Klasić: Bez progona novinara; Jakšić: Zaštita nemoćnih žena i moćnog muškarca

U emisiji HTV-a Otvoreno tema su bile izmjene Kaznenog zakona o curenju informacija. Jesu li one udarac na medijske slobode, kako tvrdi oporba, ili zaštita kaznenog postupka, kako kažu vladajući? 

Na to, te na pitanja što će donijeti strože zakonske odredbe za otkrivanje sadržaja istrage, je li trebalo odvojeno glasati o uvrštavanju femicida među kaznena djela, kao i na druga pitanja u emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić govorili su četiri gosta: Nikola Mažar (HDZ), Darko Klasić (HSLS), Mišel Jakšić (SDP) i Anka Mrak-Taritaš (GLAS).

Burna rasprava bila je danas u sabornici oko izmjena kaznenog zakona. Tako se i očekivalo s obzirom na sve ono što je prošlo kroz polemiku u prethodnim mjesecima, od kada je najavljena ova izmjena zakona.

Mažar: Ulazimo u krug modernih kaznenih zakonodavstava Vijeća Europe i Europske unije 

O curenju informacija ili službenom kaznenom djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja iz nejavnog djela kaznenog postupka te što će donijeti na početku emisije HTV-a Otvoreno govorio je Nikola Mažar (HDZ).

- Danas smo imali dvije bitne izmjene. Prije svega, borba protiv nasilja u društvu, rodno uvjetovanog prema ženama, borba protiv nasilja u obitelji, protiv djece, pokazivanje nulte tolerancije. Time se penjemo u europski vrh. I drugo, ovo što ste rekli, neovlašteno curenje informacija iz nejavnog djela kaznenog postupka. Tu također štitimo ustavna prava prije svega svih sudionika kaznenog postupka, pravna pravičnost postupka, ali i time ulazimo u krug modernih kaznenih zakonodavstava Vijeća Europe i Europske unije i idemo uz bok sa svim drugim razvijenim demokratskim državama, istaknuo je Mažar.

Mrak-Taritaš: Nije dobro da u istom paketu bude tema femicida i tema curenja informacija

Anka Mrak-Taritaš (GLAS) rekla je kako je lijepo slušati Mažara kako je lijepo složio taj paket.

- Ono što smo mi cijelo vrijeme govorili, ukazivali na to da, još kad je bilo u javnoj raspravi, da nije dobro da u istom paketu bude tema femicida i tema curenja informacija. Mi sa svojim zakonodavstvom uvijek trebamo ići korak naprijed. Ja bih rekla da nema nitko  čarobni štapić i ne može napraviti nešto više. Ali uopće taj famozni članak 307 A je izazvao velike polemike i treba izazvati velike polemike. Vladajući su cijelo vrijeme pokušali reći da se pretjeruje, da tu neće biti nekakvih velikih stvari i sve ostalo. No, međutim, mislim da je u jednoj liberalnoj demokraciji, što mi jesmo i trebali bi biti, jako je važna je sloboda medija, rekla je Mrak Taritaš.

Dodala je kako je važna mogućnost da neke stvari javnost zna. I javnost će ovako i onako doznati, smatra.

- Ono što smo ukazivali je da je trebalo imati hrabrosti i odlučnosti odvojiti ta dva djela kaznenog zakona. Sve vezano uz femicid, potpisujemo ovaj čas i uopće nema dileme. Sigurna sam da svi u sabornici to potpisujemo jednoglasno. A za dio koji je vezan uz curenje informacija ili tzv. Lex AP imamo različita mišljenja, različite stavove. Stavljanje toga u isti paket nije dobro. To je inače običaj HDZ-a, da stave u isti paket. Nije to prvi put, ali ja se duboko nadam da je zadnji. naglasila je.

Što se tiče glasovanja o zakonu rekla je da će svaki klub zasebno donijeti odluku. No smatra da uopće nema dileme da će proći - vladajući su se odlučili da prođe i proći će točno onako kako oni hoće, smatra.

- Ovo je prvo čitanje zakona, imamo mogućnosti do drugog čitanja, ali smo se već naučili da nema tu nekakvih velikih razlika. Još kad je bilo u javnoj raspravi upozoravala sam i govorila i rekla da nije dobro da to svoje bude zajedno. Imali smo već slučajeva baš kod kaznenog zakona i kod nekih drugih zakona gdje smo odvojili teme. Ovdje je jednako tako trebalo odvojiti teme, navela je Mrak Taritaš.

