odgovorio na zahtjeve sindikata, pozivajući na realnost.

Plenković kritizira Milanovića zbog lažnih tvrdnji

- Raspravili smo sve aktualne teme, najavili aktivnosti ovom tjednu. Prije svega osvrt na zaista sjajnu ocjenu Standard & Poor's-a, koja je povećao investicijski kreditni rating Hrvatskoj sa razine A minus na A razinu. Odlična poruka i u pogledu smanjenih troškova zaduživanja na razini države, time automatski povoljne situacije za sve naše gospodarske subjekte, za banke, a kada su oni u povoljnoj poziciji, tada su refleksije i itekako vidljive i za građane, rekao je na početku izjave premijer Andrej Plenković.

- Zadovoljni smo i nastavit ćemo sa odgovornim upravljanjem javnim financijama kako bi stvarali fiskalni prostor za druge prioritete u financiranju. Odmah ću se osvrnuti na neprimjeren i potpuno, meni barem politički jasan, ali potpuno netočan Milanoviću komentar koji je Hrvatskoj javnosti rekao da je kreditni rejting ništa. Dakle, to ne vrijedi ništa, to je sve bez veze. Naravno da je bez veze kad je Hrvatska u vremenu kad je on bio premijer bila u takozvanom rejtingu smeće, kazao je Plenković.

Dodao je kako smo tada bili daleko od investicijskog rejtinga i da su tada zaduženja i kamate koje država plaćala bile puno viša.

- Da otprilike shvati hrvatska javnost kreditni rejting jer imam dojam da ta relativizacija i minimiziranje svih objektivnih uspjeha, a to su objektivni uspjesi jer ne dolaze ocjenom nekoga koji je u rodu s Vladom, u rodu sa HDZ-om, koji je iz HDZ-a, koji je uopće iz Hrvatske, to su ljudi koji žive na drugim kontinentima, imaju standarde koje primjenjuju za sve. Kad bi Hrvatska danas imala kreditni rejting kao što smo ga imali u vremenu izvarednog, najboljeg premijera ikada u Hrvatskoj, a to je naravno bio Milanović, bio je toliko dobar da ga je dio ljudi, nažalost, bira i za predsjednika i to dva puta, ali ljudi zaboravljaju, tada bismo mi danas izdvajali 3,5% BDP-a za plaćanje kamata za zaduženje države, istaknuo je Plenković.

Plenković: Naša stabilnost nadmašuje SDP-ovu

Premijer je dodao sarkastično da za razliku od tog "briljantnog postignuća" kada je kreditni rejting bio u smeću, jedna referenca za vladu SDP-a 2011. i 2015., mi danas plaćamo 1,5% BDP-a za servisiranje financijskih obveza na međunarodnim tržištima.

- Znate, 2% BDP vam je upravo ono ispunjavanje cilja koje je Hrvatska preuzela kao NATO da godišnje izdvaja 2% BDP-a za obranu. Da nemamo ovakav investicijski kreditni rejting koji sad nije samo na A minus, nego je na A, mi ne bismo imali fiskalnog prostora da ulažemo toliko u obranu koliko ulažemo danas. Cijelo ispunjavanje naše obveze prema NATO-u mi servisiramo lakše jer je naš investicijski kreditni rejting puno viši nego što je bio, naglasio je Plenković.

Naglasio je kako je kreditni rejting porastao za šest stupnjeva u otprilike devet godina.

- Na taj način mi olakšavamo rješavanje onoga što nam je prioritet. Molim vas, ne vjerujte lažima i neistinama i relativiziranju i minimiziranju objektivnih uspjeha. Ja to politički razumijem. Ali baš taktička izvedba računanja na to da ljudi ovako i onako nisu baš u stanju prepoznati elementarne ekonomske stvari. To je podcjenjivanje hrvatske javnosti, to je podcjenjivanje svih onih koji predano rade za ovo. Za ovo nije zaslužna samo država, zaslužni su i hrvatski gospodarstvenici, zaslužni su brojni ljudi koji godinama rade na reformama i idu korak sa onima koji su razvijeni, kazao je premijer.

Dodao je da ta "ista vrhunska SDP-ova vlada" koju je vodio Milanović ostala na 61% prosječne razvijenosti unutar EU.

