Otvorena obnovljena zgrada Državnog arhiva u Šibeniku

Sedam stoljeća šibenske povijesti od danas se može istraživati u bivšoj vojarni Bribirskih knezova. Otvorena je obnovljena i nadograđena zgrada Državnog arhiva. Projekt vrijedan pet i pol milijuna eura rađen je prema najvišim standardima čuvanja vrijedne povijesne građe.

Vrijedni bilježnički zapisi stari su stoljećima i jedni su od najdugovječnijih koje arhiv čuva. 

- Najstariju građu koju imamo potječe s kraja 14. stoljeća, a riječ je o zapisima bilježnika Zilija iz Slavogosta, pojasnila je Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku.

Od pravosudnih spisa do starih isprava i fotografija. U ovim modrenim spremištima krije se neprocjenjivo blago. 

- S ovim spremištima u kojima imamo kapacitet za, recimo to narodnim jezikom, 10 kilometara gradiva, mi smo osigurali svoju djelatnost za dugi niz godina. Ta spremišta imaju optimalne uvjete za dugoročno očuvanje, istaknula je ravnateljica.

Jer svrha arhiva puno je više od običnog skladištenja. Oni su sigurni čuvari pravne i kulturne baštine, ali ''pri ruci'' i građanima i istraživačima. 

- Čuvanje arhivske baštine je zapravo čuvanje sjećanja na prošlost, a naša prošlost je značajna za naš nacionalni identitet, za cijelo poznavanje naše povijesti, poručio je Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva.

Projekt vrijedan 5 i pol milijuna eura u potpunosti je financiran bespovratnim europskim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

- Od 19 arhiva u Hrvatskoj, 16 je ili izgrađeno novih ili obnovljenih. Da smo sa 160 dužnih kilometara prostora došli na 240, da smo izgradili nacionalni arhivski sustav, digitalni sustav koji će omogućiti i digitalnu pohranu, naglasila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Obuljen Koržinek povezala je obnovu arhiva s nizom ulaganja u kulturnu infrastrukturu Šibenika i Šibensko-kninske županije. Posljednjih godina ulagalo se i u Gradsku knjižnicu Juraj Šižgorić, Muzej grada Šibenika, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku te obnovu i prezentaciju kulturne baštine, među ostalim tvrđave sv. Nikole.

Ministrica je ocijenila da ulaganja u muzeje, arhive, knjižnice i kazališta, uz zaštitu baštine, postaju i dio razvoja cijeloga šibenskog područja.

Na otvorenju sudjelovali premijer i gradonačelnik

Na otvorenju je sudjelovalo i premijer Andrej Plenković koji je istaknuo da je od 2020. godine u državne arhive diljem Hrvatske uloženo oko 90 milijuna eura te naglasio važnost arhiva u čuvanju povijesne građe i procesu digitalizacije. Ocijenio je da će djelatnici šibenskog arhiva nakon obnove imati znatno bolje uvjete za rad.

Državni arhiv u Šibeniku osnovan je 2007. kao područni arhiv nadležan za Šibensko-kninsku županiju, a samostalno djeluje od 2009. godine. 

Gradonačelnik Šibenika Željko Burić ustvrdio je da je obnova ispunjenje obećanja da će se mijenjati sadržaj i vizure grada, koje je dao kad je 2013. godine došao na vlast.

- Ovdje su bili vojni objekti i zapuštene zgrade. Danas ovaj dio postaje točka preobrazbe ove zone. Tu će se graditi Centar za mlade i Vatrogasni dom, u blizini su Katolička škola, Studij energetike i Veteranski centar. Ovo je presjek svega ono što se događa u Šibeniku. Naša želja je daljnji napredak kulturnih i obrazovnih institucija, to je jamstvo napretka grada, kazao je Burić.

Državni arhiv u Šibeniku ima 2450 kvadratnih metara, od čega 1300 kvadrata otpada na spremište gdje će biti smješteno deset tisuća dužnih metara gradiva. Napravljeni su radni prostori za zaštitu, sređivanje, digitalizaciju i restauraciju građe, kao i suvremeni uredski prostori i javni prostori, poput čitaonice, izložbenog i multimedijalnog dijela.