Lex AP za oporbu i dalje zakon opasnih namjera

Uoči sutrašnje saborske rasprave o konačnom tekstu izmjena Kaznenog zakona, nazvanog 'Lex AP' saborska oporba poručila je u utorak kako je i dalje riječ o zakonu opasnih namjera kojim se ograničavaju medijske slobode.

Da je ublaženi Lex AP i dalje zakon opasnih namjera i udar na slobodu medija smatra također Urša Raukar-Gamulin (Možemo!).

- Tražimo da se briše kompletni članak 307a, poručila je.

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je kako je potpuno jasno da istraga, odnosno tzv. prethodni postupak, postaje zapravo de facto tajan jer su kazne iste za odavanje informacija iz tajnih i nejavnih postupaka.

U Možemo smatraju i da je Plenković doveo Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika samo kako bi spasio HDZ-ovce od istraga i kaznenog progona, a možda i da spasi samoga sebe.

- Sad je potpuno jasno da vam istraga, odnosno prethodni kazneni postupak postaje tajan. Jer, propisane kazne kao i postupci u Zakonu o kaznenom postupku i kazne koje su propisane u kaznenom zakonu su identične za odavanje informacija iz prethodnog postupka koji je nejavan, kao i iz prethodnog postupka kad je on tajan. Posljedice su iste, rekla je Benčić.

- Jeste li za pravnu državu ili državu kriminala, državu u kojoj se kriminal prikriva i progon sprečava. Jeste li za "Lex AP" i Turudića kao instrument u provedbi, ili niste. Na tom testu su neki pali, hrvatska javnost je tome svjedočila. Pao je DP, Suverenisti, neki desni zastupnici, nažalost, potpuno jasno, pala je i Nezavisna lista Matije Posavca. To su svi oni koji su bili ili uz Turudića ili su prešutjeli potrebu da se kriminal u ovoj zemlji spriječi ili razotkriva, rekao je Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke - Reformisti.

Socijaldemokrati ocjenjuju licemjernim što se Vlada koristi femicidom kako bi opravdala ograničenje medijskih sloboda, naglašavajući kako i najmanje nazadovanje demokratskih standarda nije prihvatljivo. Femicid je samo smokvin list za opasni Lex AP, ističu.

Ništa se nije promijenilo naknadnim ublažavanjem da se novinare neće moći zbog objave informacija kazneno goniti. Vlada će propisivati tko će procjenjivati je li nešto javni interes ili ne, to je neprihvatljivo i veliki korak nazad u demokratskim standardima ove zemlje, kazao je predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović.

- Ne možemo prihvatiti činjenicu da se i za milimetar, ne još uvijek visoka razina demokratskih standarda u ovoj zemlji, smanji. Niti prihvatiti nešto što je sasvim sigurno razvidno iz ovoga, što imamo prilike gledati, što će zviždačima zatvoriti usta, što će novinare izložiti nelagodi da im se može u pet ujutro doći u kuću i pozvati ih na ispitivanje, rekao je Vidović.

O izmjenama Kaznenog zakona oglasilo se i Vijeće Europe. 

U godišnjem izvješću o slobodi medija navelo je da hrvatska Vlada pokušava ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje, dodajući da su radni uvjeti novinara u Hrvatskoj zabrinjavajući. Kritičari upozoravaju da će, ako bude prihvaćen, taj zakon dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s europskim standardima, piše Vijeće Europe.

Da Plenković spašava sam sebe drži i Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti).

- Donosi Lex AP jer se boji informacija koje bi ga mogle povezati sa SMS porukama iz mobitela Josipe ex Rimac, kazao je.

- On se suprotstavlja europskim institucijama radi osobne sigurnosti, dodao je Pavliček, odbacivši tezu da se Plenković tim sukobom želi dodvoriti desnici.

Sabina Glasovac (SDP) rekla je da je Plenković u strahu od gubitka izbora skinuo masku europskog lica koje poznaje visoke europske demokratske standarde.

- Nakon uništavanja hrvatskih neovisnih institucija, prije svega onih antikorupcijskih, odlučio se obračunavati i s uredom Europskog javnog tužitelja, ustvrdila je.

Predsjednik Reformista Radimir Čačić zaključuje kako su politički akteri pred jednostavnim, testom - jesu li za pravnu državu ili za državu kriminala, jesu li za 'lex AP' i Turudića kao instrument u provedbi ili nisu. Složio se s tezama da je "lex AP" potencijalno smrtni udarac novinarstvu.