Klasić: Neće biti progona novinara

Darko Klasić (HSLS) je rekao kako nakon izmjena Kaznenog zakona o curenju informacija neće biti progona novinara.

- Ono što je nama bilo bitno u ovom zakonu je da zaštitimo onaj najranjiviji dio društva od nasilja, to su naše žene, a s druge strane i da se zaštite sami novinari koji su izvučeni. Vidimo da je tu i taj zakon evoluirao iz onog prvog prijedloga gdje novinari su bili obuhvaćeni, evo kroz javnu raspravu taj dio je izdvojen, rekao je.

Istaknuo je da će novinari i dalje moći pisati i objavljivati što god hoće, i da oni ne potpadaju pod taj dio zakona.

- To je ono što je nama kao liberalima bilo bitno - da javnost ima pravo znati. Normalno da te informacije trebaju biti ograničene, naveo je.

Smatra kako nije dopustivo da za vrijeme nekakvih predistražnih postupaka izlaze cijeli spisi. 

- Ne pričamo ovdje samo o političarima, možemo pričati i o drugim segmentima s kojima se i državno odvjetništvo i policija bave. Od organiziranog kriminala, do sada je bilo bezbroj primjera da se je kompromitirao sami tijek i istrage ili da se upozorilo neke dionike tih istraga na temelju propusta u tajnosti podataka, rekao je Klasić.

Jakšić: Skrivati se iza femicida i zaštite žena od nasilja je apsolutni kukavičluk

Mišel Jakšić (SDP) smatra da je širenje zakonskih odredbi koje su se odnosile na prvi dio istrage, dakle na prikupljanje dokaza i policijsku istragu kada se također nije smjelo objavljivati ništa, na takozvani nejavni dio, apsolutni kukavičluk.

- Skrivati se iza femicida i zaštite žena od nasilja i kroz to nametati ovo što se nametnulo to je apsolutni kukavičluk i apsolutni bezobrazluk prema svim žrtvama. Tu bih isto tako htio dodati da nismo mi baš kad pričamo o pravima žena i zaštiti od nasilja imali toliko loše zakone ni do sada. Samo smo imali jako puno slučajeva gdje je sustav apsolutno zakazao. Možemo se sjetiti bezbroj primjera teškog nasilja u obitelji pa čak i ubojstava gdje kad se klupko krenulo odmotavati, saznalo se da se puno toga institucionalno pokušavalo napraviti, ali su institucije iz raznih razloga šutjele. Apsolutno podržavamo femicid bez obzira na ovo kukavičko jaje i ovaj kukavičluk, rekao je Jakšić.

Podsjetio je na događaj od prije 30 godina kad se pojavila priča o zabrani rada Radija 101 jer su bili prekritični prema tadašnjoj vlasti.

- Tada je izašlo 100.000 ljudi na Zagrebački trg. Danas se to neće dogoditi jer nismo u stanju nacije takvome da bi se to dogodilo, ali ovo je vrlo slično onome što se događalo tada. Netko je odlučio da se više neće spominjati ničiji politički inicijali i da će na taj način pokušati kontrolirati svoju štetu. Hoćemo li to nazvati Lex AP, hoćemo li to nazvati Zaustavite Reuters, svejedno je. Ovo je vrlo, vrlo ružan udar na demokraciju i na transparentnost u Republici Hrvatskoj naveo je.

Smatra da se sakrivati iza razvijenih zapadnih zemlje poput Estonije i Finske apsolutno deplasirano.

- U Estoniji i Finskoj ministri daju ostavke maltene ako se krivo parkiraju i budu uhvaćeni. A kod nas smo imali situacije, kod Banožića, kod Gorana Marića, mogao bih nabrojiti cijelu plejadu HDZ-ovih ministara, gdje je bio pritisak oporbe, gdje je bio pritisak javnosti, gdje je bio pritisak medija, gdje su zapravo i HDZ-ovci sami među sobom molili premijera da ih makne, pa ih se nije micalo za puno teže stvari nego što je krivo parkiranje. I sada se pozivati na Estoniju i Finsku nema apsolutno nikakvog smisla i mislim da je apsolutno van svake forme, naglasio je Jakšić.

