Je li ugrožen sustav zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci?

Tko je nadležan za odluku o odlasku 21 pripadnika Počasno-zaštitne bojne na mimohod u Parizu povodom Dana pada Bastille – ministar obrane, kako propisuje Zakon o obrani, ili predsjednik Republike? 

U središtu pozornosti je i načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid: čiju će odluku provesti i otvara li ovaj spor pitanje funkcioniranja zapovjednog sustava Hrvatske vojske?

O tome su u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP), saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar, vojni analitičar Mario Galić i  komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić.

Bauk: U slučaju suprotnih zapovijedi izvršava se ona višeg zapovjednika, u ovom slučaju predsjednika

Republika Hrvatska ima Zakon o obrani. Članak 69., stavak 5., kaže sljedeće: "Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane". Po tome se eksplicitno kaže da je Anušić taj koji odlučuje ide li se u Pariz za dva tjedna ili ne ide, rekao je voditelj emisije Mislav Togonal.

Je li to točno stajalište mišljenje je iznio Arsen Bauk.

- To što ste pročitali je točno, a to što ste iz toga zaključili nije. Ministar obrane je donio zakonitu odluku, a predsjednik Republike je donio ustavnu i zakonitu zapovijed. U slučaju kada se vojnik susretne s dvije zapovijedi koje su suprotne, onda izvršava onu koju je dao viši zapovjednik, a to je predsjednik Republike. I tu cijela priča s vojskom, s generalom Kundidom i sustavom zapovijedanja završava, istaknuo je Bauk.

Smatra kako se tu temeljno ne radi o obrambenom, nego o vanjskopolitičkom problemu.

- To je prvenstveno odnos predsjednika Republike kao jednog sukreatora vanjske politike i Vlade Republike Hrvatske kao drugog sukreatora vanjske politike o ratu u Ukrajini, o ruskoj agresiji na Ukrajinu i kako bi Hrvatska se u tom slučaju trebala postaviti. A ovo je samo jedan u nizu simboličnih slučajeva koji se događa zato što taj temeljni prijepor politički nije razriješen, niti u ovom trenutku postoje ni voljni mehanizmi da se on razriješi. To će tako trajati kada ta tema bude dolazila na dnevno-politički dnevni red, a bude u onome dijelu dijeljenih ovlasti po Ustavu. To su i obrana, odnosno vojska i vanjska politika, i tako ja to vidim, pojasnio je Bauk.

Potom je urednik Togonal citirao Antu Kotromanovića, bivšeg ministra obrane, koji je 2015. rekao da načelnik glavnog stožera u miru prima zapovijedi od ministra obrane, a u ratu od predsjednika Republike. Na pitanje slaže li se s kolegom bivšim ministrom Kotromanovićem Bauk je rekao kako može primati zapovijedi i u ratu i u miru od predsjednika Republike, a od ministra obrane također.

- Jedino ako dođu suprotne zapovijedi, onda se izvršava zapovijed onoga koji je viši. To inače u vojsci tako funkcionira i sumnjam da bi bilo koji vojnik na bojištu na zapovijed paljbi išao analizirati zakonske i druge odredbe što piše. Dakle, dobije zapovijed, izvrši je. Ako dobije suprotne zapovijedi primjerice ako nešto zapovijedi zapovjednik satnije, a drugo zapovjednik bojne, izvršit će se zapovijed zapovjednika bojne. Inače bi imali debatni klub ili nevladinu udrugu, a ne vojnu silu i vojsku, i to tako funkcionira, istaknuo je Bauk.

Dodao je da je zapovijed koju je dao predsjednik Republike na snazi i po njoj načelnik glavnog stožera treba postupati.

- Ako neka tijela koja sebe smatraju nadležnim utvrde da ta zapovijed nije u skladu s Ustavom, onda će biti druga situacija, ali u ovom trenutku takva situacija nije. I to je to što se tiče lanca zapovijedanja, rekao je Bauk.

Naveo je i da u Vladi imaju problem s lancem zapovijedanja.

- Ministri iz DP-a nisu rekli premijeru da im stranka priprema deklaraciju o Bosni i Hercegovini. Tako da možemo malo analizirati kako funkcioniraju sustavi koji su hijerarhijski napravljeni, kazao je Bauk.

Mažar: Predsjednik mora postupati po zakonu, zapovijed je nezakonita i bez pravne osnove

Članak 100. Ustava Republike Hrvatske jasno kaže: predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Je li onda Milanović ovdje u pravu?, upitao je urednik Togonal Nikolu Mažara.