- Cijeli mandat su ostali isti. To vam je ona stabilnost koju oporba hoće meni imputirati da je statična. Ne, ne, ne. Moja politička stabilnost vam omogućuje razvoj. Njihova statičnost je da vam je razvoj ostao na istoj razini. Od kad mi upravljamo Hrvatskom, mi smo skočili sa 62% prosječne razvijenosti na 78%, a oni su ostali gdje su bili. Ni sa kakvim povećanjem za sindikate koje vidim da idu ponovno u prosvjed, u četiri godine osnovica rasla nula. U našim mandatima 52%. Prosječni rast plaće neznatan, minimalne neznatan, medijalne neznatan, mirovina neznatna. To su ti vrhunski rezultati pa će nam netko takav sa takvom reputacijom izlaziti u javnost i poništavati objektivna postignuća koju je svatko ko se iole razumije u ekonomiju ili u zdrav razum doživljava kao pozitivnu. Prva poruka je ključna poruka, važna za gospodarstvo i važna za cijelu političku scenu, s obzirom da imamo kampanju koja će trajati dvije godine, onda moramo malo otvorenije govoriti da ljudi shvate o čemu se ovdje radi, naglasio je premijer.

Istaknuo je da je naš BDP iznosio 46-47 milijardi eura, a lani 93 milijarde. Ove godine će na preko 98, a u 2027. hrvatski BDP će ići iznad 100 milijardi eura, najavio je premijer.

- To vam znači manifestacija gospodarskog rasta i razvoja zemlje, rekao je.

Kritika SDP-u i Možemo: "Gnjila lubenica”

Druga lažna teza koju kontinuirano plasira, vidim da je to nešto što se nastoji stalno držati u eteru, a onda, nažalost, ljudi to nekritično prenose, nema nikoga koji će u medijima napisati da ovaj ponovo lupeta o tome da će nestati europska sredstva. Tko će nestati? Europska komisija predložila idući višegodišnji financijski okvir za sedam proračunskih godina, apsolutno najvećim iznosom u povijesti Europske unije. Pa neće valjda za Hrvatsku ne biti jednog centa ili jednog eura u tim godinama koje su pred nama, kazao je premijer.

Istaknuo je da Vlada pokazala da smo danas 20 milijardi eura u plusu u odnosu na uplate u europski proračun.

- To je još jedna lažna teza plasirana narodu, građanima, dezinformiranje javnosti, potcijenjivanje hrvatske javnosti i opće i stručne u tome da neće biti evropskih fondova. Moramo to oštro odklanjati jer drugi nitko to neće.Potom je govorio o Možemo i SDP-u, kazao je.

- U subotu su se družili iz Moramo i SDP-a. Skupa su kao jedna gnjila lubenica. Znate, ono crveno unutra to vam je SDP. Kad je vodenasta nikakva stara i dotrajala, neće nitko ni gledati. To je SDP, a okolo imate sada već sagnjilu i zelenu koru te lubenice, jer kad je taknete vidite, o, hipodrom, mislim na sportske objekte i aferu Kostanjević. Onda malo okrenete pa vidite, o, duševna bolnica Jankomir, i tu je rupa. Pa okrenete na drugu stranu pa vidite jao je li ovo onaj Jelavić koji nije nogometaš. To je simbioza Moramo i SDP - jedna trula Lubenica, koja nema druge nego da se okuplja, ne bi li izgubili malo manje nego što će izgubiti ako idu odvojeno. To je politička poruka i bit ovoga što je naša analiza nakon sastanka političkih zbivanja ekipe iz gnjile lubenice prošloga vikenda, kazao je Plenković.

Potom je premijer pričao o uspjesima Vlade.

- Mi smo s druge strane zadovoljni da je danas krenula isplata povećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina. Novi zakon o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. siječnja korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida smanjenje polaznog faktora, takozvane penalizacije od prvog dana idućeg mjeseca nakon što navrše 70 godina života. Ta se isplata odnosi na čak 120.000 korisnika. Prosječan iznos mjesečnog uvećanja, jer nisu sve mirovine iste, bit će oko 53 eura. To je 12 milijuna eura koji su osigurani za to, rekao je.

Dodao je kako su raspravljali i posljedice rata na Bliskom istoku.

