Plenković: Presuda Kostanjeviću je teški poraz Možemo

Nakon redovite zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara. Komentirao je obilježavanje obljetnice ZNG-a i nove gospodarske pokazatelje, uključujući rast plaća i povoljne prognoze EK. Govorio je i o reformama pravosuđa te radu radne skupine koja razmatra uvođenje doživotnog zatvora i izmjene sigurnosnih mjera.

Afera Hipodrom politički poraz Možemo

Premijer je komentirao i presudu bivšem ravnatelju gradske Ustanove za upravljanje sportskim objektima (USO) Kosti Kostanjeviću koji ju nakon priznanja nedjela i nagodbe s USKOK-om, sporazumno osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvor, novčanu kaznu od 40.000 eura i vraćanje 450.000 eura koliko je, prema presudi, nezakonito pribavio u aferi Hipodrom.

Rekao je kako su tvrdili da je afera izmišljena zbog lokalnih izbora i da je to politički proces pokrenut od strane Ivana Turudića.

- Ovdje je formalno-pravno riječ o nagodbi, međutim riječ je o priznanju krađe, i to ozbiljne krađe, krađe od 450.000 EUR, koje je primljeno kao mito. To kada povežemo i s ostatkom novaca koji su izvučeni iz ustanove za upravljanje sportskim objektima dolazi se do skoro 2 milijuna eura štete. Ono što upada u oči ovdje je tretman ove teme, a drugo je jedan objektivno vrlo devastirajući trenutak za Tomaševića, za Možemo.

- Pokušavam razmisliti da je slučajno sad HDZ u poziciji ovoga što se danas događa Možemo, dakle narativ da se više vjeruje Kostanjeviću nego Turudiću, da je riječ o političkom predizbornom progonu kojeg, usput budi rečeno, prije više od godinu dana u javnost iznosi poznati i stari HDZ-ovac Anto Nobilo. Tema koja sa nekoliko aspekata politički razara licemjerstvo, svojevrsnog čistunstva Možemo, i stavlja ih vrlo jasno u kontekst ozbiljnih korupcijskih djela, primanja i davanja mita, izvlačenja novaca, i još pritom nereagiranja praktički do zadnjeg trena da se novac koji je izvučen zatraži pravnim putem od onih koji su ga izvukli. To je, po mom dubokom uvjerenju, veliki politički poraz Možemo, i slušam danas njihove predstavnike, neki bježe od medija pa otkazuju konferencije kao Tomašević, drugi hoće reći da mi tu nešto izmišljamo, ništa mi tu ne izmišljamo, kazao je Plenković.

Istaknuo je kako je temu u eter stavio, kako je rekao, stari desničar Nobilo.

- Nagodio se njihov čelnik uprave za upravljanje sportskim objektima, priznavši krivnju i uzimanje 450.000 eura s istim tim državnim odvjetništvom kojeg Tomašević i Možemo ne vjeruju. Gospođa Benčić to želi staviti u kontekst da mi želimo da ispadne da smo svi isti. Ne, nismo mi svi isti, mi smo u puno puta dobivali velike kritike javnosti, ja danas nekakvo medijsko čerećenje Možemo ne vidim. To je bit. Ovo je teški njihov poraz i dokaz da je, nažalost, korupcija nešto što je prisutno i na što nema nekih Snjeguljica kao što oni glume da jesu. To je bit. Ovo je, o tome govorio danas i naš čelnik gradske organizacije, ozbiljan, ozbiljan i veliki pravni problem, pa možemo reći i politički problem za gradsku vlast, istaknuo je Plenković.

Plenković: "Izmišljene teze" iz Srbije otkrivaju dubinu političke krize u toj zemlji

Premijer Plenković osudio je "izmišljene teze" iz Srbije da Zagreb pruža potporu protuvladinim prosvjedima u Beogradu te dodao da to samo ukazuje na dubinu političke krize u susjednoj zemlji.

Ana Brnabić, predsjednica Skupštine i dužnosnica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) rekla je da studenti za protuvladine prosvjede najveću podršku iz inozemstva "dobivaju iz Zagreba", kojemu je "strateški interes" srušiti vlast predsjednika Aleksandra Vučića.