- Upravo tako. Članak 100 govori o predsjedniku kao vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga, govori kada on kakve ovlasti ima, isto tako kao i članak 94. stavak 3. Ustava, isto kao i neki drugi stavci Ustava, ali isto tako kao i članak 7. Ustava i u konačnici Zakon o obrani koji definira sve ono što u Ustavu eksplicitno nije navedeno, a to je konkretno ovo što ste vi rekli, članak 69. stavak 5. Zakona o obrani, kojeg je i kolega Bauk potvrdio da je ministar obrane taj koji izdaje ovu odluku po zakonu i na temelju te odluke načelnik glavnog stožera po zakonu ju treba provesti, pojasnio je Mažar.

Dodao je i što još govori članak 100. Ustava.

- Također govori  da predsjednik Republike, odnosno vrhovni zapovjednik, mora raditi sukladno zakonu. Kolega Bauk se pozvao na zapovijed predsjednika Republike, ne znam je li ona objavljena. Nisam je vidio. Na koji članak Ustava ili zakona se ta zapovijed poziva, gdje je zakonsko uporište za takvu zapovijed, kazao je Mažar.

Naveo je kako je ona apsolutno protuzakonita i kako je u tome ključ. 

- Ovo što je kolega Bauk sada pokušao malo baciti spin, da se radi o vanjskoj politici i sukreatorstvu Ukrajini pa je otišao do ministra DP-a, samo potvrđuje pokušaj bacanja magle na ovu vrlo ozbiljnu i opasnu situaciju. Ne treba puno ići dublje u povijest. Pričamo o 17. srpnja, najvećem državnom prazniku Republike Francuske, kada je pala Bastilla. Ako pogledate, na taj mimohod je vezano za počasnu bojnu, o kojoj raspravljamo, 71 sudionik otišao 2013. zajedno s ministrom obrane Kotromanovićem. I godinu poslije, 2014., i s Kotromanovićem i predsjednikom Republike Josipovićem. Po ovom zakonu, po tome članku i na temelju Ustava i zakona. Od tada do danas se niti Ustav niti zakon nije promijenio, istaknuo je Mažar.

Naglasio je kako se danas Milanović na, kako je rekao, nadrealnoj tiskovnoj konferenciji obrušio na novinare i time pokazao da pokušava izbjeći svoju protuzakonitost nevjerojatnom nervozom i agresijom prema novinarima.

- Tu se krije taj jedan drugi dio priče, a to je samopoštivanje zakona. Imamo sada da ono što je Milanović govorio kao predsjednik Vlade vezano za ustavne ovlasti predsjednika Republike on sada ne poštuje. Što ste vi pročitali da je ministar obrane Kotromanović govorio, to sada kolegi Bauku nije dobro. I ono što je najgore, kada maknemo sve ovo, je činjenica da ako predsjednik Republike, koji sukladno Ustavu je vrhovni zapovjednik hrvatske vojske, tu svoju poziciju zloupotrebljava kako bi mimo zakona rušio odluke drugih državnih tijela koje su donijete po zakonu. To ide u ustavne ovlasti i diobu vlasti po Ustavu, odnosno u zadiranje i temelje Ustava. Što je vrlo opasno i preko leđa hrvatske vojske, istaknuo je Mažar.

Galić: Predsjednik razvlači ustavne ovlasti, mirnodopski lanac zapovijedanja nije jasno uređen

Mario Galić kazao je kako nije pravnik i kako neće ulaziti u pravne rasprave.

- U europskim demokracijama postoji pravilo da najviša politička osoba,  na primjer u Velikoj Britaniji kralj, u Španjolskoj kralj, u Njemačkoj predsjednik, u Italiji predsjednik, su po Ustavu vrhovni zapovjednici. No oni se nikad ne bave i ne ulaze u operativu i ne upravljaju vojskom. Iznimka je Francuska koja je polupredsjednički sustav i tamo predsjednik zaista upravlja i vojskom i vojnim sustavom. Mislim da kod nas trenutačni predsjednik jako razvlači tu jednu malu definiciju u Ustavu, istaknuo je Galić.

Dodao je kako je puno bolje u Ustavu razjašnjeno što su ovlasti predsjednika u slučaju rata. 

- U miru uopće nije razjašnjeno. I to bi se zaista u jednom trenutku moralo razriješiti. Bivši ministar Mario Banožić je imao prijedlog novog Zakona o obrani i novog Zakona o službi u Oružanim snagama gdje se pokušalo to razriješiti na taj način da bi se puno veće ovlasti dale Saboru u cijelom tom sustavu upravljanja, između ostalog i Odboru za obranu. Međutim, to se nije svidjelo ni premijeru ni predsjedniku i od toga nikad nije bilo ništa, podsjetio je Galić.

