'Snažnije djelovati prema krijumčarima migranata, zarade su enormne'

Svjedoci smo još jednog velikog migrantskog vala prema Europi, najviše iz Afrike, ali i iz zemalja istoka, poput Afganistana, Iraka. Što se događa, hoće li taj val u idućim danima i tjednima, uoči zime, biti još i veći, u Dnevniku HTV-a odgovara dr. sc. Filip Dragović, Institut za sigurnosne politike.

- Migrantska kriza koja je započela 2015. i dalje traje samo što traje u valovima, pa ovisno o vremenskim uvjetima i organizacijama koje krijumčare, dolazi povremeno do povećanja. Mislim da nekog značajnog poboljšanja neće biti i da ćemo se suočavati s migracijama dugi niz godina, rekao je.

Sve veći pritisak i na hrvatske granice, posebno s BiH

Migranti u Hrvatskoj uglavnom ne žele ostati, žele dalje na zapad. Na pitanje u kojoj su mjeri oni sigurnosni problem, prije svega za stanovništvo u krajevima kojima se kreću, poput slunjskog područja, Dragović odgovara da mi nismo dosad imali sigurnosnih ugroza od migranata.

- Sigurnost građana Hrvatske nije ugrožena, granična policija radi svoj posao. 6500 graničnih policajaca i još dvije tisuće dodatnih snaga je raspoređeno na granici, a to je gotovo pola sastava hrvatske policije. 

Kritike iz Slovenije da schengensku granicu dobro ne kontroliramo

Neki pozivaju da se zaustavi uklanjanje žičanih ograda na granici s Hrvatskom, pa da se na nju čak pošalje i vojska. Mogu li vojska i žica zaustaviti migrante, kaže da su takve izjave neozbiljne.

- Podsjetio bih da je Hrvatska u iznimno složenim političkim odnosima uspjela ući u Schengen. Evaluacija i nadzor koji su tada radile sve članice i Komisija su utvrdile da je Hrvatska spremna i da ispunjavamo kriterije. 64 države imaju žicu i zidove i nijedna nije uspjela zaustaviti migrante, uključujući SAD, koje na granicu s Meksikom ulažu milijarde dolara. Treba li postaviti vojsku - ne znam koji bi to bio sigurnosni pomak i to po meni nema smisla, kaže.

'Krijumčari i trgovci ljudima ostvaruju enormne profite'

Sve je više krijumčara koji iskorištavaju ovu situaciju, kako to spriječiti, jesu li potrebne strože kazne?

- Hrvatska je 2017. mijenjala Kazneni zakon i postrožila je kazne, međutim, treba vidjeti kakva je praksa sudova. Potrebna je analiza dobivaju li najveće kazne ili najniže kazne i uvjetne. U cijeloj ovoj migrantskoj krizi od 2015. evidentno je da krijumčari i trgovci ljudima, to je vrlo sličan profil ljudi ostvaruju enormne profite. Procjene su od 6,5 do 10 mlrd dolara godišnje. Najskuplji transport je bio 24 000 dolara iz Kine do SAD-a, dok prema Europi to varira 1500 do 5000 ili 6000 eura, pa sad možete zamisliti u grupi od 100 ljudi kolika je to zarada. Treba još snažnije djelovati prema krijumčarskim lancima što je iznimno teško, jer nisu organizirani kao ostale kriminalne organizacije.

Od početka migrantske krize naglašavalo se da se ona mora rješavati na samom početku, na izvoru. No, u tome se očigledno ne uspijeva. Znači li to da Europska migracijska politika ne daje rezultate, odgovara kako je migracijska politika u EU-u propala, ističe. 

- Godinama se pokušavaju unijeti izmjene, određene uredbe koje reguliraju to područje, međutim, bezuspješno. To je ono što naši građani trebaju znati, politika azila je politika EU-a i Hrvatska tu vrlo malo može utjecati. Ono što je moje mišljenje je da čak ni Europa to pitanje ne može riješiti da donese i savršenu migracijsku politiku ako nema suradnju s ostatkom svijeta. Mi danas imamo 100 milijuna raseljenih osoba. Od toga je 25 milijuna izbjeglica. Postoje li kapaciteti na razini EU, svake države članice, gdje ih smjestiti, koliko to sve košta - to su preduvjeti koje treba ostvariti da bi se ovaj val zaustavio, zaključuje.