Plenković je ponovno odbacio da se Hrvatska upliće u unutarnje procese i prosvjede u Srbiji.

- To je izmišljena teza koja traje već poprilično dugo i očito govori o dubini političke krize koja potresa Srbiju, koja je objektivno gledajući zahtjevna. Pa ovi koji su dobri s Kostanjevićem, oni bi htjeli reprizirati taj scenarij u Hrvatskoj. To je cijela poanta, rekao je Plenković.

Brnabić je također izjavila da joj nikako nije jasno kako to da su u Srbiji rođeni i žive ljudi koji se bore za "ostvarivanje strateškog interesa Hrvatske" te im poručila da odu u Hrvatsku ako im se ne sviđa Srbija.

- Ako je njima lakše u životu za sve optužiti Hrvatsku, ok, neka optužuju. Mi bilježimo ogroman broj državljana Srbije koji sezonski dolaze raditi u Hrvatsku i taj broj se povećava i ljudi očito smatraju da im je u Hrvatskoj dovoljno dobro da rade u Hrvatskoj, uzvratio je Plenković.

Ranije je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao novinarima da je izjava predsjednice srbijanskog parlamenta "potpuno besmislena" te da je Srbiji bolje da se bavi svojim gospodarstvom jer godinama zaostaje za Hrvatskom. 

Radna skupina o kaznenim zakonima razmatra doživotni zatvor i sigurnosne mjere

Novinar HRT-a Šime Vičević podsjetio je premijera da je na konferenciji rekao kako nije dobra stvar to što građani imaju dosta nisku razinu percepcije povjerenja u pravosuđe. Ovaj slučaj u Drnišu to je još dodatno potaknuo. Radi se na zakonskim izmjenama, danas se prvi put sastala radna skupina. Pitao je premijera kakva su mu očekivanja od zakonskih promjena kada se govori o doživotnoj kazni zatvora i jačanju mjera za praćenje osoba koje izdrže kaznu.

- Što se tiče percepcije, ona pati od dvije boljke. Jedna je neovisnost, koja je zaista jedna lažna percepcija, jer su svi suci u Hrvatskoj birani na potpuno neovisan način od politike. Mi smo davno, prije 20-ak godina, napustili bilo kakav veći utjecaj političkih stranaka na izbor sudaca. Izbor sudaca ili državnih odvjetnika radi se kroz Državno sudbeno vijeće, kroz Državno odvjetničko vijeće, i tu dominiraju ili suci ili državni odvjetnici ili profesori prava iz akademske zajednice. Prisutnost politike je praktički simbolična. Prema tome, to je jedna kriva percepcija, ali je tu, kazao je Plenković.

Dodao je kako se ona vidi i godišnje na razini takozvanog Justice Scoreboarda, koje još uvijek postoji u javnosti.

- Međutim, u realnosti političkog upliva na imenovanje sudaca nema. To je tema davno, davno, davno, davno u prošlosti i danas uopće nije tako. Međutim, postoji druga stvar, a to je učinkovitost. A to je ovo što sam vam rekao, da smo smanjili broj neriješenih predmeta, da smo smanjili trajanje predmeta gdje se stalno rade napori. Zato i novi alati, zato digitalizacija, zato projekti Ministarstva pravosuđa, zato Trg pravde koji će dogodine biti dom za šest čak različitih pravosudnih institucija, istaknuo je Plenković.

Naveo je kako će ulagati dodatne napore vezano za radnu skupinu koja radi na izmjenama zakona.

- Ideja je da se razmotri je li bolje rješenje od dugotrajnog zatvora doživotni, zbog ovog slučaja kojeg smo već itekako i iscrpno komentirali proteklih dana, koji se dogodio u Drnišu, gdje imate počinitelja praktički jednog od najtežih kaznenih djela, koji je kumuliranu kaznu odslužio trajanje od 15-ak godina. Da je tijekom služenja kazne počinio dodatna kaznena djela, da je to spojeno, da je nakon toga izašao. Mjere koje postoje u kaznenom zakonu, čini mi se od prije 15-ak godina, sigurnosne mjere imaju rok trajanja od tri godine, rekao je premijer.