- Hrvatska vlada će nastaviti kao i do sada voditi računa o očuvanju socijalne kohezije i interesu naših građana, interesu našeg gospodarstva. Upravo smo došli ovdje nakon pripremnog sastanka Europske pučke stranke za Europsko vijeće koji je u četvrtak i petak i tamo sam izvijestio kolega kao što smo intervenirali prošli ponedjeljak, intervenirat ćemo i dalje. Smatramo na temelju iskustava koje smo svi zajedno prošli kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu, da moramo imati i važan iskorak i ovaj puta kako se situacija bude razvijala da štitimo naše građane i naše gospodarstvo i s te strane ćemo to sigurno nastaviti činiti, kazao je Plenković.

Milanović se pravi nevješt, prodaje novinarima i javnosti bozu

Na pitanje kad je doznao da je Srbija nabavila hipersonične rakete, prije 7-8 mjeseci kao što je rekao ministar obrane ili kao što je rekao predsjednik Milanović iz novina premijer Plenković je optužio Milanovića da skreće pažnju s uspjeha Vlade.

- Što se tiče predsjednika cijela njegova presica, je skretanje pozornosti. Otišao je na jedan događaj kako bi mogao skrenuti pozornost s uspjeha hrvatske Vlade, a to je kreditni rejting. Nastojao je napraviti temu od nečega što nije tema. Tema sigurno nije, a ja ću biti zadnji koji će na javnim događajima govoriti o stvarima koje su ipak privilegirane informacije državnog vrha. Samo ću vam reći da se pravi nevješt i da pokušava i vama i široj javnosti prodati još jednu bozu. On zna sve isto što i ja, zna kako zna, otkad zna i što zna. Pa onda, pitajte njega, a ne mene, kazao je Plenković.

Plenković: Milanoviću ću sutra uputiti inicijativu za sazivanje Vijeća za obranu

Predsjednik Vlade najavio je da će sutra uputiti inicijativu predsjedniku Milanoviću za sazivanjem sjednica Vijeća za obranu jer ima previše tema oko kojih se barem može razgovarati.

- Da, mi ćemo uputiti inicijativu za sazivanje jer mislimo da ima previše tema oko kojih se barem možemo razgovarati. Očito se niti oko čega nećemo složiti jer ipak imamo predsjednika Republike koji sve ove godine vodi prorusku, anti-ukrajinsku, anti-NATO politiku, anti-EU politiku i u zadnje vrijeme je krenuo u anti-izraelsku politiku, rekao je.

Istaknuo je da se, bez obzira na to, 'moraju naći oko nekih tema i mogu se sastati'.

Upitan hoće li to biti sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost ili Vijeća za obranu, odgovorio je da, što se njega tiče, mogu biti obje sjednice skupa. Na novinarski upit kada će uputiti taj poziv odgovorio je - sutra (utorak).

Želi sazvati sjednicu Vijeća za obranu zbog ruske agresije na Ukrajinu, rata na Bliskom istoku koji će utjecati na cijene energenata.

- Možemo razgovarati o tome i o posljedicama tih situacija. Ne moramo se složiti, ali barem da čujemo što tko o tome misli, kazao je premijer i predsjednik HDZ-a.

Upitan je li izdaja što je predsjednik Milanović govorio o broju hrvatskih vojnika kazao je da ne zna ništa o tome.

Zamoljen za komentar Milanovićeve izjave kako se "naoružavamo kao krkani" podsjetio je da se Milanović, kao predsjednik Republike, nije očitovao o kupnji višenamjenskih borbenih aviona Rafalea. Istaknuo je i da Vlada ima ovlasti iznalaziti načine i sredstva kako da financira ulaganja u obranu.

Podsjetio je i da je Milanović prihvatio da Hrvatska izdvaja za obranu 3,5 posto BDP-a do 2035. te 1,5 posto za izdvajanja za s obranom povezanim aktivnostima koje mogu imati dvostruku namjenu. A onda komentira nabavljanje najmodernijih, najsuvremenijih, najboljih europskih tenkova.

- Da se valjda nabavljaju besplatno, u dokolici i da ih nabavljaju neki krkani. Je li to ozbiljno?, upitao je.

Na pitanje o izboru trojice ustavnih sudaca, Plenković je kazao da HDZ pristaje na izbor predsjednika Vrhovnog suda u povezanom procesu s izborom trojice ustavnih sudaca. Stoga, dok se ne postigne dogovor u paketu o izboru preostala ustavna suca neće ići dalje u proceduru izbor predsjednika Vrhovnog suda.