Naveo je kako je opasno za političke strukture pokazati da bi Sabor zaista mogao i nešto raditi, a ne samo biti debatni klub i donositi zakone po volji većine.

Trogrlić: Sukob Milanovića i Plenkovića narušava institucije i šteti ugledu Hrvatske

Situaciju između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića komentirao je Jerko Trogrlić te rekao kako misli da je to loša situacija.

- Danas su me kolege novinari pitaju tko će pobijediti u ovoj bitci "Dva brda" i očito je to prizma kroz koju se ovo gleda. To je isto kao kad bi za dva dana Hrvatska izgubila od Portugala  4:0 i da se onda Modrić i Perišić svađaju tko će odnijeti loptu kući. Ovo je situacija u kojoj Hrvatska država zaista i stvarno gubi, rekao je Trogrlić.

Istaknuo je kako već godinama imamo sukob Milanović-Plenković koji je generiran i za koje krivce možemo tražiti na obje strane. 

- Uopće ne želim ulaziti u to i svatko će naći razlog zbog koga je netko više ili manje kriv. Imamo situaciju da nam je međunarodna politika neujednačena, imamo situaciju da nemamo funkcionalan Ustavni sud, imamo situaciju da nemamo imenovane veleposlanike. Imamo još uvijek, ja se nadam, vojsku, iako je i sada doveden vojnik i vojska u vrlo nezahvalnu situaciju, kazao je Trogrlić.

Dodao je kako su dovedeni u situaciju u kojoj političari, pa i zapovjednici, nikad ne bi trebali dovoditi ljude u ovoj državi. 

- Imamo prvu osobu hrvatske vojske koja dobiva dvije oprečne zapovijedi. Jednu pisanu i po onome što su svi pravnici, ustavnopravni stručnjaci, pa i mediji za koje se ne može kazati da su stranački mediji, kazali da je zakonita. I imamo ovu usmenu koju daje predsjednik, koja očito pobija tu i koja je, po svemu sudeći što su pravnici rekli nezakonita. Doveli smo se u situaciju da nismo u ratu, što je maloprije gospodin rekao, nismo u nekakvoj hitnoj situaciji. Imamo eskalaciju sukoba. Imamo situaciju u kojoj se priča o tome poštuju li  institucije zakon, naglasio je Trogrlić.

I to sve zbog ceremonijalnog odlaska 10-20 hrvatskih vojnika na mimohod u Pariz, dodao je. 

- Bili su više puta do sada. Bila je francuska vojska na Danu državnosti u Hrvatskoj. Ovo bi prošlo ispod radara i ne bi bila niti vanjskopolitička niti bitna tema da je nije odlučio eskalirati predsjednik države na način na koji je. Mislim i moje je mišljenje da je u ovom trenutku potpuno promašio. Da je eskalirao na temi koja nije tema koja zanima hrvatske građane. Naravno, dobit će za ovu publiku i dio podrške., rekao je Trogrlić.

Naveo je i zašto.

- Zato što u Hrvatskoj imate veliki broj birača koji glasaju za HDZ i isto tako jako veliki, možda u ovom trenutku, nakon 10 godina, i još veći broj građana koji su anti-HDZ s različitim razlozima i s različitih ideoloških pozicija. I on se ide postavljati u tu anti-HDZ poziciju. Vrlo vješto je to radio i na dvjema izborima. On je jedan od talentiranijih individualaca u hrvatskoj politici. To je pokazao, kažem, pobijedivši dvaput na izborima. On je dobio povjerenje građana, između ostalog, i da HDZ-u kaže što ih ide. Ali nije dobio povjerenje niti da vrijeđa novinare niti da prisiljava vojnike da krše zakon, istaknuo je Trogrlić.

Naveo je i primjer Milanovićevog ponašanja.

- Da sad kaže da nekoga od nas ovdje večeras vojska dođe uhititi jer nije kazao nešto što njemu treba, što će zapovjednik to izvršiti ili će promisliti: pa je li se nešto događa, je li polupao lončiće predsjednik države?, kazao je Trogrlić.

Istaknuo je da u državi moramo čuvati institucije. 

- Vojska je nešto u što građani jako vjeruju. Vidjeli ste nedavno istraživanja koja su izašla. Jedna od institucija kojima građani najviše vjeruju je vojska, nakon njih policija i onda sve jako nisko. Mislim da su to institucije koje jako smo dužni čuvati. Izabrani političari, pogotovo na tako visokim razinama, pogotovo, svoje sukobe, svoje ratove rješavati na drugačiji način, ne u to uplitati, u ovom slučaju, vojsku, rekao je Trogrlić.

Smatra da smo u ovom slučaju kao država izgubili i na međunarodnom planu kroz ugled.

