Izvješće SOA-e: Hrvatska je sigurna, agresija na Ukrajinu najveći izazov

SOA je objavila svoje najnovije, osmo izvješće. Prema njemu obavještajne službe spriječile su pokušaj osnivanja paravojne skupine koja je nasilno željela srušiti vlast, ali da je unatoč tomu Hrvatska stabilna i sigurna demokratska zemlja. Kao jedan od većih sigurnosnih izazova i u našoj zemlji istaknuta je ruska agresija na Ukrajinu. 

Izvješće SOA-e u cijelosti možete pročitajte ovdje. 

Više doznajte u prilogu Nikoline Ćosić:

U osmom javnom godišnjem izvješću hrvatske 'tajne službe' spominje se protjerivanje diplomata iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu što je, kako ističu, bio i rezultat njihova nelegalnog obavještajnog djelovanja. SOA kaže da se radilo uglavnom o obavještajcima koji su na hrvatskom teritoriju djelovali pod diplomatskom krinkom.

Opasnost od terorizma niska, ali se ne može isključiti 

Što se terorizma tiče, SOA procjenjuje da se prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj i dalje procjenjuje kao niska, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada, prvenstveno samostalnih napadača, nikada ne može isključiti.

Poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u države susjedstva. SOA ističe da su u pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, a vode ih karizmatični propovjednici.

Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina.

Unatoč napadu na Markovu trgu 2020. Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam ni po jednoj osnovi - vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, stoji u izvješću.

Međutim, SOA je, kako ističu, detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabave naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka.

19 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u RH

SOA navodi da se u informacijskom djelovanju prema Hrvatskoj zlorabe novinski portali, internetske društvene platforme. Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti ističu da su razvili sustav SK@UT koji predstavlja kibernetički kišobran za više od 60 državnih tijela i operatera kritične infrastrukture.

U 2022. SOA je potvrdila 19 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj. Uz trend rasta broja napada, godinu prije zabilježeno ih je 14, a 2020. godine 12, povećan je i broj grupa koje napadaju ciljeve u RH. Napadači su, stoji u izvješću, uglavnom povezani s ruskim obavještajnim službama, a na udaru su ponajviše bila državna tijela poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova te MORH. 

SOA navodi i kako namjerava dalje širiti kompetencije svoga Centra za kibernetičku sigurnost prema nacionalnom centru, posebice kroz proces usklađivanja nacionalnih procedura i propisa s europskim direktivama vezanim uz kibernetičku sigurnost (NIS2 direktiva EU). Kao važan čimbenik energetske sigurnosti i diverzifikacije izvora plina SOA izdvaja puštanje u rad LNG terminala na Krku, što se pokazalo osobito važnim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i sankcija Rusiji, odnosno smanjivanju ovisnosti Europe o ruskom plinu.

Stanje u susjednim zemljama

SOA se u izvješću osvrće i na događaje u susjednim zemljama pa tako navode da političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prije svega različitim pogledima konstitutivnih naroda vezano uz buduće ustavnopravnog uređenja BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene ravnopravnosti konstitutivnih naroda.

Također, nepostizanje srpsko-albanskog dogovora o Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj znatan dio političke moći imaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.

SOA podsjeća da Srbija i dalje nije uvela nikakve sankcije Rusiji, a srbijansko javno mnijenje je vrlo proruski i protuzapadno nastrojeno. U Srbiji od kraja 2022. djeluje i ruski portal Russia Today (RT Balkans). Ističu i da pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju srpski svijet kao koncept putem kojeg će se širiti srpski politički, gospodarski i kulturno-vjerski utjecaj. Zbog sličnosti s konceptom ruskog svijeta korištenje tog pojma smanjeno je nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Posebno istaknutu destabilizacijsku ulogu sigurnosnih prilika na Zapadnom Balkanu imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine, koje međusobno surađuju, ali se i sukobljavaju. Tako je na Pagu u ljeto 2022. ubijen pripadnik crnogorskih kriminalnih struktura. SOA je u prijašnjim izvješćima upozoravala na rizik da se međusobni kriminalni obračuni prenesu i na hrvatski teritorij.

Ratni zločini, suzbijanje korupcije, nezakonite migracije

U fokusu interesa SOA-e, kako navode, i dalje su ratni zločini i pronalazak nestalih u Domovinskom ratu, kao i suzbijanje korupcije, u čemu pomažu Državnom odvjetništvu i policiji. Za nezakonite migracije u SOA-i kažu da su velik izazov u smislu prepoznavanja pojedinaca s mogućim kriminalnim ili terorističkim namjerama. Navode i da je u drugoj polovici 2022. počeo pristizati i veći broj migranata iz Rusije, ponajviše čečenskog podrijetla.

SOA je najavila osnivanje Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (OSINT), koji će imati međunarodni karakter, a u njemu će raditi stručnjaci iz SOA-e, ali i drugih europskih sigurnosnih i obavještajnih službi. Statistika u javnom izvješću pokazuje veliku aktivnost na prikupljanju podataka i izvješćivanju tijekom 2022. pa su tako predsjedniku RH, predsjedniku Hrvatskog sabora i premijeru uputili po 686 (istih) informacija. U 2022. SOA je napravila 6626 sigurnosnih provjera, što je drugi najveći broj dosad.

U izvješću pozivaju mlade i školovane, uključujući i one sa srednjom stručnom spremom, da se prijave za posao u SOA-i, koja testiranja za različita radna mjesta provodi cijelu godinu.