Kazao je da su analizirali i uočili neke stvari.

- To nije samo naš stav, nego postoje i neke komparativne prakse, jer su se i drugi suočili s takvim situacijama. A to je da nije isto je li sud u trenutku izricanja kazne za počinjenje najtežih kaznenih djela, može u realnom životu adekvatno procijeniti koliko dugo nakon odsluženja neke kazne trebaju trajati sigurnosne mjere. Smatramo da bi tu verifikaciju trebalo pomaknuti pred kraj izdržavanja kazne, da se naprave procjene kakvo je nečije stanje, da imamo odgovarajuća medicinska vještačenja, da zatvorske službe napišu izvješće je li ta osoba bila nasilna, kani li i dalje činiti kaznena djela, i da se onda sukladno tome vodi računa nakon odslužene kazne koliko dugo produžiti sigurnosne mjere, oijasnio je Plenković.

Istaknuo je da je jako teško procijeniti danas, što će biti, recimo, da smo u nekoj takvoj sličnoj situaciji, primjerice, 2044. godine.

- To je jako teško. I da imate, ne znam, kakvo iskustvo, jako je teško, i zato mislim da nešto tu trebamo učiniti što bi nam, naravno, nikad nije moguće to sve potpuno eliminirati rizike, ali barem smanjilo na najmanju moguću mjeru da recidivisti ovoga tipa počine najteža kaznena djela, naveo je.

A doživotna kazna zatvora, mislite da će dovoditi do odvraćajuće prevencije, upitao je premijera Vičević.

- To je jedna od opcija koja će se razmotriti, odgovorio je premijer.

Upitan je li postojala mogućnost da sustav reagira, odgovorio je da je problem što se nije reagiralo brže, jer predmet je došao na šibenski sud 2023., nije zakazana rasprava nakon dodjele predmeta u rad od 2024.. To znači da nitko nije gledao o kakvom se slučaju radi. Trebalo je odraditi trijažu i vidjeti postoje li rizici, a nadzor koji radi DORH i inspekcija koju je poslao ministar pravosuđa treba sagledati je li bilo propusta, rekao je Plenković.

Govoreći o paketu antiinflacijskih mjera, Plenković je rekao da će biti usvojen i da traju konzultacije u resorima i među koalicijskim partnerima. Rekao je i da je Klubovima u Hrvatskom saboru omogućeno da predlože kandidata za čelnu osobu Hrvatske narodne banke te da se i o tome vode konzultacije. Imamo određena kadrovska rješenja i to bi ubrzo trebalo biti riješeno, rekao je Plenković. Dodao je da će ovaj tjedan biti rasprava o razrješenju guvernera Vujčića koji 1. lipnja preuzima novu dužnost drugog čovjeka Europske središnje banke.

U vezi izbora u Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO), Plenković je rekao da će trajati oko dva mjeseca te da se svatko tko se želi kandidirati treba ispuniti odgovarajuće statutarne pretpostavke.

Potvrdio je opredijeljenost za potpunu transparentnost i zakonito trošenje sredstava što znači da će se i dalje financirati sport te napomenuo da je ministar Tonči Glavina predstavio pravilnik koji bi taj cijeli proces učinio transparentnijim i lakšim za kontrolu.

Obljetnica ZNG-a bila je veliki događaj Domovinskog rata

Na početku je premijer Plenković pobrojao o kojim se temama razgovaralo na Predsjedništvu stranke.

- Raspravili smo sve aktualne teme, osvrnuli smo se na događaje koji su iza nas, prije svega obilježavanja obljetnice postrojavanja Hrvatske vojske, to jest Zbora narodne garde, prije 35 godina u Kranjčevićevoj, kazao je premijer Andrej Plenković.

Zahvalio je potpredsjedniku Medvedu te ministrima Anušiću i Božinoviću na organizaciji.

- Smatramo da je to bio veliki događaj u Domovinskom ratu i stoga je bilo lijepo vidjeti zapovjednike iz toga vremena i brojne posjetitelje tijekom koncerta koji je održan u subotu, kazao je.

Naveo je kako su u tijeku aktivnosti Prvog tjedna Hrvata izvan Hrvatske. 

