Jakovina: Europa ne shvaća svoju malenkost, potpuno je gurnuta u stranu

U emisiji HTV-a "1 na 1" s Romanom Bolkovićem razgovarao je povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina, a u fokusu razgovora bile su trenutačne geopolitčke okolnosti i napetosti, poglavito odnos Europe, SAD-a i azijskih zemalja u novom, promijenjenom i multipolarnom svijetu.

Redoviti profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tvrtko Jakovina, osvrnuo se na zadaću koju povjesničar ima u jednom društvu.

- Ona bi trebala biti ono što ne mislim da je ovdje vrlo često ili da ovdje povjesničari imaju mogućnost biti takvi, a to je govoriti o prošlosti na takav način da sadašnjim generacijama pokazuju što je bilo krivo, zašto je nešto bilo krivo ili objašnjavaju koji su bili motivi ranijih političara, donositelja odluka, diplomata ili bilo koga drugoga, da bismo danas zaista iz toga mogli ponešto naučiti ili barem dati dovoljno materijala da današnji ljudi mogu razmišljati lakše, bolje, sigurnije i s više materijala, rekao je.

Također smatra da je povijest iznimno korisna u javnom odnosno političkom djelovanju u odnosu na dominantnan broj pravnika.

- Mislim da je puno više korisna nego pravne znanosti, ako baš hoćete. Kohl je bio povjesničar. Prije nekoliko godina nekoliko britanskih bivših zastupnika napisalo je knjige o različitim dijelovima britanske povijesti i svi su, bez obzira na to bili povijesničari ili ne, ulazili u neke od tih tema jer im je kao zastupnicima ili političarima znanje o prošlosti bilo važnije od njihovih disciplina, istaknuo je.

Multipolaran svijet 

Na pitanje je li današnji svijet doista multipolaran ili je u tijeku zapravo kaotičan raspad starog poretka, odgovorio je potvrdno.

- Sasvim je sigurno da se događa raspad jednog sustava i nažalost gotovo u danima možemo mjeriti kako se to ubrzava i kako se ti procesi ubrzavaju. No bez obzira na to, taj svijet je već jedno dulje vrijeme multipolaran, rekao je.

Smatra da će se percipirana geopolitička napetost i nesigurnost nastaviti sve dok se ne uspostavi neki novi, stabilniji oblik međunarodnih odnosa.

- Multipolaran svijet bit će još izraženiji, on će biti vjerojatno više usustavljen za neko vrijeme. Sad smo u vremenu kaosa, tvrdi Jakovina.

Uspon azijskih zemalja

S obzirom na to da je nedavno boravio u Mjanmaru, Singapuru, Tajlandu i Tajvanu osvrnuo se na svoja iskustva ondje te kako je u određenim stvarima lako zamijetiti manjak prisutnosti Europe kao bivše gospodarske i političke sile.

- Rusi koji ne mogu više na zapad ili ne mogu onako na zapad kao što su išli, sada masovno počinju dolaziti u i onako popularne destinacije toliko da vam je u Bangkoku gotovo sve na ruskom, u podzemnoj željeznici, na aerodromu itd., istaknuo je.

- Indonezija je učinila isto. Bez obzira na veliku ljutnju koja je bila kod mnogih europskih zemalja zašto to čine i zašto ne uvode sankcije i zašto ne slijede europsku politiku, oni su gotovo s prezirom to odbili. To je možda jedna slika, vrlo plastična, rekao je.

- Neke od tih zemalja kao što su Tajvan ili Singapur vrlo su bogate. Tu vidite i najskuplje europske automobile, ali ne više od 10 do 15 posto na cesti. Svi su drugi automobili azijski automobili. U Burmi su svi automobili azijski automobili. Tu Europa sa svojim najjačim adutom ili barem neke zemlje sa svojim najjačim adutima više zapravo ne znače puno ili ne mogu konkurirati. Mi to ne možemo vratiti, dodao je.

Smatra da Europa još nije potpuno percipirala razmjer vlastitog gubitka globalnog utjecaja.

- Taj je svijet počeo ili već dugo vremena zapravo funkcionira drukčije, ne gledajući što se događa u Europi, samo što mi do kraja ne vidimo i možda ne shvaćamo našu malenkost u odnosu na taj svijet, zaključio je.

"Europa je potpuno gurnuta u stranu"

Strateški i politički partner, barem od završetka Drugog svjetskog rata, Europi su bile Sjedinjene Američke Države koje pod drugim mandatom trenutačnog predsjednika Donalda Trumpa revidiraju svoj odnos prema Europskoj uniji i europskom kontintentu.

- Naš saveznik već nekoliko mjeseci najavljuje odlazak zapravo u određenom smislu. On se već distancirao i kako vrijeme odmiče, svako toliko imamo određene poteze, objave, govore te načine na koji se pregovara o Ukrajini i na kojima sugeriraju da je Europa potpuno gurnuta u stranu, opisao je.

Jakovina smatra da je to trenutačna politika SAD-a s obzirom na to da u tako postavljenim geopolitičkim odnosima, Amerika može nastupati kao snažniji pregovarač, ako izolira države pojedinačno, ali da je to loše za sve ostale manje države.

- Male zemlje u tom smislu nemaju što ponuditi. I to ne samo male zemlje poput Hrvatske nego i male zemlje koje objektivno i puno proizvode, imaju dobre škole ili imaju ozbiljnu tehnologiju kao što su Nizozemci ili Danci. To su loše vijesti, rekao je.

- Optužiti Europsku uniju zbog toga što je vodila zelene politike, koje su naročito posljednjih godina bile popularne i koje su silno važne u drugim dijelovima našeg planeta, gdje su temperature od 50 stupnjeva u proljeće postale normalne, čini mi se da to ne ulazi u fair-play. Optužiti da Europska unija ima veliku birokraciju i da biste trebali razbiti Europsku uniju, odnosno pregovarati na drukčiji način, to znači da ni Njemačka ni Francuska neće biti ravnopravne, a sigurno neće ni male zemlje biti ravnopravne u takvom budućem svijetu, zaključio je.

"Mi se ne znamo nositi s 20. stoljećem"

Na samom kraju emisije Jakovina se osvrnuo na pitanje hrvatskog kompleksa vezanog za vlastitu prošlost, odnosno povijest.

- 2025. godine mi vodimo istu raspravu. Mi se nismo maknuli od jedne pjesme i stalno se vraćamo na jednu te istu temu. I to zemlja koja je pobijedila, ostvarila sve svoje strateške ciljeve i nadam se da nam se zbog ovih politika koje danas gledamo u svijetu neće raspasti ti strateški ciljevi.

Smatra nepriličnim što se u vremenu velikih geopolitičkih napetosti i nesigurnosti u Hrvatskoj još uvijek raspravlja o 1941. ili 1945. godini te da se pravorijek o tim pitanjima traži već gotovo trideset godina.

- U hrvatskim muzejima opće prakse nema 20. stoljeća. U hrvatskim gradskim muzejima, u zbirkama hrvatskih gradskih muzeja nema 20. stoljeća. Ja vam mogu nabrojiti pet ili šest muzeja gdje to postoji. U drugima nema 20. stoljeća. Mi se ne znamo nositi s 20. stoljećem. I to tako 35 godina. To nije normalno, ustvrdio je.

- Mislim da je to jedna od najvećih tragedija zapravo. Pa i moje struke, ali najmanje struke. Puno više politike koja je u tu struku ušla, naglasio je.