12:18 / 14.10.2021.

Autor: Nikolina Ćosić/Dnevnik/B.A./HRT/Hina

Vlada ograničila cijenu benzina na 11,10 kuna, dizela na 11 kuna

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Jurica Galoić / PIXSELL

Vlada je danas prihvatila prijedlog uredbe kojom se cijena motornog benzina ograničava na 11,10 kuna, a dizelskoga goriva na 11 kuna, te u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o obnovi potresom oštećenih zgrada.

Kako je na početku sjednice objasnio premijer Andrej Plenković, prema Zakonu o naftnim derivatima, Vlada ima mogućnost uredbom urediti maksimalnu cijenu motornog benzina i dizelskog goriva.


- Uzimajući u obzir sadašnji ekonomski trenutak, nepredvidivost cijene nafte na svjetskom tržištu i utjecaj cijene goriva na ukupnu ekonomsku aktivnost i standard građana, s ciljem neometanog daljnjeg gospodarskog oporavka, odlučili smo iskoristiti mogućnost da na rok od 30 dana stabiliziramo cijene motornog benzina i dizelskog goriva. Stoga će Vlada danas donijeti uredbu kojom se cijena motornog benzina ograničava na 11,10 kuna, a dizelskoga goriva na 11 kuna, rekao je Plenković.

U idućem razdoblju Vlada će kontinuirano analizirati stanje i trendove na svjetskom tržištu te po potrebi dodatno reagirati, dodao je.

Predstavljajući prijedlog uredbe, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da na najvišu maloprodajnu cijenu naftnih derivata nije dozvoljeno zaračunavati naknade ili druge troškove koji nisu propisani ovom uredbom ili drugim posebnim propisima.


- Maksimalne maloprodajne cijene određene su za neprekinuto razdoblje od najdulje 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe. Vjerujemo kako će u sljedećih 30 dana doći do stabilizacije cijena na tržištu te ćemo u konačnici nakon tog razdoblja kao ekonomija nastaviti dalje normalno funkcionirati, rekao je Ćorić.

Plenković je rekao da je ova odluka na korist gospodarstva i građana te izrazio sigurnost da će u ovako kratkom roku i distributeri i proizvođači biti sposobni izdržati ovu situaciju. 

Izmjene Zakona o obnovi

Druga važna točka, rekao je Plenković na početku sjednice, je prijedlog izmjena Zakona o obnovi s ciljem pojednostavljenja postupaka, brzine donošenja odluka, sufinanciranja konstrukcijske obnove, osobito za područje Grada Zagreba, gdje država na sebe uzima 80 posto troška, a Grad 20 posto, dok će na područjima gdje je proglašena katastrofa država financirati 100 posto troška konstrukcijske obnove.

- Niz je detalja kojima ćemo poboljšati ovaj Zakon, učiniti proces propulzivnijim, riješiti uska grla koja su identificirana u dosadašnjem postupku. Mislim da će ubrzati i poboljšati tijek obnove što nam je važan prioritet, naglasio je premijer Plenković.


Dodao je kako mijenjaju i druge vezane zakone.


Ističe kako je uvjeren da će izmjene koje Vlada predlaže Saboru, riješiti probleme koji su se pokazali u praksi, a posebno inzistiraju na antikorupcijskim mjerama koje su uključene u zakone. Te će mjere još dodatno detaljno biti propisane pravilnikom.

Kako je u podnevnom HTV-ovom Dnevniku vezano za prijedlog izmjena Zakona o obnovi javila Nikolina Ćosić, građani neće morati participirati u troškovima obnove, već će sve platiti država i jedinica lokalne samouprave. Osim toga, omogućit će se i samoobnova, uz nadzor stručnjaka.


Za županije je osigurano 360 milijuna kuna beskamatnih pozajmica koje će se dijelom vraćati iz Fonda solidarnosti, a ostatak će se otplaćivati do početka 2024. godine.


Problem nelegaliziranih objekata riješit će se tako što će se ministarstvu omogućiti da izda nalog Fondu za obnovu prema kojem se i ti objekti bez nekakvih većih administrativnih postupaka mogu obnavljati.

Što se tiče covida-19, premijer je iznio podatak kako smo u Hrvatskoj dostigli da je 55 posto odraslih osoba cijepljeno najmanje jednom dozom, što je ukupno 1.862.000 tisuće ljudi. Do sada je utrošeno 3,5 milijuna doza. Udio odraslih koji su dovršili cijepljenje je 51,6 posto. 


Plenković je podsjetio i na obilježavanje Dana Hrvatskog sabora - 8. listopada, istaknuvši kako je riječ o izrazito važnom danu obljetnice donošenja odluke, 8. listopada 1991., o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države. 


- Važno je i da smo taj dan obilježili, a podsjećam, prema našem zakonu, Dan državnosti je 30. svibnja, Dan neovisnosti 25. lipnja, a 8. listopada je Dan Hrvatskog sabora. Ima nekih koji to ne znaju, poručio je premijer.


U uvodnom obraćanju osvrnuo se i na susret s predstavnicima Europske federacije novinara i Hrvatskog novinarskog društva s kojima su razgovarali o slobodi medija i položaju novinara u našoj demokraciji. 


Suglasni smo da on treba biti kontinuirano poboljšan, bilo kroz zakonski okvir, bilo kroz druge mjere, rekao je.

Policajac ozlijeđen u terorističkom napadu još uvijek ima posljedice


Obilježena je i godišnjica terorističkog napada na sjednice Vlade, Banske dvore, 12. listopada 2020., kada je teško ozlijeđen policijski službenik Oskar Fiuri. Plenković je izvijestio da se policajac dobro oporavlja, ali još uvijek ima posljedice tog terorističkog napada. 


- To je bio teroristički napad i očekujemo da nadležna tijela, DORH i policija, utvrde motive ovog napada, da otkriju tko sve stoji iza radikalizacije napadača, odakle napadaču oružje, tko ga je naučio pucati na taj način, kao i druge okolnosti koje treba rasvijetliti, rekao je.


Vjeruje da će većina u hrvatskom društvu, a tu posebno misli na neke političke stranke, istaknuo je, biti jednoznačni u osudi takvoga napada i u borbi protiv radikalizacije i nasilja.

Prije početka sjednice Vlade Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik HDZ-a, novinarima je komentirao presudu u aferi Fimi media. Rekao je kako to što se događalo nema veze s trenutnim vodstvom strake, ali da su legalisti i da će kaznu platiti.


O tome hoće li to platiti odjednom ili u obrocima tek će odlučiti.


- Naravno, čim vidimo presudu, detaljno je proučimo, jer po presudi ima 30 dana vremena, odlučit će se hoće li se ići na ustavnu tužbu, znači, u daljnju pravnu borbu, rekao je Butković.


Dodao je da ne žele prihvatiti odgovornost za nešto što je radila određena fizička osoba, odnosno vodstvo i predsjednik stranke u tom trenutku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!