- To je nova manifestacija koju je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade usvojio ove godine. Bit će veliki broj kulturnih događaja, prije svega i sjednica redovitoga Savjeta za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske, planira se u petak. Danas je otvorena i izložba posvećena velikome hrvatskom, ali i europskom grafičaru, slikaru i pjesniku Virgiliju Nevjestiću, rekao je Plenković.

Prosječna plaća gotovo dosegnula cilj od 1.600 eura

Zadovoljni smo s podacima Državnog zavoda za statistiku - prosječna plaća u ožujku 1.555 eura, time smo dvije godine prije kraja mandata ove treće vlade došli na domak samo 45 eura zadanoga cilja, a to je da plaća do 2028. prosječna u Hrvatskoj bude 1.600 eura, što prema ovoj dinamici rasta nam se čini itekako ostvarivo. Medijalna plaća je 1.317 eura, sve to skupa nam govori da nam je od početka mandata nominalna plaća rasla za 108%, a realno kada se oduzme inflacija za 49%, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je danas krenulo novo izdanje trezorskih zapisa vrijednih 1,3 milijardu eura, uz godišnji prinos od 2,85%.

- Prvih tjedan dana otvoreno je isključivo fizičkim osobama. To je praksa koju imamo već nekoliko godina i koja se pokazuje vrlo dobrom u smislu da naši građani svoju ušteđevinu povjeravaju, prije svega, državnim vrijednosnicama, konkretno ovdje o trezorskim zapisima, rekao je premijer.

Osvrnuo se i na posjet prošlog tjedna Virovitičko-podravskoj županiji.

- Primjer je to onoga što radimo u politici ravnomjernog regionalnog razvoja i decentralizaciji. To je prije svega izgradnja dječjih vrtića, novi dječji vrtić u Mikleušu, otvoren centar za posjetitelje Parka prirode Papuk, otvoren prvi centar za starije osobe u Voćinu, slijedi otvaranje i 17 ostalih. Podsjećam, ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, su 3,2 milijarde eura u našim mandatima,  ulaganje bez presedana koje diže hrvatsko obrazovanje na jednu sasvim novu razinu, naglasio je Plenković.

Što se tiče drugih međunarodnih političkih tema kaztao je da su se osvrnuli na ljetne prognoze Europske komisije.

- Vidjeli ste da su one za rast na razini Europske unije u 2026. procijenjene na 1,1%, Eurozone 0,9%, a Hrvatska pak na 2,7%, što je čak za 0,1% više nego što je Vlada predvidjela u našim dokumentima. Njihova procjena inflacije je niža nego što je mi procjenjujemo, prema tome kada gledamo i tako i dalje očekivani visoki rast koji je 2,5 puta veći na razini EU i eurozone, očekujemo kvalitetnu dinamiku gospodarskih aktivnosti u ovoj godini, rekao je Plenković.

Najavio je da sutra putujemu Sjevernu Makedoniju u Ohrid gdje je sastanak jednog dužeg kruga ministara s kolegama iz drugih stranaka.

- Drago mi je da je danas organizirana od strane Ustavnog suda i Vrhovnog suda konferencija o sudskom dijalogu i ulozi najviših sudova u osiguranju jedinstvene primjene prava. Bila je to prigoda za osvrt u reformske procese u pravosuđu. Kao što sam istaknuo jutros, u ovih 20-ak godina koje su iza nas, od početka procesa pristupanja Europskoj uniji do danas, broj neriješenih predmeta, dakle zaostataka, je smanjen za više od milijun, što je jako dobro, kazao je.

Zadnjih pet godina je 80.000 i taj se broj i dalje smanjuje.

- Očekujemo, nakon povećanja materijalnih prava, unaprjeđenja niza zakonskih akata koji uređuju bilo materijalno ili procesno pravo, da smo omogućili da procesi traju kraće i da sudovi budu učinkovitiji u bavljenju s tim predmetima. To je, što se tiče naših aktivnosti, najvažnije, kazao je.

Naveo je da je čestitao Janezu Janši na izboru za predsjednika vlade.

- Očekujemo da u idućih desetak dana Slovenija dobije novu vladu i da nastavimo suradnju kako smo imali proteklih godina, rekao je Plenković.