- Tu nema nikakve promjene, poručio je. 

"Branit ćemo cijene goriva dok god treba"

Predsjednik Vlade poručio je da su "energenti sve" te da povećanje njihovih cijena stvara lančane reakcije, pa će Vlada zato reagirati, pri čemu će cijene goriva će "braniti dok god treba".

Odgovorajući na upit novinara koliko će moći dugo braniti cijenu goriva, kazao je da će je "braniti dok god treba" te podsjetio da je Vlada i prije donosila odluke koje su se referirale na limitiranje udara rasta cijena nafte i to čak 95 puta.

Podsjetimo, Vlada je u ponedjeljak, zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, potaknutog ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ponovno donijela je Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kako bi ublažila rast cijena energenata.

Vezano za apel malih distributera, koji smatraju da bi trebali biti izuzeti od ograničenja cijena goriva, jer kod prodaje plavog dizela imaju gubitak, a marža na dizel od svega dva euroceta im je neizdrživa, Plenković je kazao "živimo u tržišnom gospodarstvu, u kapitalizmu i da ljudi žele povećati svoj dobit".

- Svatko od njih ima svoj interes, kao i svaki akter na tržištu, pa ne vode računa baš tako velikodušno o tome da li će im cijena biti malo više ili malo niže. Ako mogu prodati po višoj, prodat će po višoj, rekao je te dodao da hrvatska Vlada brine o interesima svih.

Istaknuo je da nije isto cijena nafte od 70 dolara po barelu, koliko je bila prije početka rata na Bliskom istoku i sadašnjih 100 dolara po barelu te kazao da mu je zadaća kao premijera da građanima i gospodarstvu osigura dvije osnovne postavke - prvo da u ni jednom trenutku ne dođe u pitanje opskrba energenata i drugo, da pokuša osigurati da su im te cijene priuštive.

- Zamislite da nema benzina trenutno na pumpama ili da nema struje ili plina. Mi ne bi bili tu sada. Bili bismo u kaosu. Energenti su sve. Svaka naša aktivnost je vezana za cijene energenata, a onda i povećanje cijena energenata ima svoje lančane reakcije. Mi smo tu da smanjimo efekt negativnih mogućih lančanih reakcija. I zato ćemo reagirati uvijek snažno za hrvatski narod, za hrvatsko gospodarstvo, za interese hrvatske države. Tu nema nikakvih dilema, a znamo i mehanizme i imamo iskustvo. I naći ćemo prostora, kazao je Plenković.

Plenković na zahtjeve sindikata odgovara: Kako? Odakle?

Šest sindikata javnih službi najavilo je za subotu 21. ožujka prosvjedni skup "Sindikalno proljeće" u Zagrebu na Europskom trgu zbog, kako tvrde, izostanka socijalnog dijaloga s Vladom te traže njegovu obnovu i započinjanje pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.

- Sada u vrijeme energetske krize? Kako? Odakle? Odakle vi mislite da mi nalazimo te novce? Gdje su ti novci? Kako ćemo imati mjere koje će spriječiti energetski udar na građane, pa i članove i članice sindikata javnoga sektora ili gospodarstva, i još pritom imati novca za povećanje osnovice?, uzvratio je Plenković protupitanjem na novinarski upit hoće li se pronaći mjesta za zahtjeve sindikata.

- Može li malo onoga što Englezi zovu 'a sense of realism', pozvao je Plenković na 'osjećaj za stvarnost' odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Pritom je podsjetio kako je u njegovu mandatu, u devet i pol godina, osnovica porasla za 52 posto te da je Vlada pregovarala i dogovorila s državnim i javnim sindikatima povećanje jedan posto osnovice 1. travnja, jedan posto 1. kolovoza i jedan posto 1. prosinca, sveukupno 3 posto na razini godine.

Moramo imati neke realne okvire, ne štampamo mi novac, poručio je Plenković i apelirao na sve da budu realni.

Ne mogu ja osigurati da nam ostane dva posto BDP -a više fiskalnog prostora za stvarne prioritete u proračunu, a istodobno se ponašati kao rasipnik, zaključio je premijer.

Uoči predsjedništva HDZ-a predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuli su se na temu naoružavanja Srbije te nabavu raketa i polemike koja je zavladala medijskim prostorom posljednjih dana na tu temu.