Završila javna rasprava o zakonu o jeziku, analiziraju se brojni prijedlozi

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je da se nacrt prijedloga zakona o jeziku odnosi na javnu upotrebu jezika, a ne na njegovo normiranje za pisce i umjetnički izričaj.

- Cilj nam je uvesti reda u javnoj upotrebi jezika jer Hrvatska je deset godina članica Europske unije u kojoj je hrvatski jezik priznat kao službeni, a većina drugih članica ima takav zakon, rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek u panel-diskusiji posvećenoj nacrtu prijedloga zakona o jeziku na Mediteranskom festivalu knjige koji je danas otvoren u Splitu.

Naglasila je da zakon, koji će uskoro ići u prvo saborsko čitanje, neće ništa propisivati, niti su predviđene bilo kakve kazne. Javna rasprava je završena i sada se analiziraju brojni prijedlozi, dodala je.

Podsjetila je da je u javnoj raspravi većina podržala takav zakon, ali bilo je i kritičara koji su ga smatrali nepotrebnim.

- Tim zakonom želimo kao država afirmirati hrvatski jezik u javnoj upotrebi, u komunikaciji javnih (državnih) tijela, u dokumentima, odlukama, propisima..., rekla je, a kritičarima poručila da trebaju detaljnije pročitati tekst nacrta prijedloga zakona jer su u njemu mnoge stvari koje i kritičari spominju.

"Moramo njegovati svoj jezik"

Na upit zašto Europska unija u predloženom tekstu tog zakona spominje da će se prilikom podnošenja prijedloga/dokumenta upotrebljavati hrvatski jezik s obzirom na to da je ta praksa i sada na djelu, ministrica je odgovorila da se na taj način želi naglasiti afirmacija hrvatskog jezika.

Na primjedbu da u 14-članom vijeću, utemeljenom u povodu ovog zakona, nema predstavnika pisaca i novinara, ministrica je kazala da će razmotriti uključivanje i predstavnika pisaca u to tijelo.