- Prosipamo ga već dugo vremena baš zato što nemamo usuglašenu međunarodnu politiku. Ali izgubili smo i povjerenje i narušavamo povjerenje u instituciju vojske, što mislim da je porazno i iz toga trebamo izaći čim prije, naglasio je Trogrlić.

Mažar: Kundid mora postupiti po zakonu, a ne po nezakonitoj zapovijedi

Mažar poručio je da načelnik Glavnog stožera odgovara predsjedniku Republike, ali i Vladi te Hrvatskom saboru. Istaknuo je da je poziv premijera Andreja Plenkovića Kundidu u Banske dvore bio službeni, kako bi se razjasnilo hoće li postupiti prema Zakonu o obrani i odluci ministra obrane.

Mažar smatra da predsjednik Republike ponovno zloupotrebljava svoj položaj prema načelniku Glavnog stožera, podsjetivši da mu je 2022. godine dvaput zabranio dolazak na sjednicu saborskog Odbora za obranu.

Upozorio je da bi provođenje, kako tvrdi, nezakonite predsjednikove zapovijedi predstavljalo opasan presedan te pozvao Milanovića da javno objavi zapovijed i pravnu osnovu na kojoj se temelji.

Osvrnuo se i na predsjednikovu tvrdnju da je sporni članak 69. Zakona o obrani "kriomice" ubačen u zakon.

- Zakon je u Saboru 2018. donesen sa 107 glasova za. To nije bila nikakva tajna izmjena, nego odredba koja je dobila široku saborsku potporu, rekao je Mažar.

Bauk: Jedina opasnost za lanac zapovijedanja je pokušaj uplitanja premijera

Bauk odbacio je kritike HDZ-ovih predstavnika, ustvrdivši da se iste optužbe ponavljaju još od rasprava o misiji NSATU 2024. godine. Naglasio je da ne vidi problem u postupanju načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, već u pokušaju da se premijera uključi u zapovjedni lanac Hrvatske vojske.

Prema njegovim riječima, zapovjedni lanac jasno je definiran – predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik, zatim ministar obrane pa načelnik Glavnog stožera.

- Kundid je postupio onako kako bi postupio svaki vojnik. Dobio je zapovijed vrhovnog zapovjednika i po njoj postupio. Da je nije dobio, postupio bi po odluci ministra obrane, rekao je Bauk.

Dodao je da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga te da, ako netko smatra da je njegova zapovijed protuustavna, o tome treba odlučiti Ustavni sud.

Galić: Sukobi državnog vrha mogu dovesti do ustavne krize i političke blokade

Galić je upozorio da se spor između predsjednika, Vlade i načelnika Glavnog stožera razvio u ozbiljan problem za sigurnosni i politički sustav. Istaknuo je da načelnik Glavnog stožera nema obvezu izravne komunikacije s premijerom, ali smatra da bi odbijanje poziva premijera bilo razlog za ostavku.

Ocijenio je da je aktualna situacija samo povod za dublji problem u funkcioniranju sustava te da će Sabor morati reagirati, bilo izmjenom Ustava ili zakona o obrani i oružanim snagama.

Upozorio je da bi eventualno odbijanje predsjednika Republike da potpiše zakonske izmjene moglo dovesti do ustavne krize i uključivanja Ustavnog suda, a u krajnjem slučaju i do političkih posljedica za predsjednika.

Dodao je i da se slični problemi već vide u vanjskoj politici, gdje zbog političkih nesuglasica nije popunjeno više od polovice veleposlaničkih mjesta.

Trogrlić: Mimohod u Parizu nije važna tema, ali spor oko vojske mora se razriješiti

Trogrlić je ocijenio da odlazak hrvatskih vojnika na mimohod u Francusku nije tema koja bi trebala dominirati hrvatskim političkim prostorom. Smatra da je predsjednik Milanović eskalirao pitanje koje građanima nije prioritet te time skrenuo pozornost s važnijih tema, poput inflacije.

Istaknuo je da se ne može dopustiti da ostane nerazjašnjeno pitanje zakonitosti postupanja državnih institucija, posebno kada se u politički sukob uvlači Hrvatska vojska.

- Nadam se da ne živimo u državi u kojoj predsjednik sam odlučuje što je zakonito, a što nije. Ako bilo tko postupa protivno zakonu, moraju postojati institucije koje će reagirati, rekao je Trogrlić.

Dodao je kako vjeruje da načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid neće dopustiti da bude uvučen u politički sukob te da su mu Ustav i zakoni najveća zaštita. Zaključio je da odgovornost za narušene odnose snose i predsjednik Republike i Vlada te da Hrvatska treba usklađenu vanjsku politiku.