Otvorena obnovljena zgrada Državnog arhiva u Šibeniku

Sedam stoljeća šibenske povijesti od danas se može istraživati u bivšoj vojarni Bribirskih knezova. Otvorena je obnovljena i nadograđena zgrada Državnog arhiva. Projekt vrijedan pet i pol milijuna eura rađen je prema najvišim standardima čuvanja vrijedne povijesne građe.

Vrijedni bilježnički zapisi stari su stoljećima i jedni su od najdugovječnijih koje arhiv čuva. 

- Najstariju građu koju imamo potječe s kraja 14. stoljeća, a riječ je o zapisima bilježnika Zilija iz Slavogosta, pojasnila je Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku.

Od pravosudnih spisa do starih isprava i fotografija. U ovim modrenim spremištima krije se neprocjenjivo blago. 

- S ovim spremištima u kojima imamo kapacitet za, recimo to narodnim jezikom, 10 kilometara gradiva, mi smo osigurali svoju djelatnost za dugi niz godina. Ta spremišta imaju optimalne uvjete za dugoročno očuvanje, istaknula je ravnateljica.

Jer svrha arhiva puno je više od običnog skladištenja. Oni su sigurni čuvari pravne i kulturne baštine, ali ''pri ruci'' i građanima i istraživačima. 

- Čuvanje arhivske baštine je zapravo čuvanje sjećanja na prošlost, a naša prošlost je značajna za naš nacionalni identitet, za cijelo poznavanje naše povijesti, poručio je Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva.

Projekt vrijedan 5 i pol milijuna eura u potpunosti je financiran bespovratnim europskim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

- Od 19 arhiva u Hrvatskoj, 16 je ili izgrađeno novih ili obnovljenih. Da smo sa 160 dužnih kilometara prostora došli na 240, da smo izgradili nacionalni arhivski sustav, digitalni sustav koji će omogućiti i digitalnu pohranu, naglasila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. 

A netom prije svečanog otvorenja arhiva, resorna ministrica šibenskoj i drniškoj knjižnici uručila je vrijedne ugovore za projekte poticanja čitanja.