Dodao je da se sada traži jako puno rješenja kako da se zatvori gdje eventualno neka informacija procuri.

- Koliko u Hrvatskoj prođe od početka nekakve istrage, pogotovo od spektakularnih uhićenja, do podizanja optužnice. Danas je 2024. godina, mi optužnicu za Agrokor još nemamo, a priča je krenula 2017. I to ima hrabrosti i volje rješavati u uredu premijera, ali zato mi do danas nismo dobili odgovor na puno banalnija pitanja, možda i važnija, gdje i na kome su pukle mjere kod bivše državne tajnice, kod direktora jedne javne firme, isto tako iz kvote HDZ-a. Taj odgovor nemamo, iako svi znamo da mjere ne provodi tisuću ljudi, provodi ih nekoliko ljudi. Pričalo se da su mjere pukle, bilo je napisano o tome, bilo je upita, do dana današnjeg mi to ne znamo, kazao je Jakšić.

Spomenuo je izjavu kolege Bauka za koju misli da najbolje iščitava ovo što se danas događalo.

- Ovo je zakon i zakonodavna promjena koja će zaštititi nemoćne žene i moćnog muškarca. To je to, zaključio je Jakšić.

Mažar je rekao kako oporba zastrašuje građane s apsolutno malicioznim tvrdnjama, koje nemaju nikakvo zakonsko uporište.

- Imate izvide koji su tajni, imate istragu koja je nejavna, imate podizanje optužnice kada taj proces postaje javan i ide na sud. U ovom dijelu izvida koji su tajni i istrage koja je nejavna, a s razlogom je nejavna, zato što u tom dijelu se prikupljaju dokazi i činjenice na temelju kojih će se utvrditi je li postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, i onda se podiže optužnica. U tom trenutku, dok se još za osobu ne zna postoji li uopće osnovana sumnja, vi imate situaciju da mali, uski krug ljudi koji ima svoj položaj, da ima pravo uvida u spis, taj svoj položaj zloupotrebljava. Imate Ustav koji propisuje da kazneni postupak mora biti pravičan, imate da mora postojati pretpostavka nevinosti, da imate pravo na privatnost. I upravo Europska unija je i kroz direktivu poslala Republici Hrvatskoj da je taj dio izmijeni kako bi osnažila sudionike kaznenog postupka i zaštitila upravo taj dio. To se sada događa, objasnio je detaljno Mažar.

Dodao je da novinar ne može biti počinitelj, poticatelj ni pomagač.

- Imate zakon o slobodi medija, novinar nikad i ne može i ne treba i zakonski je zaštićen da ne govori svoje izvore. Oporba je prvo govorila da se udara na medije, na slobodu medija. Sada kada je to otklonjeno, sada je njima sporno što mi želimo uvesti da ljudi koji zloupotrebljavaju svoj položaj i nanose štetu okrivljeniku ili nekome drugome, to ne rade na način koji je propisan zakonom, rekao je Mažar.

Mrak-Taritaš podsjetila je na poruke objavljene prije 11 mjeseci u kojima se spominje stanoviti A.P.

- Svi nekako mislimo da taj A.P. je premijer Andrej Plenković. Premijer Plenkovića je rekao da će to definirati zakonom i da je to nedopustivo. Naš premijer je sujetan, zlopamtilo, arogantan i ono što je rekao se je napravilo. Mene čudi da je trebalo 11 mjeseci da zakon dođe u prvo čitanje. A kako je napravio? Naš premijer nema hrabrosti. U životu i u politici trebate imati hrabrosti. Pa da je imao hrabrosti s tom izmjenom i dopunom zakona išao bi zasebno, a onda bi s femicidom išao ponovno. Nego ima onu potrebu da se skriva iza žene, rekla je.

Dodala je da je sada premijer zlostavljene žene, kojima je dovoljno teško, stavio kao štit ispred onog što on zapravo hoće da prođe.

- Ovo je njemu zgodan PR. Reći će evo, femicid riješio, primit će još udruge, hvalit će se. Ali pritom mu je puno važnije taj članak 307 A. Taj članak 307 A će se njemu obiti o glavu. On je apsolutno nepotreban. Treba uvijek slušati one koji upozoravaju na štetnost zakona. Tko upozorava na štetnost zakona? Mediji. Čega se oni boje? Da će im uzeti se mobiteli, da će im se uzeti kompjuteri. Pa je li to nama 2024. godine u jednoj zemlji koju svi volimo treba? Zašto to sve zajedno? Zato što se on naljutio, zato što se on uvrijedio, zato što je nekakva informacija procurila. On je premijer, nalazi se u javnom prostoru i sigurno da javnost zanimaju nekakve druge stvari. Nije problem što netko napravi, nego je problem što netko objavi da je taj napravio, naglasila je.

Klasić se ne slaže s Mrak-Taritaš. 

- Svi želimo da pravosudni sustav bude zapravo učinkovit. Uvođenje ovih mjera zapravo i sprječava da nam cure te informacije. Bili smo nedavno zapravo i svjedoci da su pojedini okrivljenici i osumnjičenici, pošto su doznali da su pod mjerama, ili da se vodi postupak, bacili mobitele u Savu, naveo je.

Smatra da izmjenama kaznenog zakona o curenju informacija sudbena i pravosudna vlast dobiva alat koji će biti učinkovit.

- Svi želimo da nam je sudstvo učinkovitije, pa tako i državno odvjetništvo. Mi često pričamo o padu državnog odvjetništva. Meni podatak da naše odvjetništvo ima 93% potvrđenih optužnica govori koliko su oni i uz ovu kadrovsku devastaciju do sada bili učinkoviti. Primjer vam su skandinavske zemlje na koje se volimo pozivati da jedna Švedska ima 80% potvrđenih optužnica, gdje sustav puno bolje i stabilnije radi nego kod nas. To pokazuje da ljudi imaju želju i intenciju da poboljšaju ovaj sustav. I oni su sami svjesni da iz sustava dolazi do curenja informacija koja ugrozi veliki broj zapravo i sudskih procesa. Nije ovdje samo pitanje politike, ovdje je pitanje i kriminala, gospodarskog kriminala gdje neke mjere kad procure van cijeli postupak zapravo ostave korak unatrag. I onda se događa to da puno postupaka i pada na sudu, da se ti postupci vode godinama, jer je puno zapravo dokaza postalo nevažeći, rekao je.

Jakšić se osvrnuo na bacanje mobitela u Savu.

- Ova zamjena teza oko bacanja mobitela u Savu je isto nešto što je vrlo dobar pokušaj. Pa nisu valjda novinari dojavljivali tim ljudima "vi ste na mjerama pa dajte bacite mobitel". Njima je dojavio netko iz sustava. Prošlo je četiri godine, mi dalje ne znamo tko je taj koji je iz sustava dojavljivao ljudima koji su bili na mjerama. Dakle, apsolutno krivo pucamo. A ovo o čemu pričamo danas, bez obzira na europske direktive, ne vjerujem da se europske direktive poklapaju s rečenicama premijera, koji je sam rekao, ne želim trpiti za to političku štetu, dosta je, to ćemo promijeniti, to više nije moguće. To se poklapa s izlaskom poruka gdje se spominju njegovi inicijali. Je li tu netko sebi slaže neku obrambenu taktiku, je li to netko njemu ili nekome u HDZ-u šalje neke svoje poruke? Ja to ne znam, ali činjenica je da se ta navodna europska direktiva poklapa upravo s tim dogodovštinama i tada kreće cijela ova priča, istaknuo je.

Ima i pitanje za javnost.

- Moje pitanje za javnost je, okej, novinare smo sad nakon medijskog pritiska i rasprave maknuli. A kako ćemo onda znati tko tim novinarima dojavlja informacije? Hoćemo li stvarno policijske inspektore i istražitelje DORH-a, ljude u sudstvu staviti na mjere pa ćemo pratiti s kime oni komuniciraju kad rade na takvim predmetima? Je li to uvod u to, pa ćemo ovdje automatizmom uhvatiti na mjere i novinare jer očito komuniciraju s tim ljudima? Dakle, uopće nije priča tako bijela i tako jednostavna kako se pokušava isprezentirati, niti najmanje, zaključio je Jakšić.